Prenosimo tekst Roberta Udiljaka s Facebook grupe Tijat u srcu. Grupa se zalaže za očuvanje najstarijeg putničkog broda u floti Jadrolinije.

Svoj cilj nastoje ostvariti kroz niz aktivnosti, koje predstavljaju i javnosti, uz veliku podršku Jadrolinije.

Sve je počelo ne tako davne 2009. godine na forumu o brodovima i pomorstvu kada je otvorena tema o najstarijoj seriji brodova izgrađenih 1955. godine u brodogradilištu „Split“ a koja je možda jedinstvena u svijetu jer cijela serija i dalje plovi.

Priča o Tijatu

A priča kreće ovako:

Obzirom na tadašnje potrebe, u brodogradilištu „Split“ izgrađena su tri manja broda, teška ali vrlo stabilna i odličnih maritimnih sposobnosti te su imali mogućnost pristajanja u male luke.

Iako su novogradnje bile zavedene kao serija brodova tipa „Brač“, dobili su imena Karlovac, Valjevo i Ohrid.

Kobilice ovih brodova položene su u ožujku (Karlovac i Valjevo) i travnju (Ohrid) 1954. godine.

Jadrolinijin rod Tijat

Prvi je u rujnu 1954 godine porinut Karlovac (126), zatim par dana kasnije Valjevo (127), a u listopadu 1954. je porinuta i novogradnja broja 128 pod imenom Ohrid tj današnji Tijat.

Iako zadnji porinut, Ohrid tj današnji Tijat prvi je ušao u eksploataciju u svibnju 1955, Karlovac u lipnju a Valjevo u srpnju iste godine.

Odmah po završetku vidjelo se da se ti brodovi iskazuju po svojim elegantnim linijama i ljepoti, te su im u potpunosti pogođena maritimna svojstva i namjena za koju su građeni.

“Male Jote”

Stari kapetani od milja ih kasnije nazivaju „male Jote“ radi velike sličnosti sa brodovima Jugoslavija, Jadran i Jedinstvo koji su kasnije izgrađeni u istom brodogradilištu.

Ohrid / Tijat je od izgradnje pa do danas prošao cijeli Jadran. Nije samo plovio na šibenskom okružju, a čak mu do 1967 godine luka upisa nije bila Rijeka već Dubrovnik.

Odlaskom Karlovca iz šibenskog okružja početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća u Mali Lošinj, Ohrid (Tijat) je zaplovio na liniji Šibenik – Zlarin – Prvić – Vodice i liniju Šibenik – Kaprije – Žirje koju održava u paru sa brodom blizancem Ozalj (Valjevo).

Godinama su tako neumorno plovili, tjednima se izmjenjivali na tim linijama i nije mi poznato da je ikada jedna od tih linija bila duže u prekidu.

Godine 1994. treći blizanac Karlovac imao je veću havariju stroja te je raspremljen, a umjesto njega u Lošinj je poslan Ozalj koji je do kraja svog plovidbenog vijeka u Jadroliniji plovio na liniji iz Malog Lošinja prema otocima Ilovik, Susak, Srakane i Unije.

U Šibeniku je tada ostao samo Ohrid (Tijat) od ove serije brodova te od tada stalno plovi na liniji iz Šibenika za Zlarin, Prvić i Vodice.

Promjena imena

Tijekom kolovoza 1997. godine brod mijenja ime u Tijat, a ime dobiva po otoku u šibenskom arhipelagu.

Godine su prolazile, brodovi su odlazili a Tijat je uvijek odolijevao svim vremenskim uvjetima i prkosio svojim godinama.

Foto Ivana Beban

Tako je liniju prema otocima Kapriju i Žirju preuzeo trajekt iako i danas ima priča kako je linija bolje prometovala dok su klasični brodovi bili na toj liniji.

Kako to biva, brod i posade koje ga čine ušle su pod kožu stanovnicima tih otoka i gotovo su postali dio obitelji tih ljudi. Teško je izdvojiti nekoga od njih posebno.

Na forumu „Brodovi i pomorstvo“ primijećena je velika zainteresiranost za brod te se odmah vidjelo da isti ljudima nešto znači.

Onda je krenuo Facebook…

I onda je krenuo Facebook, upoznao sam se sa Ivanom Beban, Sašom Juratom te Milom Sršenom.

Sprijateljili smo se i počeli družiti i živjeti svakodnevno s brodom te pokretali gotovo svaki događaj koji je organiziran kasnije s Tijatom.

Naravno postoji još prijatelja koje sam upoznao uz Tijat i koji također imaju posebno mjesto u srcu i koji su pridonijeli kako bi Tijat bio prepoznat u javnosti.

U svemu tome intenzivno smo razmišljali na koji način sačuvati brod s obzirom da je star i da će, ukoliko nešto ne pokušamo, doživjeti sudbinu brodova koji su završili u rezalištu ili su prodani pa se koriste u turističke svrhe ali izmijenjenog izgleda.

Pomislili smo, zašto ne? Pa Tijat je građen u Splitu, projektiran je kod nas, gradili su ga naši brodograditelji i ima originalni stroj iz 1955. godine.

U to vrijeme pokrenuta je grupa u Dubrovniku imena: M/B Perast – Vapor s dušom koja čuva uspomenu na brod koji je stradao u Domovinskom ratu te je po uzoru na istu, u kolovozu 2014. godine je otvorena grupa naziva „Tijat u srcu.“

Grupa je dobila ime prema jednoj objavi na Facebooku a koja glasila „Perast u duši, Tijat u srcu“.

Posebno značenje

Ta izreka ima jedno posebno značenje jer istovremeno veže priču na Perasta kojeg više nema a prelazi na Tijata koji i dalje plovi.

Misija grupe je odmah bila jasna: Očuvanje broda u izvornom obliku, u plovnom stanju, sa originalnim strojem, kao kulturno dobro RH.

U početku je broj članova bio relativno mali, da bi početkom suradnje sa Šimom Strikomanom broj počeo vrlo brzo rasti, tako da je trenutno u grupi više od 1.800 članova i gotovo 10.000 fotografija od izgradnje pa sve do danas.

Šime Strikoman je jedan od naših poznatih akademskih snimatelja odnosno direktora fotografije, koji je odmah je pokazao veliki interes za Tijat.

Tijat u Skradinu / Foto Šime Strikoman

Kako je 2015. godine brod obilježavao 60 godina plovidbe, odlučili smo napraviti Milenijsko snimanje kao proslava rođendana koje će pokazati vrijednost ovoga broda.

Na snimanju i putovanju brodom u listopadu 2015. godine skupilo preko 300 ljudi od kojih su neki s tim brodom putovali još kao djeca.

Već tada se sve više počela spominjati ideja o očuvanju broda, a uz potporu članova grupe „Tijat u srcu“ svakodnevno se počelo fotografirati brod i pratiti njegovo kretanje.

Naravno, uspjehom Milenijskog snimanja, a sve u cilju očuvanja broda nekoliko mjeseci kasnije, organizirano je još jedno snimanje u Zlarinu gdje je također Tijat pozirao i svojom pojavom izazvao oduševljenje prisutnih.

Uspješan projekt

Nadalje, u organizaciji Udruge pomorskih kapetana i časnika Šibenik i uz potporu grupe „Tijat u srcu“, na brodu je snimljena emisija „Gurmanske ćakule“ TV Šibenik koja uz dobru spizu prikazuje i život ljudi na brodu i sa brodom.

Uz priloge o grupi u emisiji „More“ HRT-a gdje se u prilogu o grupi „Tijat u srcu“ istaknula misija o očuvanju broda bila je samo uvertira u organizaciju treće milenijske fotografije imena „Tijat 50. godina poslije…“

Taj projekt planiran je gotovo dvije godine i ideja je bila evocirati uspomenu na liniju 504 koja je nekada povezivala Šibenik, Zaton, Raslinu i Skradin, te napraviti milenijsko snimanje i u Skradin doploviti Tijatom tj. istim brodom, koji je prije 50 godina zadnji puta prevezao ljude dok su bili djeca, a danas su stariji ljudi.

Tijat u Zlarinu

Projekt je uspio! Okupilo se preko 500 ljudi koji podržavaju Tijata, a sam događaj je bio i medijski popraćen.

U svim projektima, Jadrolinija koja je vlasnik broda, dala je veliku podršku grupi i misiji grupe.

Nakon toga, uslijedila je “Plava vrpca Vjesnika”, još dvije milenijske fotografije, posebna emisija o Tijatu na Pomorskom radiju Bakar, prilog u emisiji „Dobro jutro Hrvatska“, a najbitnije od svega što je krajem 2018. godine Tijat predložen da se uvrsti u Registar kulturnih dobara RH!

Priči nije kraj

Sada dok je brod još u eksploataciji važno je naglasiti da je očuvanje Tijata vrlo važno, ne samo zbog ljubavi prema brodu već i zbog kulturnih i povijesnih vrijednosti, a kao pomorska zemlja nemamo sačuvanog niti jednog čeličnog broda u izvornom obliku (zadnji je bio parobrod Antika koji je izrezan 70-tih godina prošlog stoljeća), a ovo je jedinstvena prilika.

Sve su to razlozi za njegovo očuvanje a mislim da nismo jedini koji dijelimo to mišljenje.

Stoga ovoj priči nije kraj, jer plovidba Tijatom je doživljaj!