RIJEKA – U povodu Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa koji se, pod okriljem UN-a, svake godine obilježava 13. listopada, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Rijeka, u suradnji s Osnovnom školom Srdoči, organizirao je u školi kratku prezentaciju edukativnog sadržaja. To je ujedno šesti od sedam ciljeva okvira za smanjenje rizika od katastrofa od 2015. do 2030. godine, čija je potpisnica i Hrvatska. Suradnja nije samo čin spašavanja i pružanja pomoći kada se katastrofa dogodi, već obuhvaća i preventivne aktivnosti koje vode izbjegavanju katastrofe, smanjenju njezinog utjecaja i ublažavanju posljedica. Suradnja je važna na svim razinama – od pojedinca, lokalne i regionalne do nacionalne razine.

Ravnateljstvo civilne zaštite kontinuirano radi na smanjenju rizika od katastrofa, a jedna od najvažnijih aktivnosti je educiranje nove generacije mladih koji će se odmaknuti od neefikasnog i neodrživog reaktivnog pristupa upravljanja rizicima k održivom i višestruko isplativijem proaktivnom pristupu – smanjenju rizika od katastrofa.

Jačanje otpornosti

– Projekt »Na putu do smanjenja rizika od katastrofa«, sufinanciran iz Strukturnih fondova, upravo je osmišljen kako bi nove generacije razumjele važnost smanjenja rizika od katastrofa koje je temelj za održivi razvoj. U želji jačanja otpornosti zajednice, educiramo djecu, odnosno neposredno uključujemo odgojno-obrazovne i znanstvene institucije u smanjenje rizika od katastrofa, kaže Matko Škalamera, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Rijeka.

Ravnateljstvo civilne zaštite sklopilo je sporazume o suradnji s osam osnovnih škola s područja Osijeka, Zagreba, Rijeke i Splita u kojima će se provoditi pilot-program. S područja Grada Rijeke, u projektu sudjeluju Osnovna škola »Eugen Kumičić« i Osnovna škola Srdoči. Svaka od škola dobila je posebno izrađene modele prirodnih prijetnji: modele krškog krajolika, erozije, poplave, potresa i vulkana. Ravnateljstvo civilne zaštite provelo je osposobljavanje djelatnika ovih škola koji će educirati njihove učenike.

Učenici su dobili posebno izrađene modele prirodnih prijetnji / Foto V. MRVOŠ

Broj katastrofa i s njima povezanih ljudskih i materijalnih gubitaka je u porastu na svjetskoj razini. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije u nedavno objavljenom Atlasu smrtnosti i ekonomskih gubitaka izazvanih vremenskim, klimatskim i vodnim ekstremima od 1970. do 2019. godine, nepogode i katastrofe vezane uz vrijeme, klimu i vodu činile su u posljednjih 50 godina 50 posto svih katastrofa, 45 posto svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 posto svih prijavljenih ekonomskih gubitaka na globalnoj razini. Suše, oluje, poplave i ekstremne vrućine u svijetu su uzrokovale najveći gubitak ljudskih života. Od 1970. do 2019. zbog suša je umrlo 650.000 ljudi, oluje su odnijele 577.232 života, a poplave 58.700. Zbog ekstremnih vrućina smrtno je stradalo 55.736 osoba.

Važna edukacija

Katastrofe nisu zaobišle ni Europu, gdje su od 1970. do 2019. zabilježene 1.672 katastrofe, u kojima je smrtno stradalo 159.438 osoba. Ekonomski gubici dosegnuli su 476,5 milijardi američkih dolara. Globalni trend porasta broja katastrofa i velikih nesreća iskusila je i Hrvatska, koju su 2014. godine pogodile poplave u Slavoniji, 2017. nezapamćeni požari u Dalmaciji, a prošle godine razorni potresi. Uz to, kao i cijeli svijet, tako se i Hrvatska još uvijek bori i s koronavirusom, koji je u svijetu odnio već 4,5 milijuna života.
Poseban naglasak na koji ove godine, obilježavanjem Međunarodnog dana SROK-a, Ravnateljstvo civilne zaštite želi dati, jest ulaganje u najmlađe generacije i edukaciju djece i mladih na temu smanjenja rizika od katastrofa, kao prioritet Ravnateljstva u naporima podizanja svijesti i promocije važnosti smanjenja rizika od katastrofa. S tim ciljem planirano je niz aktivnosti diljem Hrvatske, pa tako i u Rijeci.
Sam projekt, čiji nositelj je Ravnateljstvo civilne zaštite u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, vrijedan je 14.506.976,36 kuna, od čega je 85 posto bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto iz državnog proračuna.