Radovan Dobronić bit će novi predsjednik Vrhovnog suda. Sabor mora još provesti proceduru njegovog izbora, ali bitno je da sada postoji politička volja da Dobronić dođe na čelo Vrhovnog suda. Premijer Andrej Plenković je objavio da će Dobronića parlamentarna većina podržati kada ga predsjednik Zoran Milanović predloži.

Tako će okončati proces započet sredinom siječnja, kada je Državno sudbeno vijeće raspisalo inicijalni javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda.

Vladajuća koalicija i dio oporbe odbili su prvu Milanovićevu kandidatkinju Zlatu Đurđević, s obrazloženjem da je, zajedno s Milanovićem, kršila Zakon o sudovima. Nije Plenković uopće zadovoljan ni s Dobronićem, što pokazuje činjenica da je maksimalno odugovlačio s njegovom potvrdom.

Milanović je još prije dva mjeseca rekao da će Saboru predložiti Dobronića, više od tri tjedna Odbor za pravosuđe odgađao je usvajanje mišljenja o njemu, HDZ je čekao da se nešto dogodi, ali onda je Plenković valjda zaključio da mu nije politički oportuno i dalje odlagati donošenje odluke o predsjedniku Vrhovnog suda.

Na sjednici Odbora za pravosuđe, većinski zastupnici će, osim o Dobroniću, pozitivno mišljenje izglasati i o Marinu Mrčeli, koji kao zamjenik predsjednika, od kada je u srpnju mandat istekao Đuri Sessi, upravlja Vrhovnim sudom.

Promjena stava

No, to nema nikakvu važnost budući da će Milanovićev kandidat isključivo biti Dobronić, za kojeg će, eksplicitan je bio Plenković, HDZ i njihovi partneri dići ruku. Premijer nije objasnio zašto mu je trebalo toliko vremena da pristane na Dobronića.

Proteklih tjedana su se HDZ-ovi dužnosnici vrlo nepovoljno izražavali o njemu. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je, primjerice, okarakterizirao Dobronića kao suca protiv kojeg se vodi stegovni postupak, koji je dospio samo do prve sudačke razine i ne posjeduje upravljačko iskustvo.

HDZ je naglasak stavljao na stav struke, a danas su spremni zanemariti da je Opća sjednica Vrhovnog suda dala negativno mišljenje o Dobroniću. Premijer je tek rekao da je njegova procjena da se na eventualni četvrti poziv ne bi javio niti jedan istaknuti pravnik, pa bi to trebao biti formalan razlog podrške HDZ-a Milanovićevom kandidatu.

– U atmosferi koja se stvorila, nije realno očekivati da bi se ugledni, kvalitetni pravnici, kojih ima u Hrvatskoj, javljali u budućnosti na javni poziv. Ovo čemu smo svjedočili mjesecima je put prema dolje, ta saga nije nikome ništa dobroga donijela i ništa ne upućuje na zaključak da bi se netko od njih upustio u kandidiranje u ovakvom ozračju, naglasio je Plenković.

On se tijekom posljednjeg aktualnog prijepodneva u Saboru čudio kako bi Dobronić, samo s jednom bitnom presudom, onom koja se odnosila na kredite u švicarskim francima, mogao biti kvalificiran za predsjednika Vrhovnog suda, ali je o njemu ipak nešto lijepo rekao.

Pošten i s integritetom

– Udovoljava uvjetima javnog poziva, kandidirao se u zakonom predviđenoj proceduri, pošten je, zasigurno nesklon korupciji, čovjek s integritetom i zainteresiran za svoj posao. Riječ je o odabiru predsjednika Republike, a naš je politički stav da taj proces treba okončati, izjavio je predsjednik Vlade.

Na koalicijskom sastanku je na ovu temu potrošeno vrlo malo vremena, svega nekoliko minuta. Svi prisutni, osim predstavnika HNS-a, odmah su se složili o podršci Dobroniću i Mrčeli i da ovaj prvi bude predsjednik Vrhovnog suda. Jedino je Stjepan Čuraj iznio određene rezerve prema Dobronićevoj kompetentnosti.

Predsjednik Milanović svoj je razgovor s novinarima počeo dok još nije bilo vijesti o tome što je odlučila parlamentarna većina.

– Ovo je odugovlačenje, ide se iz smiješnog u još smješnije. Neka se više dogovore, nema smisla da se ovoliko čeka. Većina pretjerano politizira tu stvar. Izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, čim tu odluku donosi Hrvatski sabor, ima neki politički supstrat u sebi.

Ima ga, ali ne baš do mjere kao da se, ne znam, bira manifest sudbine naroda, kao da se donosi odluka o nekakvom tisućugodišnjem savezu. Osoba je predložena, dojmovi su o njoj pozitivni i nemojmo to više rastezati, komentirao je Milanović, koji je uvjeren da bi sve bilo puno ranije okončano da nije bilo promjena Zakona o sudovima, kojima je u izbor predsjednika Vrhovnog suda uveden institut javnog poziva.

Kad je stigla informacija da će HDZ s partnerima, u okviru Odbora za pravosuđe, podržati Dobronića i Mrčelu, predsjednik je kazao kako ga čudi da »još nekog nisu kao kandidata prebacili preko plota«.

Nastavak usuglašavanja o veleposlanicima

Predsjednik Vrhovnog suda bit će izabran bez dogovora Milanovića i Plenkovića. Predsjednik Republike je predložio Dobronića, a premijer mu je naposljetku popustio. Ali, veleposlanička mjesta nemoguće je popuniti bez prethodnog usuglašavanja Ureda predsjednika i Vlade.

Razgovore o toj temi su prije dva mjeseca započeli predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić i ministar Gordan Grlić Radman, ali ubrzo je njihova komunikacija ponovo bila prekinuta.

Pantovčak se do tada složio s imenima koja je predložio Grlić Radman i na potezu je Vlada koja se treba očitovati o ljudima koje bi Milanović htio na određenim diplomatskim destinacijama u inozemstvu.

U Uredu predsjednika ističu da nisu za Dobronića »žrtvovali« niti jednog veleposlanika iz kvote za koju smatraju da pripada Milanoviću. Plenković je još dulje nego Milanovićevim kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda, otpor pružao njegovom stavu da bi se veleposlanici morali određivati prema načelu »fifty – fifty«.