Kulturna historija ima polazište u prosvjetiteljstvu, na primjer, Voltaire je 1756. godine objavio »Ogled o općoj povijesti i o običajima i duhu nacija«. Povjesničare koji se bave kulturnom historijom zanimaju običaji, kultura i baština, život ljudi koji nisu u »višim« slojevima društva, uz ono što je radila i zapisivala intelektualna elita.

Takav pogled bio je na marginama u svim razdobljima hrvatske historiografije te je nužna njegova daljnja popularizacija u akademskim i širim društvenim krugovima. Također, kulturna historija je važna jer se bez nje ne može odgovarajuće interpretirati kulturnu baštinu.

Zaključak je to plenarnog izlaganja »Kulturna historija u praksi: trendovi i nove perspektive« dr. sc. Teodore Shek Brnardić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, kojim je otvoren šesti Kongres hrvatskih povjesničara, a koji se ove godine održava na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

U tri dana bit će održano 281 izlaganje s krovnom temom kulture, a okupit će se 328 povjesničara iz svih dijelova Hrvatske, ali i Italije, Bugarske, Poljske i drugih europskih zemalja.

Nakon predavanja Teodore Shek Brnardić plenarno izlaganje održao je i prof. dr. sc. Maciej Czerwinski sa Sveučilišta u Krakowu, koji je donio pogled na hrvatsku povijest izvana u predavanju »Politička povijest nacije – kulturna povijest nacije, razmišljanja na marginama sinteze hrvatske povijesti«.

Kongres okuplja zaista velik broj izlagača i kako je rekao izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović, tajnik Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (HNOPZ) i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, riječ je o najvećem Kongresu hrvatskih povjesničara dosad.

Osim HNOPZ-a organizatori su i Društvo za hrvatsku povjesnicu i Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet. Kongres se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića, koji nije mogao doći na otvaranje, te uz potporu Grada Rijeke i PGŽ-a. Rektorica riječkog sveučilišta prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija rekla je da su razmjena ideja i debata posebno važni za humanističke i društvene znanosti.

– Zadatak je povjesničara istraživati povijesne istine i onda ih interpretirati. Ja ću kao filozof dodati da je istina bitna, ali je važno i razumijevanje. Čini mi se da nam vi dajete mogućnost razumijevanja šire slike, konteksta. Jer, smisao razumijevanja, kao što je rekla Marie Curie, jest da se manje bojimo.

Potrebno je što više razumjeti, kako bismo se manje bojali onoga što nas zatiče, kazala je rektorica. U ime Grada Rijeke zamjenica gradonačelnika Sandra Krpan poželjela je dobrodošlicu povjesničarima.