ZAGREB – Posljednja sanacija zdravstva vrijedna 2,9 milijardi kuna smanjila je u razdoblju od travnja do kraja kolovoza dugove bolnica veledrogerijama za lijekove i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ljekarnama, a poboljšali su se i rokovi u kojima su bolnice i HZZO plaćali svoje obveze, no već nakon zadnje srpanjske tranše stanje se opet počelo pogoršavati. U kolovozu su ukupni dugovi ponovo počeli rasti i kad su u pitanju bolnice i HZZO, a produžuju se rokovi plaćanja.

I ministar financija Zdravko Marić kazao je jučer, gostujući na N1, da je dobio dopis od udruga veledrogerija i ljekarni pri Hrvatskoj udruzi poslodavca i Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojem oni naglašavaju da je država ispoštovala ono što je dogovoreno u proljeće, ali da se pokazuje da su rokovi koji su bili postignuti financijskim injekcijama ponovo dovedeni u pitanje.

Marić ističe da je zadnja sanacija napravljena s ciljem da rokovi plaćanja veledrogerijama budu unutar 180 dana, a ljekarnama do 120 dana, što je i dalje daleko iznad zakonskih rokova, ali priznaje da su se posljednjih tjedana i ti rokovi počeli probijati. Zakonom je određeno da su rokovi plaćanja 30 dana, iznimno i to baš u slučaju zdravstva mogu biti 60 dana.

Tek dio duga

Prema podacima HGK-ova Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima dug bolnica prema 33 veledrogerije zadnjeg je dana kolovoza dosegnuo 2,9 milijardi kuna, od čega je 2,1 milijarda kuna dug koji je već dospio na naplatu. Uz to bolnice su skupile 439 milijuna kuna duga iznad 180 dana.

Kad je u pitanju dug HZZO-a ljekarnama, on je na kraju kolovoza iznosio 1,54 milijarde kuna, a iz Udruženja pri HGK-u upozoravaju da je krajem kolovoza HZZO plaćao ljekarne u 145 dana što je daleko iznad dogovorenih 120 dana. Tvrde i da kašnjenje plaćanja HZZO-a zna doseći i 160 dana, a procjenjuju da je oko 400 milijuna kuna duga HZZO-a iznad 120 dana.

To znači da je ukupan dug hrvatskog zdravstva veledrogerijama i ljekarnama za lijekove posljednjeg dana kolovoza bio 4,43 milijarde kuna, što je tek 1,1 milijardu kuna manje nego krajem ožujka. Smanjenje duga za nešto više od milijardu kuna bio bi zapravo uspjeh da država u međuvremenu nije intervenirala s čak 2,9 milijardi kuna.

O kakvoj se dinamici radi možda najbolje pokazuje podatak da je za dug veledrogerijama u srpnju uplaćena zadnja tranša od 815 milijuna kuna, a da se on smanjio za samo 360 milijuna kuna.

Predsjednik Udruženja Veledrogerija pri HGK-u Tomislav Kulić upozorava da bi bez mjera koje će zaustaviti stvaranje novih dugova, bolnički sustav mogao nastaviti stvarati godišnje i više od tri milijarde kuna novog duga, pored tri milijarde kuna postojećeg duga. Pritom je riječ samo o dugu dobavljačima lijekova i medicinske opreme za koji on procjenjuje da čini tek oko 50 posto ukupnog duga prema svim dobavljačima bolničkog sustava.

Da se učinak intervencije topi svjestan je i ministar Marić koji ističe da je i ta zadnja sanacija, koliko god bogata bila, pokazala da su trendovi u zdravstvu takvi da financijska injekcija samo na prihodovnoj strani, koja će značiti stalne intervencije iz proračuna neće riješiti problem, odnosno da se nešto mora učiniti i na rashodovnoj strani.

Teška reforma

– Iz udruga veledrogerija HGK i HUP-a dobili smo dopis u kojem kažu da smo ispoštovali dogovoreno na proljeće. No, trendovi su takvi da se samo injekcijama na prihodovnoj strani ne rješava pitanje financijske održivosti zdravstva. Osigurali smo da rokovi plaćanja bolnica budu unutar 180 dana, a HZZO-a unutar 120 dana. Nije to nešto čime možemo biti zadovoljni jer su i to rokovi znatno iznad zakonskih. No i oni su sada, pokazuju trendovi nekoliko zadnjih tjedana, dovedeni u pitanje i obveze ponovo počinju rasti, priznao je Marić. Na pitanje je li pripremljena reforma zdravstva koja bi među ostalim trebala donijeti rješenje i za taj problem, ministar financija kaže da je nedavno u parlamentu i ministar zdravstva Vili Beroš govorio o tome, te da će se u Vladi raspravljati o tom prijedlogu kad ga Berošev tim dostavi i da će biti predstavljen javnosti kad se oko njega usuglase stavovi.

Dio novca za provođenje reformi zdravstva može se očekivati već i od prve tranše koja će doći iz Europskog mehanizma za oporavak, ali ministar financija upozorava da je to novac koji se može potrošiti za napredak, nikako za krpanje rupa. Iako se do kraja godine, najvjerojatnije u listopadu očekuje još jedan rebalans, on neće kao onaj početkom ljeta biti donesen kako bi se krpale rupe u zdravstvu, nego će, tvrdi Marić, više biti tehničkog karaktera.