RIJEKA – Svaki drugi hrvatski učenik prošlu je školsku godinu završio s odličnim uspjehom, a među njima 18 je posto superodlikaša koji su školske klupe napustili s prosjekom ocjena 5,0. Pokazuju to podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja prema kojima u nekim hrvatskim školama sjedi još i više odlikaša. Naime, Ministarstvo je ove godine objavilo i podatke o općinama s više od 100 učenika koje imaju najviši postotak učenika koji su prošli s odličnim.

Na toj ljestvici općina s hiperinflacijom odlikaša Općina Kostrena je zauzela visoko treće mjesto, jer u kostrenskoj školi sjedi čak 72,81 posto odlikaša. Naime, od 342 učenika prošlu školsku godinu njih 249 završilo je s odličnim uspjehom. Ispred Kostrene našla se samo istarska Općina Ližnjan koja ima 79 posto odlikaša te Brela sa 75 posto odlikaša.

Općenito gledano, lani su hrvatski učenici imali nešto niži prosjek ocjena u odnosu na godinu ranije. On je na državnoj razini iznosio 4,33 dok su prvu pandemijsku godinu 2019./20. učenici završili s prosječnom ocjenom 4,38. Kada je riječ o stanju po županijama, najviši prosječan opći uspjeh je u Gradu Zagrebu, 4,48, dok je opći uspjeh u Primorsko-goranskoj županiji 4,33.

U PGŽ-u opći uspjeh odličan imalo je 14.045 učenika, što je ravno 50 posto školske populacije, a superodlikaša u Primorsko-goranskoj županiji je 4.840 što je 17 posto učenika. Od školske godine 2013./14. do prošle školske godine u PGŽ-u broj učenika smanjio se za 3,14 posto, a istovremeno broj odlikaša povećao se za 21,15 posto. S vrlo dobrim uspjehom prošlu je školsku godinu završilo 10.044 učenika, a s dobrim 3.571, dok je s dovoljnim uspjehom školsku godinu okončalo 149 učenika u PGŽ-u.

Međutim, iako je postotak odlikaša i superodlikaša i dalje iznimno velik ipak je takvih učenika lani bilo manje nego u prvoj pandemijskoj školskoj godini. Broj odlikaša u hrvatskim klupama smanjen je za 3 posto u odnosu na godinu ranije te ih je lani bilo 223.714 u Hrvatskoj.

Bilo je i onih učenika koji su prošlu školsku godinu priveli kraju s nedovoljnim općim uspjehom, a njih je u Hrvatskoj ukupno 3.309, odnosno 0,73 posto. Najviši udio učenika s općim uspjehom nedovoljan imale su Međimurska županija s 2,31 posto te Virovitičko-podravska s 1,29 posto, a u Primorsko-goranskoj županiji takvih je učenika bilo 259, odnosno 0,90 posto.

Lani su hrvatski učenici ostvarili i impozantan broj sati izostanaka. Naime, ukupno su s nastave izostali čak više od 25 milijuna sati, a prosječno svaki je učenik s nastave u Hrvatskoj izostao 55 sati, od čega je neopravdanih po učeniku samo 1,38. Po broju izostanaka primorsko-goranski učenici prate nacionalne trendove pa je tako lani svaki učenik imao 54 izostanka od čega je 1,68 bilo neopravdano. Ipak, gledano od školske godine 2013./14. do lani primorsko-goranski učenici broj izostanaka uspjeli su smanjiti za 23 posto, a broj neopravdanih izostanaka za čak 63 posto.

Prošle školske godine bilo je i onih koji su dobivali opomene i ukore, a u Primorsko-goranskoj županiji broj kaznenih mjera od školske godine 2013./14. do lani smanjen je za 64 posto. Najveći broj učenika, njih 1.344 dobilo je opomenu. Ukor su zaradila 544 učenika, strogi ukor njih 36, a iz škole je isključeno 13 učenika. Istovremeno, broj pohvala u primorsko-goranskim školama u tom je periodu porastao za 36 posto, a pisanu pohvalu dobilo je 8.408 učenika, usmenu njih 975 te nagradu 1.288 učenika. Općenito omjer kaznenih mjera i pohvala ide u korist pohvala, jer lani je 138.802 učenika u Hrvatskoj bilo pohvaljeno, a njih 25.503 zaradilo je neku kaznenu mjeru.