ZAGREB – Uz oscilacije od mjeseca do mjeseca, broj umirovljenika u Hrvatskoj stalno je rastao u posljednja tri desetljeća i na kraju svake godine bio bi veći nego na kraju prethodne. U prošloj je godini prvi put broj umirovljenika na kraju godine, iako se tijekom godine povećavao, bio gotovo jednak kao 2019. godine. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je od travnja ove godine broj umirovljenika stalno u padu i da je u srpnju bio za 4.015 manji nego na kraju prošle godine, a za čak 7.189 manji nego lani u istom mjesecu. Kako je u sedam mjeseci preminulo nešto više od 31 tisuće umirovljenika, a umirovilo se novih 30 tisuća, još uvijek je nejasno gdje je nestalo tri tisuće umirovljenika.

Razne mogućnosti

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pojašnjavaju da smrt korisnika nije jedini razlog zbog kojeg se isplata mirovine obustavlja, već su zakonom propisani i drugi razlozi. Tako ističu da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost, na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine obustavlja.
– Primjerice, pravo na obiteljsku mirovinu korisniku prestaje završetkom redovnog školovanja, stupanjem u brak ako nisu ispunjeni zakonom propisani uvjeti za nastavak korištenja obiteljske mirovine, kao i iz drugih zakonom propisanih razloga, navode iz HZMO-a. No, u svom odgovoru ne navode koliko je bilo takvih slučajeva.

Uz to upozoravaju i na mogućnost da pojedini korisnik mirovine ostvari pravo na drugu vrstu mirovine (npr. korisnik starosne ostvari pravo na obiteljsku mirovinu) te se u tom slučaju taj korisnik mirovine evidentira kao »novi« korisnik mirovine.

– Iz navedenog proizlazi da razlika u broju korisnika mirovine u tekućoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi, nije veličina koja proporcionalno raste, odnosno pada, ovisno samo o broju korisnika mirovine kojima je prestalo pravo zbog smrti, budući da na tu razliku utječe broj korisnika mirovine kojima je obustavljena isplata mirovine iz jednog od ZOMO-om predviđenih razloga, odnosno slučajevi korisnika mirovine u kojima je došlo do promjene vrste prava iz mirovinskog osiguranja, zaključuju iz HZMO-a dodajući da je broj korisnika mirovine veličina koja je promjenjiva na dnevnoj bazi.

Riskantan omjer

Što god bili razlozi, ostaje činjenica da je broj umirovljenika u Hrvatskoj niži svaki mjesec od travnja, da je posljednji put otprilike isti broj umirovljenika kao u srpnju ove godine Hrvatska imala prije tri godine, odnosno 2018. godine i od tada je on stalno rastao iako sporije nego ranijih godina.
S obzirom na to da je u ovoj godini porastao i broj osiguranika i omjer umirovljenika i osiguranika se promijenio, pa je u srpnju bio 1,30, odnosno na sto umirovljenika Hrvatska je imala 130 građana koji plaćaju mirovinsko osiguranje na sto građana koji primaju mirovinu, što je na godišnjoj razini zadnji put zabilježeno 2009. godine.

Ipak, najbolji pokazatelj je li uz usporavanje rasta broja umirovljenika, možda došlo i do potpune stagnacije pokazat će brojke s kraja godine. Podaci govore da je u posljednjih deset godina broj umirovljenika povećan za ukupno oko 40 tisuća, dok je primjerice u desetljeću prije toga, od 2000. do 2010., porastao za 200 tisuća, a u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti za gotovo 400 tisuća. Od 300 radnika na sto umirovljenika iz 1991. godine, Hrvatska je u 30 godina došla na 130 radnika na sto umirovljenika.