Ministarstvo kulture i medija raspisalo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. , s rokom podnošenja prijava od 20. rujna do 20. listopada ove godine.

Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine u skladu s uputama za prijavitelje, priopćeno je.

Iz Ministarstva podsjećaju da je ono zbog šteta uzrokovanih katastrofalnim potresima u ožujku i prosincu 2020., ove godine nacionalna sredstva uložilo u provođenje hitnih mjera zaštite stradalih kulturnih dobara (evakuacije, podupiranja, hitne sanacije itd.) i da će zbog toga natječaj za financiranje programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2022. biti raspisan u prosincu.

Kako napominju, u Program javnih potreba, u skladu sa Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, Pravilnikom o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi te ocjenom izvršenja dosadašnjih ugovornih obveza korisnika prema Ministarstvu kulture i medija, uvrstit će se programi redovne djelatnosti udruga u kulturi, dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti, glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti.

Među ostalim, bit će uvršteni i programi kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog), vizualnih umjetnosti, inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, monografija iz područja kulture i umjetnosti, potpore izdavanju knjiga, potpore inozemnim nakladnicima za objavljivanje prijevoda djela hrvatskih autora, izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija.

Tu su još književne manifestacije i nastupi na sajmovima knjiga, književni programi u knjižarama, knjižnične djelatnosti, muzejske djelatnosti, digitalizacije kulturne baštine, gradnje, rekonstrukcije i opremanja kulturne infrastrukture, te međunarodne kulturne suradnje.

Iz Ministarstva kažu da su epidemiološka situacija i potresi, uz smanjenu mobilnost umjetnika i profesionalaca u području kulture, u prošloj i ovoj godini donijele su sve izraženiju potrebu strateškog planiranja projekata u svim fazama, posebno u njihovoj provedbi i dostupnosti.

Stoga se sve prijavitelje upućuje da predlože programe koje je moguće realizirati uz primjenu epidemioloških preporuka i mjera, koristeći sve mogućnosti umrežavanja i suradnje sukladno specifičnosti svakoga područja za koje se program prijavljuje.

Posebno se očekuje da predlože i u troškovnik uključe različite mogućnosti održavanja programa, uključujući kvalitetno i inovativno osmišljene i producirane sadržaje u digitalnom obliku i drugim medijima, te planiraju veći broj programskih aktivnosti manjih formata u kontinuitetu ili unutar veće programske cjeline.

Također, očekuje se da u području izvedbenih umjetnosti programiraju veći broj repriznih izvedbi, koprodukcija i razmjena, u programima muzejske djelatnosti i vizualnih umjetnosti planiraju manji broj projekata koji se realiziraju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, održavaju programe na otvorenom i/ili u alternativnim prostorima u kojima se može osigurati propisan razmak između posjetitelja sukladno epidemiološkim uvjetima, te osiguraju i u troškovnik uključe promidžbu, odnosno snažniju vidljivost i medijsku popraćenost prijavljenih programa.

Poželjna je i što veća suradnja s domaćim autorima i umjetnicima,  s drugim manifestacijama iz srodnih umjetničkih područja “s ciljem objedinjavanja proračuna programa, umrežavanja i stvaranja partnerskih suradnji te razvijanja nove publike bilo u digitalnom, bilo u fizičkom okruženju”.

Prijavitelji programa međunarodne kulturne suradnje trebali bi dostaviti prijedloge koje je moguće provesti, imajući u vidu bitno ograničenu mogućnost mobilnosti umjetnika i profesionalaca, uz potvrde obiju strana o mogućnosti provedbe predloženog programa.

U proračunu RH osigurana su sredstva za javne potrebe u kulturi – djelatnosti u kulturi, aktivnosti, manifestacije i projekti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku, a to su programi i projekti koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst, promiču međukulturni dijalog, razvoj civilnoga društva, koji su stručno utemeljeni, visoke razine kvalitete, ekonomični, profilirani u odnosu na osnovnu djelatnost organizatora te oni koji se odvijaju kontinuirano.