Dr. Danko Cerenko otorinolaringolog je subspecijaliziran za kirurgiju uha. Magistrirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, da bi se 1989. godine otisnuo u Sjedinjene Američke Države i ondje liječio pacijente proteklih tridesetak godina.

Usavršavao se na Sveučilištu Emory u Atlanti, gdje je potom i predavao, a 2002. godine pridružio se privatnoj grupi otorinolaringologa u Atlanti, “ENT of Georgia South”. Edukaciju je prolazio i u Švicarskoj te ondašnjoj Zapadnoj Njemačkoj. Kako je već 40 godina u liječničkoj struci, smanjio je opseg rada, no i dalje operira u spomenutoj privatnoj klinici, čiji je suvlasnik, a koja uz Atlantu ima ordinacije i u Fayettevilleu i Stockbridgeu.

Dio slobodnog vremena provodi u Hrvatskoj, na Hvaru, a kako s odmicanjem godina smanjuje radne sate u klinici, odlučio je novopronađeno vrijeme ponuditi splitskom KBC-u, gdje će mentorirati svoje mlađe kolege, specijaliste i specijalizante. U telefonskom razgovoru otkrio nam je kako je do toga došlo, a dotakli smo se i stanja u zdravstvu u SAD-u i Hrvatskoj.

– Početkom godine doznao sam za jednog mladog dečka, od 28 godina, kojemu je bila potrebna operacija uha jer mu se stanje pogoršalo. Bio je operiran već četiri puta, a kako se radilo o složenom zahvatu, njegovi su me pitali, preko zajedničkih prijatelja, znam li nekoga koga bih preporučio u Hrvatskoj. Odlučio sam ipak preuzeti taj slučaj na sebe i operirao ga u Atlanti te je sve prošlo odlično. Tada sam krenuo razmišljati kako bi bilo dobro da svoja znanja ponudim mlađim hrvatskim kolegama, konkretno u Splitu, koji nije tako daleko Hvara, kako bismo i ondje radili na novim dosezima u otokirurgiji, govori Cerenko. Dodaje da je obavio preliminarne razgovore s ravnateljem splitskog KBC-a, dekanom Medicinskog fakulteta u Splitu te rektorom splitskom sveučilišta koji su dali verbalnu podršku.

– Vrlo ću rado dio svog vremena posvetiti mentoriranju mlađih kolega, no teorijsko i praktično znanje mora biti popraćeno s instrumentima koji su potrebni za zahvate, liječenje i dijagnostiku. Za sada smo dobili tri seta instrumenata, proteze koje nadomještaju košćice u srednjem uhu, potrošni materijal, kao i jednu vrlo skupu bušilicu, potrebnu za bušenje kosti oko uha, kaže Cerenko. Uz dobivene instrumente, ističe i potrebu za mikroskopom, koji košta oko 110 tisuća eura, za što je angažirao Rotary Club i Udrugu američko-hrvatskih stručnjaka (Association of Croatian American Professionals). Nastavlja kako je već posjetio splitski KBC.

– Obišli smo pacijente, razgovarali o mogućnostima liječenja, dijagnozama, konzultirali se… Jer, želim naglasiti da ja ne dolazim kao konkurencija, već kao mentor, želio bih podijeliti svoje iskustvo. Da isključivo svoje znanje, u klasičnom i edukativnom smislu, prenesem kolegama uz konstantnu razmjena mišljenja i dijalog. Nema tu govora o hijerarhijskom odnosu jer ja neću tražiti uloga šefa, samo ću ponuditi svoje znanje, govori Cerenko. Dodaje kako je već dobio liječničku iskaznicu od Hrvatske liječničke komore, na temelju obrazovanja stečenog u Jugoslaviji i SAD-u, a što je prilika da se dotaknemo zdravstvenog sustava u SAD-u.

– U Americi postoji jedna velika populacija ljudi, od 40 pa i više milijuna, koji nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje jer je ono skupo. Ljudi kojima poslodovac ne plaća osiguranje tako najčešće odlažu odlaske liječniku sve dok ne postane prijeko potrebno. Jer, postoje razredi plaćanja zdravstvenog osiguranja za koje se pojedinac odluči. Može, na primjer, odabrati manju mjesečnu, ili godišnju ratu, ali će onda morati platiti više kada mu zatreba liječnička usluga. Ako vam zatreba liječnička usluga do, na primjer, dvije tisuće dolara, onda ćete to platiti sami, a ako je više onda će ono što je potrebno nadoplatiti osiguranje. No, vidjeli su da je i tu potrebna pomoć pa država pokriva dio premije, prema određenim propozicijama, govori Cerenko. Kaže da ljudi nerijetko ne mogu platiti ni prvi dio iznosa, koji moraju sami financirati, pa odgađaju odlazak doktoru. Na kraju kad postane prijeka potreba odlaze na hitnu, koja će uvijek svima pružiti liječničku pomoć te isporučiti račun.
– Ne bih ulazio u osobne odabire i sudbine svakoga pojedinca, ali čini mi se da nije uvijek sustav kriv. Jer, mnogi koji plaćaju vrlo malo za zdravstveno osiguranje, svoj novac troše na najnovije pametne telefone, alkohol, cigarete… Ali, kažem, ne bih o tome previše. Svatko je svoj gospodar i gospodari novcem na način koji smatra prikladnim, kaže Cerenko.

Govoreći pak o hrvatskom zdravstvenom sustavu, dotakli smo se koliko se liječnici koji su otišli zanimaju za povratak u Hrvatsku.

– To je vrlo dobro pitanje. Nisam baš vidio da moji kolege hrle natrag. No, ako bi vidjeli da se otvaraju dobri projekti, da ih se želi dovesti natrag, ako se postavi jedan dobar primjer, siguran sam da bi više liječnika bilo voljno dio svog vremena provesti u Hrvatskoj. Barem mentorirajući, držeći predavanja, pomažući mlađim kolegama. A zašto i ne bi naši doktori odlazili na usavršavanje u inozemstvo? Nekoliko ih je bilo kod mene u Atlanti, učili su, gledali. Mislim da takve stvari isto uvijek trebaju biti otvorene, u skladu s mogućnostima, naravno, opisuje Cerenko i ističe jednu zanimljivost koja se tiče hrvatskih liječnika.

– Čitao sam nedavno u biltenu Hrvatske liječničke komore da je Hrvatska prva po broju liječnika u politici. U SAD-u su političari uglavnom biznismeni i pravnici, dok Hrvatska odskače po broju liječnika u politici. Neću ulaziti u osobne odabire pojedinaca, ali uvijek sam promatrao liječničku struku kao poziv. Kao što je netko pozvan biti, na primjer, svećenik, tako ja mislim da sam pozvan biti liječnik i brinuti za svoje pacijente. Da bih to dobro radio moram cijeli život učiti, čitati, konzultirati se s kolegama, a onaj tko ode u politiku gubi vrijeme za napredovanje u struci, zaključio je dr. Cerenko.