RIJEKA – Pedesetak sudionika iz 18 europskih zemalja okupilo se na 26. redovnoj godišnjoj skupštini Konfederacije europskih udruga pomorskih kapetana, održanoj u riječkom Grand hotelu Bonavia, uz sudjelovanje brojnih predstavnika pomorskih organizacija i institucija te lokalne, regionalne i državne uprave.

Skupština je održana pod motom »Heroji među nama«, s naglaskom na sve poteškoće i probleme u svakodnevnom životu i radu s kojima se pomorci suočavaju već duže od godinu i pol dana, u okolnostima pandemije COVID-19, a održan je i niz zanimljivih izlaganja u različitim područjima vezanim uz pomorce, tržište rada, obrazovanje i zahtjeve koje pred njih postavljaju sve brže i intenzivnije tehnološke, zakonodavne i druge promjene. U zaključcima skupštine posebno je naglašena potreba za lakšim ukrcajem i iskrcajem pomoraca, kao i da im se omogući cijepljenje protiv bolesti COVID-19 izvan njihovih matičnih zemalja, u lukama u kojima pristaju.

Na početku skupa okupljene je pozdravio Juraj Karninčić, predsjednik Udruge pomorskih kapetana sjevernog Jadrana – Kraljica mora, domaćina skupštine, koji je u prvi plan stavio upravo probleme pomoraca oko ukrcaja, iskrcaja, izlazaka na kopno i uopće normalno obavljanje vlastitog posla u okolnostima pandemije.

Niz problema

– Pandemija je, osim rizika za zdravlje, pomorcima donijela ogromna opterećenja, od nemogućnosti iskrcaja s broda, preko nemogućnosti ukrcaja, a time i zarađivanja za život, do suočavanja s različitim zahtjevima svake pojedine zemlje i luke u koju putuju, od COVID-putovnica do karantena. Za mnoge pomorce situacija je još uvijek jako loša. Predanost i profesionalizam, više od 1,5 milijuna pomoraca diljem svijeta zaslužuje našu zahvalnost. Pomorce ne pogađa samo pandemija, nego i druge opasnosti, poput piratstva, rekao je Karninčić. Uz njega, uvodnu riječ je održao i Nenad Šimičić, predsjednik zajednice hrvatskih udruga pomorskih kapetana, naglasivši da će probleme pomoraca biti moguće riješiti jedino solidarnošću i zdravim razumom u svakoj od država u koje putuju, a upozorio je i na rastući broj piratskih napada u Gvinejskom zaljevu.

Sudionike su pozdravili i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, pročelnica Ureda Grada Rijeke Verena Lelas Turak i Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti prometa u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Župan je tom prilikom istaknuo tradicionalnu povezanost Primorsko-goranske županije i njezinih stanovnika s morem.

– Rijeka i regija oduvijek su orijentirani prema moru i pomorskoj industriji i zbog toga mi je posebno drago da ste upravo Rijeku odabrali za održavanje ovog skupa, rekao je Komadina.

Velike promjene

Pročelnica Lelas Turak također je istaknula pomorsku tradiciju i pomorce po kojima je Rijeka poznata u cijelom svijetu.

– Uzimajući u obzir našu dugu pomorsku tradiciju, Rijeka je oduvijek bila orijentirana prema moru. Od tamo dolazi naša otvorenost i tolerancija i to je zasigurno jedan od najvažnijih razloga zašto smo dobili prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, kazala je.

Ravnatelj Uprave sigurnosti prometa Orlić istaknuo je da je pred pomorce, uz izazove stalnih i sve bržih promjena u tehnologiji, zakonodavstvu i zaštiti okoliša postavljen i novi problem, vezan za zdravlje.

– Korona-kriza eskalirala je u prvoj polovici prošle godine, s velikim posljedicama za sve države, od kojih su mnoge uvele lockdown, a restriktivne mjere koje se odnose na putovanja još uvijek traju u mnogima od njih, što uvelike otežava život i rad pomoraca. Pomorska industrija uvijek se prilagođavala, a tehnološke promjene utjecale su na nestanak nekih zanimanja i pojavu novih, no pomorstvo se sada suočava s potencijalno zaista značajnim promjenama, od pogona brodova na vodik, do uvođenja autonomnih brodova, bez posada, rekao je Orlić, ističući da je Hrvatska peta u Europskoj uniji po broju pomorskih časnika u međunarodnoj plovidbi, pri čemu država stipendijama i sufinanciranjem ukrcaja kadeta, opremanjem pomorskih učilišta i donošenjem zakonskih i drugih odredbi nastoji poticati i pomagati pomorce.

Trendovi i perspektive

Zanimljivo izlaganje na temu sadašnjih trendova i buduće perspektive na tržištu rada za hrvatske pomorce održao je Mario Zorović, predsjednik Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) i direktor Zorović Maritime Services, jedne od najvećih agencija za zapošljavanje pomoraca u Hrvatskoj, pruživši uvid u sadašnje stanje na tržištu rada, broj pomoraca, njihovo obrazovanje, brodska zvanja, vrste brodova na kojima plove, kao i u zakonodavne, porezne i druge odredbe koje se tiču pomoraca. Istaknuo je da u međunarodnoj plovidbi Hrvatska trenutno ima više od 17 tisuća pomoraca, od čega je čak 77 posto časnika, dok niža brodska zvanja sve bržim tempom nestaju. Hrvatski pomorci, prema njegovim riječima, u najvećem broju plove na tankerima, nakon čega slijede brodovi za prijevoz prirodnog plina, te putnički brodovi i offshore. Pri tom je zamjetan trend pada broja pomoraca na kontejnerskim brodovima, ali i na tankerima, te posebno na putničkim i offshore plovilima koje je kriza uzrokovana pandemijom najteže pogodila. Zorović predviđa da će Hrvatska i dalje ostati značajan izvor radne snage na tržištu rada u pomorstvu.

Novo zvanje

Kapetan Berislav Vranić predstavio je uvođenje novog, najvišeg profesionalnog zvanja među pomorcima, »Chartered Master Mariner«, titulu koju će, nakon opsežnih provjera i dokazivanja moći, ponijeti samo oni pomorci koji su, uz najviše standarde obavljanja posla, značajno pridonijeli napretku pomorske industrije u cjelini i istaknuli se izuzetnim postignućima.

Profesor Vlado Frančić s Pomorskog fakulteta u Rijeci svoje je predavanje održao na temu edukacije u pomorstvu, s naglaskom na izazove i prilike u obrazovanju i stručnom usavršavanju pomoraca, dok je Josip Orović, profesor pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru, govorio o problematici emisije sumpora iz goriva, pri čemu pomorci često bivaju optuženi za kršenje standarda u zaštiti okoliša, iako oni sami ne odlučuju koja će se vrsta goriva nabavljati i koristiti na brodu, već to čine kompanije.

Prvi strani pomorci jučer cijepljeni u Rijeci

U sportskom centru Zamet jučer su prvi put protiv bolesti COVID-19 cijepljeni pomorci, strani državljani koji do sad nisu imali mogućnosti cijepiti se u svojim državama. Riječ je o petorici filipinskih državljana i trojici Ukrajinaca, članovima posade broda »Rosalia« za koje je cijepljenje, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a i agentom broda organizirao Sindikat pomoraca Hrvatske(SPH). Sindikat je organizirao i prijevoz za pomorce do dvorane na Zametu, gdje su otišli u pratnji Luke Simića, inspektora Međunarodne federacije transportnih radnika(ITF). Pomorci su primili cjepivo proizvođača Johnson&Johnson koje se primjenjuje jednokratno.

– Omogućavanjem cijepljenja stranih pomoraca, Republika Hrvatska je potvrdila da smatra pomorce ključnim radnicima te je postupila sukladno Konvenciji o radu pomoraca koja propisuje obvezu svih država potpisnica da osiguraju zdravstvenu skrb za sve pomorce koji dolaze u njihove luke. Veliko hvala Nastavnom zavodu za javno zdravstvo koji nam je izašao u susret, rekao je Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a.