ZAGREB – Ozbiljan revolt u zdravstvenom resoru izazvala je najava ministra zdravstva Vilija Beroša da će se od 1. listopada u tom sustavu COVID-potvrde primjenjivati kao uvjet za pristup radnom mjestu. Dakle, nitko tko radi u bolnici ili domu zdravlja, uključujući i nezdravstveno osoblje, nakon tog datuma više neće moći raditi bez dokaza da je ili cijepljen, ili prebolio COVID-19, ili da je negativan na koronavirus. Iz dva reprezentativna sindikata, Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi te Hrvatskog sindikata medicinskih sestara, traže hitan sastanak s ministrom Berošem kako bi ga odgovorili od takvog uvjetovanja, dok liječničke strukovne udruge, Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatska liječnička komora ministru daju punu podršku.

Uvođenje COVID-potvrda svakako je potez kojim se necijepljene radnike u sustavu zdravstva, s obzirom na to da rade u ustanovama koje pružaju zdravstvenu skrb oboljelima, grupaciji koja je na zarazu koronavirusom osjetljivija od prosjeka, posredno želi natjerati da preispitaju stavove prema cijepljenju. Obaveza redovitog testiranja, osobito ako je o vlastitom trošku, natjerat će zaposlene da razmisle je li im ipak bolje cijepiti se nego plaćati testiranje jednom ili dvaput tjedno, koliko već poslodavac propiše.

Prema dosad dostupnim informacijama, u prvih mjesec, mjesec i pol dana, testiranja necijepljenih u zdravstvu plaćala bi se iz zdravstvenog proračuna, odnosno iz džepova poreznih obveznika, a onda će se vjerojatno prebaciti na trošak onih koji i dalje uporno budu izbjegavali cijepljenje. Druge se sankcije zasad ne spominju, no sindikate zanima što Vlada namjerava s onima koji se ne budu testirali.

Diskriminacija zaposlenika

– Ova je Beroševa odluka kontradiktorna s izjavama premijera Plenkovića da neće biti obaveznog cijepljenja, jer se ovako zaposlene u sustavu zdravstva praktički prisiljava na cijepljenje. Pitam se što će se dogoditi onome tko nema COVID-potvrdu kod dolaska na posao, hoće li se dijeliti otkazi?, pita se Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.
Topolnjak smatra da se na ovaj način zaposlene u zdravstvu diskriminira u odnosu na druge sektore, iako priznaje da je to specifična djelatnost, jer pruža usluge populaciji s kroničnim i drugim oboljenjima koja nose veći rizik od komplikacija COVID-a.

– Mi nismo i ne pristajemo biti građani drugoga reda. Ako Vlada želi da se građani cijepe, ima na raspolaganju zakonsku regulativu pa neka to propiše za sve jednako. Ako su jasno dali do znanja da je cijepljenje stvar osobnog izbora, a ne obaveza, onda to treba vrijediti i u zdravstvu. Parcijalna odluka, koja se odnosi samo na zdravstveni sustav, nije primjerena, smatra šef većinskog sindikata.
Osobito problematičnom smatra obavezu COVID-potvrda za nezdravstvene djelatnike. Njih 80 posto, tvrdi, nije u kontaktu s pacijentima i »nema nikakvog razloga da ih se tjera na cijepljenje«.
U Hrvatskom sindikatu medicinskih sestara slično raspoloženje.

Predsjednica tog sindikata Brankica Grgurić, smatra da se iza Beroševe odluke krije pritisak na sve građane, a ne samo na zdravstveno i nezdravstveno osoblje u tom sustavu. Neprihvatljivo je, kaže, da se takvi uvjeti postavljaju u sustavu gdje je osoblje ionako preopterećeno i nema ga dovoljno.

– Pitam se tko će raditi ako se na posao ne može bez COVID-potvrde. Tko će zamijeniti one koji zbog toga ne budu došli raditi? Ionako se radi duplo, u smjenama, rade se prekovremeni, zanima me gdje su te sestre koje će raditi umjesto onog tko ne bude imao COVID-potvrdu, kaže Grgurić. Ljuti je i najava da će upravo medicinske sestre, uz sav svoj posao, kontrolirati COVID-potvrde zaposlenih.

– Nadam se da su našli dovoljno osoblja koje će zamijeniti te ljude, ne znam u kojoj ladici ih drže… Već sad imamo predtrijažu, trijažu, izolaciju, ne znam što će još izmisliti. Država nam nikad nije vratila dug za odrađene prekovremene sate, a imamo egzaktne pokazatelje nedostatka medicinskih sestara. Ako su već tako odlučili, trebao je biti zakon jednak za sve, a ne ići na jednu po drugu skupinu, smatra sindikalna predstavnica medicinskih sestara.

Zadržali razum

U situaciji u kojoj na pragu novog vala pandemije zdravstveni djelatnici ustaju protiv obveze cijepljenja kao znanstveno dokazanog i pouzdanog načina za suzbijanje zaraze, prisebnost i razum zadržali su, čini se, jedino liječnici. Čelnica Hrvatskog liječničkog sindikata, Renata Čulinović-Čaić, uopće se ne slaže s ovakvim stavovima. »Apsolutno podržavamo mjere koje traži ministar Beroš. Zdravstveni radnici i svi zaposleni koji dolaze u kontakt s pacijentima trebaju biti cijepljeni«, poručuje.

– Naš je stav da smo tu da pružimo pomoć ljudima, ne smijemo ih svojim ponašanjem dovoditi u opasnost. Tu ne ubrajam jedino izuzetke koji zbog ozbiljnog i opravdanog zdravstvenog razloga ne mogu primiti cjepivo. Ali oni su razlog više da se svi ostali cijepimo, jer moramo štititi i naše kolege, ističe Čulinović-Čaić. Liječnička populacija, poznato je, procijepljena je u visokom postotku pa je obveza COVID-potvrde i neće jače pogoditi. Podaci sindikata kažu da je cijepljeno 85 posto liječnika u Hrvatskoj, a više od 90 posto ima pravo na COVID-potvrdu, jer je dio prebolio COVID-19 i tek se treba cijepiti.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, do početka rujna u sustavu zdravstva dvjema dozama cijepljeno je 60,7 posto zaposlenih, a niti jednu dozu nije primilo njih 33,5 posto. To bi značilo da među 75.000 zaposlenih u zdravstvu, oko 25.000 nije cijepljeno. Dio ih je prebolio COVID-19, no dio će morati na redovito testiranje ako žele nastaviti raditi.

Najviše je cijepljenih među liječnicima, a u toj struci najmanje među doktorima dentalne medicine, kojih se nije cijepilo 30 posto. Najmanje je cijepljenih među nezdravstvenim osobljem, više od 40 posto, dok se na cijepljenje nije odlučila ni svaka treća medicinska sestra, ili njih 30-ak posto.

U sindikatima zdravstva nisu zabrinuti zbog niskog postotka cijepljenih radnika. »COVID-19 preboljelo je 25 posto medicinskih sestara pa i ja među njima, i vjerujem da će se cijepiti. A i prije cjepiva postojale su zaštitne mjere, pa se i sad možemo njima služiti«, veli Topolnjak. Nisku cijepljenost nezdravstvenih radnika ne vidi kao problem, jer ih 80 posto, tvrdi, nije u kontaktu s pacijentima.