PLITVIČKA JEZERA Čak su i laici zaključili kako je situacija vezana uz jezersku faunu našeg najstarijeg nacionalnog parka u najmanju ruku zabrinjavajuća. Na pristaništu jezera Kozjak izgleda simpatično što se oko elektro-brodova natiskuju jata riba čekajući komadić kruha ili „krokić“, čime ih obilno hrane posjetitelji. To traje godinama.

Zato je Stručna služba Nacionalnog parka u suradnji sa Zoologijskim zavodom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i projektnim partnerom Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac, u svibnju započela uklanjanje alohtonih (stranih) ribljih vrsta u Prošćanskom jezeru i vodotocima. To je prvi takav projekt toga obima u Hrvatskoj. Cilj projekta je uklanjanje ili značajno smanjivanje populacija stranih ribljih vrsta, što je preduvjet za pokretanje obnove populacije domaće pastrve planiran za 2022. god.

Potvrdio nam je ovo i glasnogovornik ove ustanove Ognjen Borčić.

-Projekt je započeo radionicama i treninzima namijenjenim djelatnicima Stručne službe Parka o načinima lova mrežama i vršama te elektroribolovom, nakon čega je započeo izlov alohtonih vrsta. Izlov zajednički obavljaju sve tri institucije na Prošćanskom jezeru i vodotocima s alohtonim vrstama minimalno pet dana svakoga mjeseca. Riba će se loviti sve do značajnog smanjenja broja klenova, crvenperki, štuka i kalifornijskih pastrva. U dosadašnjih mjesec dana ribolova mrežama na Prošćanskom jezeru, postignuti su vrlo dobri rezultati te je jasno vidljiv trend značajnog smanjenja broja crvenperki koje su najbrojnije ribe u tom jezeru. Malobrojniji klenovi i štuke također se uspješno love, dok se u mreže ulovljene domaće pastrve puštaju natrag u jezero, rekao nam je Borčić.

Informacije iz parka također kazuju kako se za izlov alohtonih ribljih vrsta koriste i elektroagregatima. Riba se tada samo blago ošamuti i ispliva na površinu jezera. Alohtone riblje vrste se pokupe, a autohtone ne diraju. Ovakav način lova koristi se na vodotocima Crna rijeka, Bijela rijeka, Matica, Čujića krčevina, Matijaševac i Ljeskovac. U periodu svibanj – kolovoz, ukupno je ulovljeno 712 kg ribe. Tijekom izlova vodi se evidencija o vrsti, količini i broju izlovljene ribe te tipu mreže i lokaciji. Riba se pohranjuje u duboko smrzavanje, a kada se ulovi dovoljna količina, djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu dolazi po ribu i odvoze je. Ulovljenom ribom se hrane neke životinje u ZOO-vrtu: zmije, ptice i sisavci.

Problem nije od jučer

U jezerima i vodotocima Parka utvrđeno je 10 vrsta riba. Dominiraju strane vrste riba klen i crvenperka. Intenzivnim razmnožavanje stvorile su vrlo guste populacije te predstavljaju jednu od glavnih prijetnji autohtonim vrstama riba (dunavska pastrva, dvoprugasti vijun, talijanski zlatni vijun i pijor). Osim klena i crvenperke prisutne su i druge strane vrste (kalifornijska pastrva, štuka i jezerska zlatovčica). Problematika stranih vrsta riba u Nacionalnom parku prisutna je duže vrijeme, a eskalirala je u zadnjih 30-ak godina.

Na području Parka prirodno obitava dunavska pastrva, a provedena znanstvena istraživanja dokazala su kako je ona na ovom području prisutna još od prije ledenih doba. Upravo su u vodotocima Plitvičkih jezera još uvijek prisutne genski ‘čiste’ populacije ove vrste, što je diljem Europe postalo prava rijetkost. Zbog toga se očuvanje populacija dunavske pastrve na području Parka smatra važnim i za očuvanje čitave vrste.

Početkom slijedeće godine započet će projekt obnove populacije domaće dunavske pastrve (Salmo labrax) utemeljen na suvremenim metodama konzervacijske biologije. Ulov riba za mrijest obavljat će se u listopadu i studenom, a u vodotoke će se puštati jedinke u tri starosne kategorije: oplođena ikra, tromjesečna mlađ i jednogodišnje jedinke.

Koliko su pojedine uprave NP Plitvička jezera lakonski i naivno prilazile problemima jezerske faune vidljivo je iz podatka po kojemu su se neki lički ribolovci prije 15-20 godina nudili kako će udičarenjem(?) poloviti milijunsku populaciju alohtonih riba.