Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u utorak da nema masovnih otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana, povezanih s njihovom regulatornom inicijativom o kojoj su dan ranije izvijestili pojedini mediji, niti prijeti masovna dužnička kriza izazvana promjenom poslovne politike banaka u vezi tih prekoračenja.

Kako se navodi u današnjem priopćenju, slijedom jučerašnjih objava u pojedinim medijima da su banke građanima počele masovno otkazivati prekoračenja po tekućim računima, HNB je zatražio od banaka očitovanje o takvim eventualnim aktivnostima.

“Nisu u tijeku masovna umanjenja”

“Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a.

Jednako tako, nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja”, navode danas iz HNB-a.

Ističu i da nisu točne informacije da banke započinju masovno otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, odnosno smanjivati odobreni iznos prešutnog prekoračenja na 1.500 kuna.

“Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi prešutnih prekoračenja”, navode iz HNB-a.

Iz središnje banke napominju da banke periodički provode redovne revizije prekoračenja kako bi uskladile iznos odobrenog prekoračenja s primicima na tekući račun.

O čemu ovisi visina odobrenog minusa

Kako napominju, visina odobrenog minusa prvenstveno ovisi o prosjeku primanja u prethodnom razdoblju. najčešće u prethodnih šest mjeseci, pa ako se prosjek primanja mijenja, mijenja se i visina odobrenog prekoračenja.

Radi se primjerice o slučaju kada građanin iz statusa redovnog zaposlenja pređe u mirovinu pa mu se priljevi na tekuće račun smanje te banke sukladno svojim politikama umanjuju i iznos odobrenog minusa.

I stoga u slučaju da se nekome prešutno prekoračenje (minus) smanjuje ili ukida, to nije posljedica inicijative HNB-a, već rezultat redovnih aktivnosti banaka koje one uobičajeno provode već godinama, pojašnjavaju iz HNB-a.

“Pojedine banke su nas obavijestile da trenutačno provode takvu uobičajenu redovnu reviziju te su obavijesti koje građani dobivaju vezane uz navedene aktivnosti i ni u kom slučaju ne predstavljaju masovno otkazivanje prešutnih prekoračenja”, napominju iz HNB-a.

“Banke ne obračunavaju nezakonite kamate”

U HNB-u se osvrću i na medijske napise o kamatnim stopama koje banke obračunavaju na prešutna prekoračenja.

Pritom ukazuju na činjenicu da HNB nije utvrdio da ijedna banka obračunava nezakonite kamatne stope, ali je pokrenuo inicijativu za uvođenjem snažnijih zakonskih odredbi koje bi trebale rezultirati sniženjem kamatnih stopa i naknada povezanih uz prešutna prekoračenja.

Primjerice, kamatna stopa od 17,3 posto o kojoj se pisalo u medijima efektivna je kamatna stopa u čiji izračun ulazi ugovorena kamatna stopa za prekoračenje, naknada za vođenje tekućeg računa i eventualne druge naknade koje banka obračunava i naplaćuje vezano uz tekući račun.

Upravo zbog toga što zakon ne predviđa ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, Hrvatska narodna banka je pokrenula inicijativu za primjenu takvog ograničenja, navode iz središnje banke.

Ukazuju i da je maksimalna efektivna kamatna stopa za dopuštena prekoračenja za razdoblje od 1.srpnja do 31. prosinca ove godine ograničena na 7,61 posto.

“To znači da ukupna cijena za korištenje dopuštenog prekoračenja – kamatna stopa i naknade – ne može biti viša od 7,61 posto. U skladu s regulatornom inicijativom HNB-a, takvo će se ograničenje primijeniti i na prešutna prekoračenja, ali koja se zbog toga neće ukinuti”, zaključuju iz HNB-a.