ZAGREB – Vlada planira donijeti zakon kojim će legalizirati nezakonito izgrađenu infrastrukturu u državi, otkriva to obrazac prethodne procjene za zakon o postupanju s nezakonito izgrađenom infrastrukturom objavljen na portalu e-savjetovanja. Time Vlada zapravo najavljuje da kreće u proces legalizacije cesta, vodovoda, kanalizacije, plinovoda, pristupnih puteva, telekomunikacijskih vodova, molova, lučica…

Tri desetljeća nakon svoje samostalnosti hrvatska država donijet će zakon kojim će legalizirati sve ono što je sama nelegalno izgradila, tako se ukratko može opisati Vladina najava iako puno detalja o samom zakonu Vlada na svom službenom portalu ne daje. Država građanima stalno prijeti inspekcijama ako grade bez dozvola, apelira da ne grade ilegalno kuće i stanove, javnost se zgraža posebice nad nelegalnim gradnjama na pomorskom dobru, ali ni sama država koja bi trebala paziti na to da se u Hrvatskoj poštuje zakon, nije ništa bolja. Zato mora donijeti poseban zakon kako bi ono što je gradila, bilo na lokalnoj bilo na nacionalnoj razini, konačno bilo legalno. Neriješeni vlasnički i pravno-imovinski odnosi, argument su koji Vlada koristi za opravdanje zašto obnova potresom stradalih kuća kasni, ali najavom legalizacije infrastrukture država priznaje da je sama vjerojatno najveći nelegalni graditelj u Hrvatskoj.

Sustavno rješenje

– Donošenjem ovog Zakona ozakonit će se nezakonito izgrađena i nezakonito rekonstruirana infrastruktura u smislu upravnih propisa kojima se uređuje upravno područje prostornog uređenja i gradnje radi njihova uključivanja u pravni promet kao zakonito izgrađenih građevina, a što će omogućiti njihovu rekonstrukciju, stavljanje u rad u određenim slučajevima i omogućit će pribavljanje sredstava za njihovo održavanje i financiranje iz različitih izvora, uključujući i sredstva Europske unije, navode se u Obrascu ciljevi koje Vlada želi postići novim zakonom.

Da država mora imati »čiste papire«, ako želi povlačiti sredstva iz EU-a zna se od trenutka kad je Hrvatskoj omogućeno korištenje fondova EU-a, ali dosad su se ti problemi rješavali od slučaja do slučaja i vlasti nisu posezale za donošenjem jedinstvenog zakona koji bi sustavno riješio taj problem.

Sadašnja Vlada možda je među onima koji se najviše pozivaju na to da Hrvatska zahvaljujući novcu iz europskih fondova može napraviti iskorak u svom razvoju. Premijer Andrej Plenković često ističe kako su 22 milijarde eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz Višegodišnje financijske omotnice i mehanizma »EU – nove generacije« snažna poluga brzog gospodarskog oporavka, ali ni njegova Vlada u šest godina nije pokušala pronaći rješenje za nelegalnu infrastrukturu.

Prošle godine u ožujku čak su odbili zakonski prijedlog istog naziva koji je u Saboru poslala stranka Glas. Predstavljajući taj zakon njegova je predsjednica Anka Mrak Taritaš rekla da je u »Hrvatskoj izgrađeno oko 26.960 kilometara javnih i oko 150 tisuća kilometara nelegalnih nerazvrstanih cesta«. Iako je zakonom propisano kako su lokalne samouprave dužne voditi katastar vodova, koji je evidencija podataka o elektromagnetskim, elektroničkim komunikacijskim, vodovodnim, kanalizacijskim, toplovodnim, plinovodnim i naftovodnim vodovima, Mrak Taritaš je tada tvrdila da od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, taj katastar vodi samo njih 12.

Stručne analize

Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog Glasa, ali je u obrazloženju priznala da je »ozakonjenje nezakonito izgrađene infrastrukture u Republici Hrvatskoj nužno provesti«. Objasnili su da je prije donošenja zakona potrebno sagledati pravne, gospodarske i financijske učinke ozakonjenja te izraditi odgovarajuće stručne analize stanja nezakonito izgrađenih infrastrukturnih građevina po sektorima. Tvrdili su da u prijedlogu Glasa nisu u potpunosti definirane pravne posljedice ozakonjenja i utjecaj na prostorno planiranje s obzirom na način rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa i neusklađenost stvarnog stanja s podacima katastra i gruntovnice samih infrastrukturnih građevina, odnosno nekretnina na kojima se iste nalaze.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u Obrascu ne spominje da su u međuvremenu napravljene stručne analize stanja nezakonito izgrađene infrastrukture, pa ne otkrivaju ni koliko je takve infrastrukture u Hrvatskoj kojoj je vlasnik država ili lokalna vlast. Uz to ne navode ni kakve će gospodarske i financijske učinke imati zakon koji planiraju donijeti.

No zanimljivo je da su na njega već reagirali građani, pa tako korisnik Vodovod i kanalizacija d.o.o. Split pozdravlja donošenje zakona i napominje da svi javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU) imaju u svom portfelju velik udjel nezakonito i/ili djelomično nezakonito izgrađenih komunalnih vodnih građevina (KVG) koje su preuzeli od raznih investitora (JLS, tvrtke, grupe građana i sl.) tih građevina.