Prema predviđanjima stručnjaka u svijetu će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi poslove koji neće biti vezani za urede, a među njima će se nalaziti i veliki broj digitalnih nomada, koji će posao moći raditi s bilo koje lokacije u svijetu.

Popularno zvani digitalni nomadi ljudi su koji, dakle, poslom nisu vezani za određenu lokaciju, no s druge strane za posao su im vrlo važne, dapače krucijalne, dobra internetska povezanost i digitalne tehnologije.

Kako bi privukla tu skupinu »turista«, Hrvatska je početkom godine definirala zakonski okvir za dolazak tih gostiju te time stvorila kvalitetan preduvjet rastu broja onih koji će našu zemlju birati za mjesto svog rada i boravka.

O tome tko su digitalni nomadi, na koji način biraju lokaciju s koje će raditi, kako doprinose lokalnoj zajednici, ali i koje su njihove potrebe, od digitalne sigurnosti, coworking prostora do nomadskih viza, odnosno same procedure za prijavu i uvjeta koje moraju ispunjavati, na konferenciji Novog lista koja će biti održana 3. rujna u Opatiji govorit će čelni ljudi hrvatskog turizma i stručnjaci vezani za definiranje boravka digitalnih nomada u Hrvatskoj, kao i sami digitalni nomadi koji su Hrvatsku izabrali za mjesto rada.

Na konferenciji će govoriti Nikolina Brnjac, ministrica turizma, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Terezija Gras, državna tajnica za europske i međunarodne poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, Steve Tsentserensky, jedan od prvih digitalnih nomada u Hrvatskoj, Amerikanac koji je prije dolaska u našu zemlju boravio i radio na Novom Zelandu, u Ukrajini, Francuskoj i Italiji, kao i Tomislav Pancirov, lifestyle poduzetnik, digitalni nomad i bloger. Konferenciju će voditi voditeljica Ida Prester.

Utjecaj pandemije

Kroz razgovor panelisti će se dotaći brojnih tema vezanih za život digitalnih nomada te odgovoriti i na pitanje koji su to poslovi koje se može raditi na daljinu. Naime, ljudi danas teže zdravom i kvalitetnom životu što pretpostavlja ne samo jurcanje za karijerom već usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza te slobodnog vremena.

Neki će reći kako nikada nije bilo većeg interesa za digitalnim nomadizmom, a na što je uvelike utjecala pandemija COVID-19, koja je ubrzala ovu poslovnu transformaciju. No i u post-COVID razdoblju takav će način poslovanja biti vrlo zanimljiv i imati ekspanziju.

Pandemija je dovela do toga da su ljudi prigrlili tehnologiju koja im je omogućila virtualnu suradnju, komunikaciju te omogućila poslovanje preko digitalnih platformi. Utjecala je na povećanje i fleksibilnost u radu, ali i na lakše i transparentnije praćenje radnog učinka.

Danas se više no ikad usvajaju hibridni modeli poslovanja, odnosno kombiniranje rada na daljinu i onog iz ureda, a samim se time povećava mogućnost odabira lokacije iz koje se želi raditi, pri čemu je jedan od preduvjeta i niži trošak u odnosu na matičnu zemlju.

No ne samo to, već i sama destinacija, ali i tehnološke mogućnosti koje će digitalnim nomadima omogućiti rad na daljinu bez problema kao što je spora internetska veza.

Kombiniranje rada na daljinu ujedno povećava i zadovoljstvo samih zaposlenika ako je riječ o velikim kompanijama. Jer digitalni nomadi nisu samo individualni poduzetnici, vlasnici vlastitih malih tvrtki ili freelance autori, već i djelatnici velikih korporacija. Što znači da je rad na daljinu sve rašireniji i prihvaćeniji koncept koji je uz ubrzanu digitalnu transformaciju pandemija samo ubrzala.

Digitalni nomadi tako mogu biti zaposleni na neodređeno ili na određeno vrijeme, raditi puno radno vrijeme ili skraćeno. Vrlo je često riječ o kreativcima, pa se tako među njima mogu naći pisci, dizajneri, urednici, blogeri, ali, jasno i programeri ili developeri…

BBC, primjerice, piše kako je gledajući prema post-pandemijskoj budućnosti, Airbnb preusmjerio fokus sa smještaja za kratkoročne boravke na dugoročne najmove, naprimjer na mjesec ili više za rad na daljinu, čak i nakon što prođe doba fizičke distance.

Tvrtka vjeruje da mnogi neće nastaviti raditi samo od kuće, već će raditi iz vikendica na plaži, šumskih koliba i prigradskih kuća izvan skupih gradskih središta. U prvom tromjesečju 2021. Airbnb je tako izvijestio da se iznos dugoročnih boravaka (najmanje 28 noćenja) gotovo udvostručio u odnosu na prošlu godinu.

Neki stručnjaci ipak kažu da ne bismo trebali očekivati ​​čuda s obzirom na to da neće svi prihvatiti digitalno nomadstvo.

Velika konkurencija

Sve u svemu, činjenica je da se otvara tržište digitalnih nomada, ali i raste konkurencija među turističkim destinacijama koje ih žele privući. Tako su samo u Europi među prvima vize za digitalne nomade uvele Njemačka, Češka, Portugal, Estonija, Norveška, a portugalski otok Madeira mjesto je jednog od pilot-projekata vezanih za digitalne nomade.

Naime, ondje su osnovali selo digitalnih nomada Ponta Do Sol te se promoviraju kao Digital Nomads On A Dreamy Island. Dovoljno je reći da su u godinu dana privukli četiri tisuće digitalnih nomada.

Isto tako, Estonija je svoj program viza za digitalne nomade pokrenula prošle godine, a slične mjere imaju i Češka i Island. U svijetu su u tom smjeru krenule i Antigua i indonezijski otok Bali.

Hrvatska se također okrenula digitalnim nomadima. Velike su napore po tom pitanju već napravili Zagreb i Dubrovnik, no i neke druge destinacije. Ipak, preduvjet za to bilo je definiranje zakonskog okvira prijave boravka digitalnih nomada u našoj zemlji.

Kad je u pitanju regulacija rada digitalnih nomada, Hrvatska je od siječnja ove godine nomade uvrstila kao posebnu kategoriju u novi Zakon o strancima, a u financijskom smislu za njih je propisano porezno oslobođenje za primitke koje će ostvarivati na osnovu svog »digitalnog« statusa.

Konkretno, Zakonom o porezu na dohodak propisano je da se porez na dohodak ne plaća na primitke fizičkih osoba ostvarene po osnovi obavljanja nesamostalnog rada ili djelatnosti za poslodavca koji nije registriran u Hrvatskoj na temelju stečenog statusa digitalnog nomada.

Digitalni nomadi tako u prijavi moraju dokazati da rade na daljinu, da imaju smještaj, zdravstveno osiguranje i zarađuju najmanje 2,2 tisuće eura mjesečno. Okvir za dolazak digitalnih nomada početkom ove godine je uređen u suradnji Ministarstva turizma s nekoliko drugih Ministarstava.

Isto tako HTZ je krenuo u snažnu promociju mogućnosti koje Hrvatska pruža digitalnim nomadima, a impuls za sve to dalo je Udruženje digitalnih nomada Hrvatske na čelu s Jan de Jongom, Nizozemcem koji je pozvao premijera Andreja Plenkovića da se u Hrvatskoj regulira ovo pitanje.

Digitalni nomadi izvrsni su promotori i turistički ambasadori Hrvatske kojima naša zemlja nudi dobru prometnu povezanost, prihvatljive cijene, odlične porezne uvjete te ugodnu klimu, kao i čitav niz smještajnih mogućnosti, od hotela do kampova koji su počeli nuditi dugoročni najam, ali i kuća za odmor, apartmana i sličnog smještaja. Dakako – opremljenog dobrom internetskom vezom.

Boravak do godine dana

Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske, pojašnjavaju u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP).

Privremeni boravak odobrava se do godine dana, no privremeni boravak nije moguće produžiti. Nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka digitalnog nomada, može se podnijeti zahtjev za ponovno reguliranje boravka digitalnog nomada.

Digitalnom nomadu kojem je odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj mogu se u Hrvatskoj pridružiti članovi uže obitelji. Zahtjev za privremeni boravak može se podnijeti online, a bit će proslijeđen nadležnoj policijskoj upravi ili postaji prema mjestu namjeravanog boravka u Hrvatskoj.

Zahtjev se može podnijeti i nadležnom tijelu ovisno o tome je li državljaninu treće zemlje potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku ili ne. Ako se zahtjev odobri, državljanin treće zemlje obavezan je prijaviti boravišta i adrese stanovanja u roku od 3 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji prema mjestu boravka.

Državljani treće zemlje kojima nije potrebna viza za ulazak, kao i oni koji su na temelju vize ušli u Republiku Hrvatsku, dužni su ishoditi dozvolu boravka – biometrijsku ispravu pri čemu je obavezno priložiti fotografije i dati biometrijske podatke.

U SAD-u gotovo 11 milijuna »putujućih radnika«

Pojam digitalnih nomada prvi se put spominje u istoimenoj knjizi autora Tsugija Makimota i Davida Mannersa, još 1997. godine. Riječ je o osobama koje nisu vezane za mjesto rada i fleksibilnije shvaćaju vlastiti životni stil. Dakle, imaju specifičan životni stil.

Pieter Levels, osnivač tvrke Nomad List, 2015. godine je u prognozama u kojem će se smjeru digitalno nomadstvo razvijati, došao do zaključka da bi 2035. godine u svijetu mogla biti milijarda digitalnih nomada.

Krajem 2019., dakle, prije izbijanja pandemije, koja je ubrzala i omasovila rad na daljinu, bilo je registrirano više od 22.400 coworking prostora diljem svijeta. Jedna studija pokazuje da je sredinom 2020. godine populacija digitalnih nomada u SAD-u eksplodirala povećana za 50 posto u odnosu na 2019. godinu, na 10,9 milijuna digitalnih nomada.

Točnih podataka na razini svijeta nema. No sigurno je da je njihov broj u snažnom porastu te da se radi o desecima milijuna zaposlenika i samostalnih poduzetnika.

Tehnološke predispozicije

Kako bi se prilagodile digitalnim nomadima, države moraju prilagoditi svoje okruženje, proizvode i usluge, kao i same procedure dobivanja nomadskih viza, odnosno regulacije boravka u nekoj zemlji, a što je Hrvatska među prvima i napravila. Osim toga, tu je i tehnološka predispozicija, ali i osiguravanje različitih coworking, pa i coliving prostora.

Coworking je, naime, koncept koji se posljednih godina znatno razvija, a riječ je, jednostavno rečeno, o tome da se uredi daju u najam, a zajedničke se prostorije, kao što su sobe za sastanke ili konferencijske dvorane usluge, dijele, što smanjuje trošak najma.

Tvrtke koje vode takve coworking prostore nude različite usluge najma. Koriste ga najčešće freelanceri neke digitalne struke, kao što su dizajneri, developeri, start-uperi i slično. Samim time osoba ne mora imati ured u vlasništvu ili biti opterećen dugoročnim najmom.

Inače, i neke hotelske tvrtke počele su u pandemiji nuditi svoje prostore i sobe kao urede za najam. Podaci pokazuju da oko 70 posto digitalnih nomada za svoj boravak bira hotel, a 30-ak posto ih putuje sa svojom obitelji.

Neki digitalni nomadi putuju stalno, sele se iz zemlje u zemlju, drugi tek dio godine pa se tako za te kraće odlaske na radni odmor koristi naziv workacations ili sabbatical koji predstavlja razdoblje u kojem zaposlenik uzima dužu pauzu od posla.

Sve to može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci tijekom jedne godine. A ono što je sigurno zajedničko svim digitalnim nomadima jest njihova strast za putovanjima.