Glavni osumnjičeni za krvavi i brutalni samoubilački napad na zračnu luku u Kabulu, uslijed evakuacije tisuća ljudi koji bježe pred talibanima, je podružnica Islamske države u Afganistanu, poznata kao provincija Khorasan Islamske države (ISKP).

Naziv Khorasan koristili su povijesni muslimanski vladari za prostor koji se proteže od Irana do zapadnih Himalaja.

Ova je ekstremistička islamistička skupina dosad bila manje poznata na zapadu. No, Jake Sullivan, savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost, rekao je u nedjelju da ISKP predstavljaju ozbiljnu prijetnju evakuaciji iz Kabula.

Njegovo upozorenje kasnije su ponovili britanski i zapadnoeuropski dužnosnici, piše The Guardian.

Mnogi su zabrinuti pojačanim napadima u Afganistanu povezanim s ISKP-om posljednjih mjeseci.

U dvije eksplozije pred zračnom lukom u Kabulu poginulo najmanje 13 ljudi, ranjeno njih 60

“ISKP se nakon teškog razdoblja u prvoj polovici 2020. godine pokušao ponovo pojačano aktivirati novim terorističkim akcijama. Međutim, iznenada su utihnuli nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu. Mogući razlog tome bila je priprema za novu kampanju”, rekao je Guardianu Charlie Winter, viši znanstveni suradnik na Centru za proučavanje radikalizacije Sveučilišta u Londonu.

Gomila ljudi, zrakoplovi i infrastruktura u zračnoj luci u Kabulu predstavljali su primamljivu metu za ove islamske koljače koji napadima nastoje izazvati masovne žrtve. Istovremeno mogli su napasti američku vojsku, Afganistance koji su pomagali zapadnim snagama, ali i talibane, koje ISKP vidi kao otpadnike.

očito su mjesto za napad masovnih žrtava po kojem je Isis postala poznata, ali i “savršen susret različitih ciljeva” skupine u Afganistanu: američke vojske, Afganistanaca koji pomogli su naporima

ISKP će krvavi napad na aerodrom, u kojem je prema prvim informacijama poginulo najmanje 13 ljudi, a njih 60 je ranjeno, dok broj žrtava i dalje raste, vjerojatno vidjeti kao “veliku pobjedu”.

“Postižu nekoliko stvari: pogađaju legitimne ciljeve, barem iz njihove perspektive, šalju signal da su još uvijek sila s kojom se treba računati i osporavaju državni projekt talibana ističući da skupina ne može osigurati Kabul”, rekao je Tore Hamming, danski stručnjak za sunitski džihadizam koji je proučavao Islamsku državu.

ISKP je osnovan prije nešto manje od šest godina nakon što su dva predstavnika Isisa otišla u Balučistan, jugozapadnu pokrajinu Pakistana, na sastanak s malom skupinom razočaranih talibanskih zapovjednika i drugih ekstremista koji su se borili u regiji, ali su se osjećali marginaliziranim unutar tamošnjeg pokreta džihadija.

Glavna matična organizacija Isis tada se približavala svom zenitu – zauzela je dijelove Sirije i Iraka nakon munjevite kampanje. Grupa je počela planirati svoju globalnu ekspanziju čak i prije pobjeda koje su privukle međunarodnu pozornost i krenule u osnivanje podružnica diljem islamskog svijeta.

Postojeći lokalni islamistički pokreti često su se borili protiv takvih napora. U Afganistanu su se talibani protivili širenju ISKP -a. Isti stav imale su i Al-Qaida, te, naravno, snage afganistanske vlade i SAD. Niz ofenziva rezultirao je velikim žrtvama i smrću niza vođa Islamske države u Afganistanu.

Isis i ISKP vjeruju da su talibani napustili islamsku vjeru zbog svoje spremnosti na pregovore sa SAD -om, očitog pragmatizma i neuspjeha u primjeni islamskog zakona sa dovoljno strogosti.

“Kao i u Iraku i Siriji, IS u Khorasanu pogriješio je jer je bio previše isključiv … Nije se uspio dovoljno angažirati i surađivati ​​s istomišljenicima. Na kraju je ovaj pristup rezultirao time da se grupa suočila s previše neprijatelja ”, rekao je Hamming.

Čini se da je posljednjih mjeseci ISKP dobio drugi vjetar u leđa, izvodeći niz smrtonosnih operacija sa svojom već poslovičnom brutalnošću.

Tijekom prva četiri mjeseca 2021. godine, Misija Ujedinjenih naroda za pomoć u Afganistanu (UNAMA) zabilježila je 77 napada na koje je ISKP preuzeo odgovornost ili su za njih optuženi. Oni su ciljali širi raspon ciljeva nego ranije: šijitske muslimane, novinare i strance, kao i civilnu infrastrukturu i vojno osoblje.

Drugi međutim kažu da je skupina i dalje ozbiljno degradirana te da broj napada nije nužno najbolji pokazatelj za procjenu njihove snage.

Ranije ove godine, stručnjaci iz UN-a rekli su da unatoč nizu gubitaka koje su pretrpjeli tijekom 2020. godine u istočnim provincijama Afganistana ISKP „nastoji ostati relevantan i obnoviti svoje redove, s naglaskom na novačenje i obuku novih pristaša potencijalno iz redova talibana koji odbacuju mirovni proces”.

U izvješću sastavljenom od obavještajnih podataka koje su dostavile zemlje članice, UN je rekao da su teritorijalni gubici ISKP-a utjecali na sposobnost grupe da regrutira i generira nova sredstva.

Gubici su bili toliko teški da je grupa bila prisiljena ponuditi amnestiju članovima koji su se predali vladi.

„Iako se procjenjuje da imaju čvrstu grupu od približno 1.500 do 22.00 boraca na malim područjima provincija Kunar i Nangarhar, bili su prisiljeni decentralizirati se i sad se sastoje prvenstveno od ćelija i malih skupina diljem zemlje, koje djelujući autonomno dijele istu ideologiju ”, objašnjava se u izvješću.

Od lipnja 2020. godine imaju ambicioznog novog vođu, za kojeg se vjeruje da je Arap, za razliku od njegovih pretežno pakistanskih prethodnika, i ostaju opasna teroristička skupina.

Jedna od strategija ISKP -a bila je „pozicioniranje kao jedina čista islamistička skupina u Afganistanu, kako bi regrutirali nezadovoljne Talibane i druge militante te tako povećali svoje redove“.

Mnogi borci dolaze izvan Afganistana, a veliki dio dolazi iz Pakistana, Tadžikistana i Uzbekistana. Grupa zadržava neke veze sa središnjim vodstvom Isisa u Iraku, iako detalji odnosa nisu jasni.

Čini se da ISKP vodi svoje vlastite operacije izravno u suprotnosti s službenom politikom, koja zahtijeva da središnje vodstvo ISIS -a ima kontrolu nad svim podružnicama.

Međutim, ostaje otvorena mogućnost da su možda dobili izravne naredbe za izvođenje krvavog napada na zračnu luku u Kabulu u četvrtak, vjeruju stručnjaci.

Za razliku od Al-Qaide, za koju se čini da je u ovom trenutku zaustavila “dalekometne” napade, ISKP ostaje posvećen napadu na “dalekog neprijatelja” na Zapadu ako to može.
To će im vjerojatno postati prioritet sada kada su neposredni “bliski neprijatelji” – vlada u Kabulu i njeni američki zaštitnici – otišli iz Afganistana.

Talibani mogu pokušati spriječiti takve operacije, ali neće moći promatrati svaki kutak prostrane, krševite zemlje, pogotovo jer većinom njome zapravo upravljaju lokalni moćnici koji sami donose odluke o tome tko i što radi i gdje.

“Koliko talibani zapravo kontroliraju situaciju? U Afganistanu postoji mnogo područja u kojima bi Isis mogao djelovati. U bliskoj budućnosti možda će ići na terorističke napade kako bi dospjeli u vijesti ”, rekao je Aaron Zelin, viši suradnik na Washington institutu za bliskoistočnu politiku.