Sve do Kornića

Camino Krk je ruta duga 7 dana i 150 kilometara: Iz krčke katedrale krenite na put oko cijelog otoka

Jakov Kršovnik

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

Uz hodočasničku putovnicu, prije polaska uzmite i kartu jer se na njoj nalaze svi bitni podaci, opisi dijelova rute, koje se kulturne i sakralne znamenitosti nalaze na putu, ali i kontakti svih turističkih zajednica



Jakov Stariji bio je jedan od 12 apostola, prvih Isusovih učenika. Zebedejev sin, brat apostola Ivana, s bratom i Petrom nazočio je Isusovu preobraženju na gori, a nakon Isusove smrti i uskrsnuća predaja kaže da je naviještajući evanđelje stigao do Španjolske te im donio radosnu vijest.


Umro je mučeničkom smrću u Jeruzalemu 44. godine, no vjeruje se da je njegovo tijelo kasnije preneseno u Španjolsku te da počiva u Santiago de Composteli, glavnom gradu španjolske autonomne zajednice Galicije. Sveti Jakov, Santiago, zaštitnik je Španjolske i hodočasnika, a njegovo svetište u Composteli bilo je jedno vrijeme, uz grobove sv. Petra i Pavla u Rimu, najpoznatije hodočasničko mjesto u Europi.


Pa i danas, procjenjuje se da oko 200 tisuća ljudi godišnje kreće iz svih dijelova Europe kako bi stigli u katedralu svetog Jakova u Santiagu de Composteli. Na hodočašće se najčešće kreće s jugozapada Francuske, iz mjesta St. Jean Pied de Port te se hoda oko 770 kilometara, od 20 do 35 dana.


Na ruti se nalazi 300 putokaza, Foto: Vedran Karuza


Potvrda




Nešto kraćom rutom, koja također vodi prema crkvi sv. Jakova, može se proći i na Krku. Krčki Camino dug je oko 150 kilometara i iz krčke katedrale u sedam dana vodi hodočasnika i turista oko cijelog otoka pa sve do Kornića gdje se nalazi župna crkva svetog Jakova.


Rutu su prije dvije godine pokrenuli Turistička zajednica Grada Krka te hrvatska Bratovština svetog Jakova, a mi smo prošli dijelom rute, predvođeni vodičkinjom Irenom Načinović, koja je krčki Camino othodala u prijašnjoj, nešto kraćoj varijanti.


Početna je točka, kako smo rekli, grad Krk i krčka katedrala, no prije ipak valja svratiti i u turističko-informativni centar, gdje ćete preuzeti hodočasničku putovnicu. Jer duž hodočasničke rute postavljene su kutijice s pečatima, ukupno njih 27, a kojima potvrđujete da ste prošli rutu. Po završetku hoda u turističko-informativnom centru dobivate »Compostelu«, potvrdu da ste cijeli Camino prošli pješice.


Ivana Kovačić, direktorica TZ-a Grada Krka, Foto: Vedran Karuza


S početka kršćanstva


Na ruti se nalazi i 300 putokaza koji vas uz kartu usmjeruju u planiranom pravcu, a direktorica TZ-a Grada Krka Ivana Kovačić ističe GPS navigaciju kojom se može koristiti preko QR koda i nudi detaljnu kartu svake dionice. Baš kao i papirnata karta koja se može preuzeti u svakoj turističkoj zajednici na Krku.



– Uz hodočasničku putovnicu, prije polaska uzmite i kartu jer se na njoj nalaze svi bitni podaci, opisi dijelova rute, koje se kulturne i sakralne znamenitosti nalaze na putu, ali i kontakti svih turističkih zajednica u kojima možete dobiti sve informacije koje vas zanimaju i koje su vam potrebne. Duž puta su postavljene ili će biti postavljene i informativne tabele, kaže Kovačić.



Dakle, putovnicu i kartu u ruke te možete krenuti na Camino iz krčke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nas je ondje dočekao Zvonimir Seršić, voditelj Ureda za kulturna dobra Krčke biskupije, koji nas podsjeća da je katedrala u Gradu Krku sagrađena vjerojatno već u prvim stoljećima kršćanstva i da se godinama potom obnavljala i uređivala. Tako se kroz arhitekturu i umjetnost krčke prvostolnice može pratiti razvoj kršćanstva na ovom području.


Crkva sv. Vid u Dobrinju, Foto: Vedran Karuza


I prigodna izložba


– Ona ima osnovni bazilikalni oblik, a na njega se nastavljaju skoro sva stilska razdoblja, od romanike, renesanse, preko baroka, pa čak i nešto moderne umjetnosti jer je jedna oltarna pala iz 20. stoljeća. Najveći je pečat, što se tiče umjetnosti, katedrali dala Venecija, jer su svi oltari i slike ondje nabavljeni, govori nam Seršić i ističe jedan kuriozitet – krčka je katedrala jedina crkva u Hrvatskoj koja nema pročelje, na njega su nadograđene crkva svete Margarite i crkva svetog Kvirina, kao i zvonik.



– Riječ je zapravo o jedinstvenom katedralnom kompleksu.



U katedrali se prije svega služi liturgija, ona je mjesto molitve i posljednje počivalište krčkih biskupa, među kojima je i Antun Mahnić, za kojega je u tijeku postupak beatifikacije. U crkvi svetog Kvirina, koja je primjer jednostavne, ali elegantne romanike, ne služi se sveta misa, već je crkva postala svojevrsna katedralna riznica.


U posljednjih pet, šest, godina napravljen je stalni postav u kojem je na prvom mjestu frankopanska pala iz 1477. godine. Crkva sv. Kvirina izgrađena je u 12. stoljeću, no smatra se da je kasnije bila dvorska kapela Frankopana te da su oni iz nje pratili misu. Također je važno raspelo s Marijom i svetim Ivanom iz 1370. godine, kao i Bogorodica s Djetetom iz 15. stoljeća. Jako su zanimljiva i dva kamena ulomka iz 9. stoljeća, koji su tragovi stare katedrale, opisuje nam Seršić.



Uz stalni postav, svake godine u crkvi sv. Kvirina priredi se i prigodna izložba, a koja je ove godine posvećena biskupu Mahniću s predmetima iz njegove pobožnosti i svećeničke službe. Mi zahvaljujemo našem sugovorniku jer put nas zove, poći moramo, a prva je iduća stanica samostan franjevaca trećoredaca i crkva sv. Marije Magdalene u Portu, uz koje se nalazi i samostan milosrdnih sestara svetog Križa.


Popovi glagoljaši


Franjevački samostan osnovan je 1480. godine, a vjerojatno su i ranije na obližnjem Glavotoku živjeli redovnici pustinjaci. Današnji samostan i crkvica izgrađeni su u 16. stoljeću u kasnogotičkom stilu, a zna se da je crkva posvećena 1557. godine. No u samostan stigosmo točno u vrijeme premještaja franjevaca tako da smo samostalno razgledali crkvicu, čiji je središnji oltar ukrašen poliptihom Girolama i Francesca Santacrocea, oca i sina, talijanskih slikara čiji radovi krase brojne oltare na kvarnerskim otocima.


Sveta Marija Magdalena, kojoj su crkva i samostan posvećeni, prikazana je u sredini donjeg reda, s njezine lijeve strane nalazi se Ivan Krstitelj, a s desne Papa Grgur. U gornjem redu naslikani su sveti Franjo Asiški, Gospa s Djetetom u sredini te desno sv. Kvirin biskup i mučenik, svetac zaštitnik Krčke biskupije. Samostan i crkva više su puta obnavljani, posebno u 18. stoljeću, a i sada dijelovi ovog kompleksa čekaju obnovu, konkretno glagoljaški spomenici koji se nalaze u dvorištu. Jer osim duhovnog utočišta samostan u Portu ima i svoju glagoljašku povijest.



Franjevci su trećoredci bili znani i kao popovi glagoljaši jer su više od pet stoljeća čuvali glagoljicu i služili misu na staroslavenskom jeziku, a ne latinskom, kako je bilo uobičajeno.


U spomen tomu, u suradnji s akademikom Brankom Fučićem i Dragom Fučićem najvažniji su spomenici glagoljaške tradicije pronašli svoje mjesto u dvorištu samostana – Plominski natpis, Kninski ulomak, Krčki natpis, Valunska ploča, Bašćanska ploča, Supetarski ulomak i drugi svjedoci glagoljaške baštine.


Samostan čuva i muzej, s različitim eksponatima od ilirske keramičke vaze iz 8. ili 9. stoljeća prije Krista, pronađene blizu Porta, drvene skulpture Marije Magdalene nepoznatog autora iz 16. stoljeća, liturgijske i znanstvene knjige od 17. stoljeća pa do danas, fotografski aparat iz 19. stoljeća koji je ostavio jedan od najpoznatijih krčkih fotografa, fra Stanko Dujmović. Važan dio muzeja je i toš, mlin i preša za obradu maslina, koji je star oko 150 godina. Svjedok je to o drugoj tradiciji maslinarstva na Krku jer se prvi toš na otoku spominje 1561. godine. Dakle, uz duhovnu okrjepu, u Portu ćete saznati i o povijesti i kulturi Krka prije nego nastavite prema arheološkom lokalitetu Mirine Fulfinum.


No zapravo je ovdje riječ o dvama lokalitetima: jednobrodnoj, longitudinalnoj bazilici čiji je temeljni oblik latinski križ, Mirine, te ostacima antičkoga rimskoga grada Fulfinuma, koji je nastao početkom prvog stoljeća, a koji su, ostaci, još većim dijelom pod zemljom. Naša vodičkinja Irena Načinović kaže da su u starom rimskom gradu naseljavani vojnici te kako je Rimsko Carstvo ovdje htjelo pokazati svu svoju moć i raskoš.


 


Foto galerija: Camino Krk Foto: Vedran Karuza




– Pretpostavlja se da je grad imao vodovod, terme, forum, kapitolij, ali tek buduća arheološka istraživanja i iskapanja trebaju otkriti sve tajne koje ovo mjesto krije. Mnogo je ostataka ovoga grada i ispod mora jer je u rimsko doba razina mora bila niža nego sad. Ranokršćanska je pak bazilika nastala oko 5. ili 7. stoljeća, a neki tvrde da je ona najveći sačuvani objekt takve veličine na cijelom Mediteranu, kaže Načinović.


Recimo i da lokalna tradicija crkvu povezuje s glagoljaškom benediktinskom opatijom Sv. Nikole, koja je napuštena u 15. stoljeću te preseljena bliže Omišlju, a ovaj dojmljiv kompleks naziva se Mirine, prema dijalektalnom nazivu za ruševine, od latinskog »murus« – »zid«. Cijeli je kompleks u projektu obnove europskim sredstvima u okviru Interrega te nam Adriana Dojčinović iz Turističke zajednice Općine Omišalj kaže da se tim projektom želi napraviti arheološki park u kojem će se događanja odvijati čitave godine i koji će svoju povijest ispričati na još jednoj višoj razini.


Nije na ruti, ali…


Krećući dalje rutom idemo prema sjeveru Krka, točnije utvrdi Maltempo i malom svjetioniku Vošćica. Oni nisu izravno dijelom krčkog Camina, ali nešto nas je vuklo pa smo ih odlučili posjetiti. I doista, intuicija nas nije prevarila jer po dolasku i upoznavanju sa Željkom Znidaršićem, koji je utvrdi i svjetioniku udahnuo novi život, na zidu nalazimo jakobovu kapicu, simbol Camina i sv. Jakova. Dobro, nije to toliko neočekivano, ali nas je ipak zainteresiralo.


No, Znidaršić nam kaže da pripazimo kako pišemo jer je on svjetionik uredio tako da bude mjesto na koje će doći oni koji se žele odmaknuti od vreve i neželjenih pogleda. Dakle, svjetionik nije dio rute, ali ako poželite mirno mjesto gdje se osjećate kao da vrijeme stoji, onda je svjetionik Maltempo pravo mjesto za vas, kaže nam Znidaršić.



– Gosti na usluzi imaju i barku, a i sve što im treba ja uvijek organiziram. Ovdje komotno mogu biti četiri osobe, ali meni dolaze i parovi koji žele biti sami, pa i veće grupe do maksimalno šest osoba. Struja je na solarno, a voda iz šterne tako da smo eco-friendly, zaključuje Znidaršić. Utvrdu su Mleci izgradili u 16. stoljeću, a predaja kaže da je ona bila mjesto na kojem su austrijski i mletački predstavnici pregovarali o miru koji je rezultirao izgonom senjskih uskoka, koji su bili strah i trepet za mletačke brodove, ali često i za mirne stanovnike Krka. Svjetionik je podignut 1875. godine i dandanas je aktivan, ima posebno napajanje i neovisno funkcionira.



– Navečer se pali, a preko dana gasi. Svjetioničar je tu živio do prije pedesetak godina, a znam da se zvao Marko i imao tri kćeri, ispričao nam je Znidaršić.


Adriana Dojčinović iz TZ-a Općine Omišalj, Mirine, Foto: Vedran Karuza


Uspon na zvonik


Vraćajući se na put Camina idemo prema Svetom Vidu Dobrinjskom, naselju u kojem se nalazi jednostavna romanička crkva svetog Vida. Ona je važna jer ju je dao izgraditi »slavni Dragoslav«, a čija se darovnica smatra najstarijom poznatom glagoljskom ispravom.
– Nemamo sačuvan original Darovnice »slavnog Dragoslava«, ali se čuva njezin prijepis.


Mnogi smatraju da je ona starija i od Bašćanske ploče te se u tom dokumentu prvi put spominje ime mjesta Dobrinja i Vrbnika, a Dragoslav njime zapravo daruje teren oko crkve Svetog Vida. Nije nam poznato tko je Dragoslav, ali smatra se da je on financirao izgradnju crkve sv. Vida u Dobrinju, kaže Načinović.


Danas se u crkvi misa slavi jednom godišnje, tjedan dana nakon blagdana sv. Vida 15. lipnja te je crkva inače zatvorena. No ako se raspitate u Turističkoj zajednici Općine Dobrinj, organizirat će se otvaranje, pa i možete iskušati penjanje na zvonik, što su potpisnik ovih redaka i fotoreporter napravili. Pripazite samo na šišmiša.



Odvaži se i kreni


Brojna su još mjesta koja se nalaze na ruti krčkog Camina, ipak se radi o hodu od oko 150 kilometara i sedam dana, no mi se polako približavamo kraju i konačnom odredištu, župnoj crkvi sv. Jakova apostola u Korniću. Irena Načinović kaže da je izgrađena u baroknom stilu s mramornim oltarima, a jedan oltar čuva gotičku skulpturu Majke Božje s umirućim Kristom.



Od mještana pak saznajemo da je obnovljena prije nekoliko godina, a i kako postoji predaja da se u glavnom oltaru nalazi relikvija svetog Leopolda Bogdana Mandića, za kojeg znamo da je kratko djelovao i u Rijeci, a koji se naziva svecem blagosti i opraštanja. Malen je ovo uvid u dugačkih 150 kilometara Camino rute i zato, valja se odvažiti i krenuti, da se uživo osvjedoči o ljepoti, baštini i duhovnosti Krka, baš kao što je sveti Jakov bio svjedokom važnih događaja Isusova djelovanja, uskrišenja Jairove kćeri, preobraženja na gori te Isusovoj smrtnoj borbi u Getsemanskom vrtu.