Grčka, Italija, Turska, kao i niz drugih zemalja, bore se protiv vatrene stihije koja se širi kroz isušenu vegetaciju i usred toplinskog vala koji je pogodio sjeverni dio Sredozemlja. Ali, takvi toplinski valovi postat će još gori idućih godina, pokazuju projekcije znanstvenika koji se bave klimatskim promjenama, piše Deutsche Welle.

Ovoga tjedna Ujedinjeni narodi su predstavili prvi dio izvještaja o globalnom zagrijavanju u kojem se navodi da je prosječna temperatura već porasla za 1,1 stupanj u odnosu na razdoblje prije industrijalizacije. Toplinski valovi postali su češći nego ranije, a u mnogim regijama suše sada traju duže. U isto vreme, česte su i jake kiše.

Ekstremne prilike sve intenzivnije i češće

„Mi već uočavamo klimatske promjene u svim dijelovima svijeta”, kaže za DW jedna od autorica izvještaja Friederike Otto sa Sveučilišta u Oxfordu. I dodaje da će ekstremne vremenske prilike postajati „sve intenzivnije i sve češće“.

Na samitu u Parizu 2015. predstavnici gotovo svih zemalja svijeta obvezali su se na ograničavanje rasta temperature do 2 stupnja Celzijeva do kraja stoljeća, i da ga u idealnom slučaju zadrže ispod 1,5 stupnjeva. Ali izvještaj UN-a predviđa da će granica od 1,5 stupnjeva svakako biti premašena tokom narednih 15 godina.

Osim toga, sljedeći dio izvještaja, koji bi trebao biti objavljen u veljači, pokazuje da će temperatura na Mediteranu porasti još više – nekih 20 posto više u odnosu na globalni prosjek.

Razlozi za brigu na Mediteranu

„Razlozi za brigu uključuju rizik od porasta razine mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizike povezane sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstvene rizike u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina te promijenjene prijenosnike bolesti”, ukazuju znanstvenici.

Grupu autora koja priprema taj dio izvještaja predvodi Hans-Otto Pörtner iz Instituta Alfred Wegener u njemačkom Bremerhavenu. Komentirajući aktualni toplinski val u Sredozemlju za njemački list Spiegel, Pörtner kaže da se ekstremne vremenske prilike u toj regiji „uklapaju u projekcije” njegovog tima.

A te projekcije su zabrinjavajuće: ako globalna temperatura poraste za dva stupnja, površina uništena šumskim požarima mogla bi se povećati za 87 posto.

Klimatske promjene mogle bi izazvati i poplave u priobalnim područjima kao i smrtonosne vrućine. Znanstvenici predviđaju da će oko 93 milijuna ljudi u sjevernom Sredozemlju biti izloženo velikom ili vrlo velikom stresu visokih temperatura do sredine ovog stoljeća, sudeći po navodima iz izvještaja koje prenosi novinska agencija AFP.

Ovo je jedina opcija za preživljavanje

„Da bi se preživjelo te vrućine jedina opcija je klimatizacija 24 sata dnevno i sedam dana tjedno. A ljudi to ne mogu platiti”, kaže za AFP britanski profesor Ilan Kelman.

Ipak, Kelman dodaje da postoje i praktični koraci koje vlade mogu poduzeti kako bi zaštitile stanovništvo od požara i poplava, uključujući i jednostavne planove za evakuaciju u hitnim slučajevima.

Na Mediteranu već živi preko pola milijarde ljudi i broj stanovnika će premašiti 650 milijuna u narednih 30 godina.

„Sve više ljudi i sve više imovine izloženo je opasnosti, a mi ne obučavamo ljude za borbu s atipičnim pojavama kao što su požari, poplave i suše“, dodaje Kelman, prenosi DW.

List Spiegel podsjeća da aktualni požari nisu automatska posljedica globalnog zagrijavanja, jer njih izazivaju i drugi faktori.

Međutim, Friederike Otto kaže da su klimatske promjene gamechanger (engl. faktor koji mijenja igru, prim.ur.) što se tiče ekstremnih vrućina: „ Svaki toplinski val danas je postao i vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje izazivaju ljudi.”