Premijer Andrej Plenković sa suradnicima vjerojatno ne bi jučer posjetio riječko područje da je povod za njegov dolazak bila samo gradnja nove bolnice na Sušaku ili »3. maj«. Tu se ništa osobito nije promijenilo, osim što se bolnica gradi brže od planova i što se brodogradilište, koje je Vlada očuvala od propasti, priprema za nastavak rada s novim vlasnicima.

Glavni razlog za premijerov jučerašnji dolazak očito je bio sastanak u Opatiji s ljudima iz turističkog sektora – zbog neočekivano dobrih rezultata Hrvatske u prvih sedam mjeseci i zbog težnje da se razmjerno uspješna dosadašnja turistička sezona nastavi bez naprasnog prekida, kakvog je iskusila sredinom kolovoza prošle godine.

Plenković je imao razloga podržati djelatnike iz turističkog sektora, iz Vlade i priobalnih županija, kao i stožere za borbu protiv korone, jer svi su oni usprkos neizvjesnostima i povremenim lutanjima pridonijeli tome da Hrvatska već do početka kolovoza dostigne broj gostiju koji je imala u cijeloj prošloj godini, jednoj od najposnijih.

Sudeći prema fiskaliziranim računima u Ministarstvu financija, hrvatski turizam i ugostiteljstvo od početka veljače do kraja prvog tjedna kolovoza postigli su 35 posto više prihoda nego lani, a 25 posto manje nego u rekordnoj godini prije pandemije.

Prihodi su posljednjih dana čak nadišli prijepandemijske, pa je turističko-ugostiteljski sektor samo u prvom tjednu kolovoza ostvario prihod koliko i u veljači, ožujku i travnju zajedno.

Sve vlasti u pravilu pripisuju sebi zasluge za »vrlo, vrlo dobre« postignute rezultate, kao u ovoj turističkoj sezoni, a onda kada su rezultati loši, odgovornost za to najčešće prebacuju na nekoga drugoga. Međutim, u ovom slučaju svi sudionici hrvatskog turizma na čelu s Vladom zaista ne moraju tražiti nikakve posebne krivce.

Iako pandemijske okolnosti nisu povoljne, Hrvatska se do početka kolovoza uvrstila među mediteranske zemlje s najuspješnijom turističkom sezonom. Prošlogodišnja turistička žetva bila joj je prepolovljena, a ovogodišnja bi trebala iznositi oko dvije trećine one prije pandemije, prema procjenama Vlade.

Za usporedbu, Španjolska je zbog širenja korone doživjela još veću katastrofu nego lani, jer se broj stranih gostiju u prvoj polovini ove godine smanjio za 50 posto u odnosu na 2020. godinu. Zemlja je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila 85 posto manje gostiju nego u istom razdoblju rekordne 2019.

Kakvo je stanje u srpnju i kolovozu, nije lako doznati jer Španjolska i ostale države u objavi turističkih podataka nisu ažurne poput Hrvatske. To se posebice odnosi na Italiju – u kojoj se lani broj noćenja prepolovio, a turistički prihodi pali su za 60 posto.

U talijanskim medijma teško je naći zbirne ovogodišnje podatke, ali već tjednima ponavljaju procjene prema kojima se u šestomjesečnom razdoblju od travnja do rujna očekuje 15 posto više stranih turista nego prije godinu dana.

Istodobno, turistički prihodi Grčke trebali bi ove godine dostići 50 posto od prijepandemijskih ako ne bude neugodnih iznenađenja, prema procjeni središnje banke u Ateni. U srpnju su dolasci stranih turista dosegnuli 67 posto razine iz istog mjeseca prije pandemije.

U Portugalu je u prvoj polovini godine broj noćenja turista bio 73 posto niži nego prije pandemije, ali se u lipnju stanje popravilo i približilo razini od 50 posto iz 2019. godine.

To što su dosadašnji turistički rezultati naše zemlje očito među najboljima, svakako treba pripisati tome što je epidemiološka situacija u Hrvatskoj razmjerno dobra u odnosu na takmace.

Ne treba zaboraviti ni to da Hrvatska ima zemljopisnu prednost jer je gostima iz srednjoeuropskih zemalja lakše dostupna (automobilom) od udaljenijih zemalja poput Grčke i Turske, u koje se najčešće putuje zrakoplovom.

Na kraju, iako su turistički rezultati vrlo dobri, treba imati na umu da se idućih tjedana i mjeseci mogu i pogoršati, ako širenje korone izmakne kontroli.