Nema tomu ni godina dana da je Matija Brinjak postao medijska zvijezda, a to se u svijetu poljoprivrede, pa još u nas, rijetko događa. Naš momak iz Pakraca upognio je, skoro pa do savršenstva, inovativan horizontalan viseći uzgoj jagoda, taman tako da je o njemu lani u kolovozu pisao i specijalizirani nizozemski časopis Farmers of Europe. Pisali i mi, no priča ide dalje, jednako dobro, jednako poticajno. Brinjak, naime, ima novi plastenik!

– Plastenik od 670 metara četvornih, veličine 60 x 11 metara. Sve je bazirano na horizontalnom visećem uzgoju. Zbog financijske smo situacije išli na tri kata, nije više na šest katova kao kada smo krenuli s malim plastenikom prije tri godine. Ne radimo hidropniju, radimo običan uzgoj u supstratu, ali sa supstratom idemo u hidroponske cijevi. Dakle, radi se sve u zemlji, kao i na vanjskom dijelu, samo na katove – priča nam Matija Brinjak.

Zadovoljan

Priča tako da imaš dojam kako zraka i ne lovi, a bit će da ga i ne lovi koliko je s pravom zadovoljan što mu se, i prije nego je mislio, ostvarila želja da nabavi i postavi novi plastenik željene veličine iza kuće u svom selu Veliki Banovac, što se smjestilo tu pokraj Pakraca. Jer veći plastenik znači i više jagoda, jagoda koje su taman takve da ih Matija učas rasproda koliko god da ih ima. A prije samo tri godine sve se činilo poput kakve avanture. Priču, kako rekosmo, vjerojatno i znate; o zemlji iza kuće u koju je Matija odlučio posaditi nešto svoje, o odluci da se bavi sadnjom jagoda makar pojma o tome imao nije, o 7000 eura uloženih u sadnice jagoda i o inovativnom horizontalno visećem uzgoju zahvaljujući kojem je Matija Brinjak na malo površine – za početak je to bilo 2000 metara četvornih – dobivao puno uroda.

Lani, za našeg posjeta, govorio je nama Matija i o željama i planovima. Spominjao je tada plastenik velik 60 x 11 m, ali je pritom bio svjestan da će mu za njegovu nabavu trebati jedno šest godina ako u sve krene sam ili dvije, tri godine domogne li se kakvih sredstava Europskih fondova. Sudba je htjela, i zato joj hvala, da se sve dogodi znatno prije. Nije, dakako, plastenik pao s neba, nije ga Brinjak dobio, nego ga je kupio.
– To je velika investicija, 140.000 kuna naših ulaganja i to je ono što smo mi htjeli i željeli. Opcija za neko novo proširenje postoji, ali sve zavisi od financijskih mogućnosti. Nadamo se da će biti kakvih sredstava iz EU fondova, možda već sljedeće godine, i to svakako želimo što se tiče proširenja – govori Brinjak.

I s polovnim se može

U novom plasteniku, u tih 670 »kvadrata«, stalo je na tri kata 6300 sadnica jagoda. A samo dizanje plastenika na noge bio je žešći, višemjesečni projekt.
– Plastenik je polovan, konstrukcija nije nova jer da je nova, ulaganje bi bilo dvostruko veće. Polovna je konstrukcija plastenika i polovne su cijevi za hidroponiju. Kompletan je projekt tako stajao 15, 20 tisuća eura manje nego što smo mi planirali. Ali što se tiče posla, obitelj i ja smo 25. veljače plastenik rastavili, uz pomoć rodbine i prijatelja, a od 12. travnja do 12. srpnja svakodnevno smo na terenu provodili po pet, šest sati – kazuje Brinjak.

MATIJA BRINJAK PRIVATNI ALBUM

Velimo mu kako griješi što novinare pušta sebi samo kad je berba, fešta, da nas treba zvati i da mu ruku damo kad se staklenik rastavlja i sastavlja, da radimo nešto i mi. Smije se Brinjak na to, kaže, bilo ih je desetak, petnaest na rastavljanju i to nije bio problem.
– Problem je bio sastaviti ga. Velika je to konstrukcija. Reći ću samo da tu ima preko 2000 vijaka koje je trebalo zategnuti – ilustrativan je Brinjak.

Obitelj! U sve je s pomoći uskočila, pa je tako i novac za staklenik Brinjak sakupio uz pomoć obitelji. Doduše, da nije u oglasniku naletio sasvim slučajno na plastenik željenih dimenzija, kupovina novog tražila bi i više novca i onih šest godina koliko je mislio da će mu za nabavu trebati.
– Nov kompletan plastenik stoji oko 25, 30 tisuća eura. Mi smo ovaj plastenik našli za 9000 eura. Investicija je to puno manja i nismo ovu priliku htjeli propustiti da ga ne kupimo. Kad smo vidjeli plastenik na »Njuškalu«, sva je obitelj rekla: »Pomoći ćemo koliko god treba. Idemo po to!« – ističe Matija.

Dvostruko više roda

Znači, nitko više ne sumnja u opravdanost ulaska u posao s jagodama. A onomad su bili skeptični – provociramo Matiju malo.
– Haha, svi su se u to zaljubili. Sad bi i oni ulagali da se sve još više proširi, da još više radimo, da sve bude još bolje. Nitko više nije skeptičan – smije se Brinjak.
Novi plastenik tako donosi i više roda.
– Duplo više roda! Dosad smo brali dvije, dvije i pol tone, a sada, nadam se, četiri, četiri i pol tone. I rod će doći puno ranije jer imamo i ventilatore za prozračivanje, duplu foliju na bokovima i na krovu, imamo mogućnost grijanja plastenika tako da se nadam da bi s berbom mogli krenuti oko 20. travnja pa do kraja svibnja – veli Brinjak.

Kad čovjek dođe u jagodnjak Brinjakovih, ne može ne vidjeti kako Matija i supruga mu Maja, a onda i ostali, taj posao rade s guštom i veseljem. No cilj je i zaraditi štogod, dakako. Taman da se pita kad će se ova investicija isplatiti!?
– Mi to volimo. Da ne volimo, ne bismo ulagali 20.000 eura. Ali u tom svemu mora biti i zarade. Plan je kroz nekoliko godina taj da se samo ovim bavim, da više ne radim u firmi. Radimo sve da uspijemo posložiti sve parametre kako bismo imali što veći rod i da na kraju zarada bude kakvu očekujemo. Sve u konačnici ovisi o količini ploda, a ja se nadam da će treću godinu plastenik početi zarađivati – iskreno će Brinjak, koji je inače zaposlen u Udruzi za promicanje inkluzije.

Ministrici svaka čast

U malo vremena svega se u Brinjaka dogodilo i promijenilo. Priznat će i sam da se sve odvilo brzo, od interesa medija, do onog jutra kada se probudio, skuhao javu i u oglasniku vidio sjajnu priliku za napredak. Ono što je ostalo isto jest dobra suradnja s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.

Pokazala je ona razumijevanje za problematiku horizontalno visećeg uzgoja, činjenicu da se poticaji, a onda i sredstva EU-a dijele na osnovu veličine zemljišta, a ne haju na prinos, pa je Matiji bilo zaludu što na malo zemlje u prihodi puno. Mučila je Matiju Brinjka ona tzv. ekonomska veličina koja se prema pravilima Bruxellesa gledala prema površini zemljišta, zbog čega se krajem prošle godine i sastao s ministricom.
– Ministrici svaka čast! Na svaku moju poruku, kad god mi nešto nije bilo jasno oko papira ili Agencije za plaćanje, na svaki je poziv odgovorila. Ja sam bio kod nje krajem studenog i odonda smo se čuli sigurno 20-ak puta. Moram pritom naglasiti da je riješila tu ekonomsku veličinu, kako je i obećala. Tako da sam prezadovoljan i njezinim pristupom i činjenicom da je sve što je rekla i napravila – hvali Brinjak.

Naučili iz problema

Zahvaljujući ministrici Brinjak danas ima tu nužnu ekonomsku veličinu i ima mogućnost i pravo da se javlja na natječaje za sredstva fondova EU-a. Model je drugi i taman takav da ga je velik prihod na malo površine ipak učinio konkurentnim, pa ako se sredstva dobiju, dobiju.
Elem, nije se od našeg posjeta promijenila dobra suradnja s ministricom, a nije se promijenila ni Matijina odlučnost da iz svog kraja ne odlazi kakve god da mu ponude stizale iz inozemstva, a nije da ih nije već bilo. Taj iz svog Banovca ne ide, da mu ponude ne znam što!

– Sad pogotovo ne bih nikamo! Stvorili smo kapital koji treba doraditi, taj horizontalno viseći uzgoj s kojim smo krenuli – poručuje Brinjak.
Kaže, vidjeli su i koji mu se problemi događaju u starom plasteniku, reći će on »amaterskom«. Mučili su se u njemu s visokim temperaturama koje su dosezale i do 50 stupnjeva, a sada su problemi riješeni. No otišao je Brinjak i korak dalje, pa će i spotom poručiti svoj našoj mladosti da ostanu tu, na svom, i oni! Pričamo, naime, s Matijom koji dan prije jučer, prije subote kada je svečano u pogon pušten novi plastenik i kada su snimljeni prvi kadrovi spota koji poručuje – ostajem tu!