ZAGREB – Nakon prijedloga da se ukine plaćanje članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori za male tvrtke, Vlada je odlučila smanjiti i obvezni komorski doprinos koji plaćaju obrtnici i slobodna zanimanja, a koji se raspodjeljuje Hrvatskoj obrtničkoj komori, područnim komorama i udruženju obrtnika. U obrascu prethodne procjene izmjena zakona o obrtu, objavljenom na Vladinu portalu eSavjetovanje, najavljuje se smanjenje obveznog komorskog doprinosa za obrtnike s dva posto na 1,25 posto osobnog odbitka iz dohotka. To znači da bi obrtnici ubuduće plaćali mjesečni doprinos od 50 umjesto dosadašnjih 76 kuna. Godišnji se doprinos smanjuje s 912 na 600 kuna, odnosno obrtnici će plaćati 300 kuna manje. Vlada u obrazloženju kaže da su izmjene zakona u funkciji reforme sustava Hrvatske obrtničke komore, koja neće narušiti njezinu opstojnost, a trebala bi povećati kvalitete usluga koje pruža obrtnicima. Najavljuje se i ukidanje jedne razine organiziranosti, pa bi se ukinule područne obrtničke komore. Podsjeća se da je Sabor u ožujku ove godine zadužio Vladu da najkasnije do kraja rujna parlamentu dostavi prijedlog izmjena Zakona o obrtu kojim će osigurati reformu i racionalizaciju sustava Hrvatske obrtničke komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te daljnje rasterećenje hrvatskih obrtnika uz istovremeno pružanje kvalitetne usluge i osnaživanje njihova tržišnog položaja. Zakon bi trebao, spominje se i to, dodatno regulirati Majstorsku školu kao ustanovu za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora, ali će se detalji razraditi provedbenim aktima.

Pozitivni pomak

– Vezanjem iznosa članarine uz 1,25 posto osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, umjesto dva posto, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što će imati odgovarajući odjek u dijelu članstva koje to doživljava kao teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivni pomak nabolje, a zauzvrat ostvaruju pravo na korištenje uslugama i proizvodima bez ograničenja, ističe se u Vladinu objašnjenju. Iako bi smanjenje komorskog doprinosa trebalo u obrtnika stvoriti osjećaj smanjenja tereta, u Vladinu se dokumentu zapravo ističe da smanjenje obveze za 26 kuna mjesečno neće imati velikog utjecaja na smanjenje administrativnih troškova, pa time ni na tržišnu konkurenciju. Izračunali su u Vladi i da je izravan učinak na gospodarstvo neznatan.
– Izravan učinak na gospodarstvo je neznatan s obzirom na to da se radi o smanjenju članarine koja iznosi 76 kuna mjesečno, odnosno 912 kuna godišnje, a koja će sukladno utvrđivanjem jedinstvene stope komorskog doprinosa u visini od 1,25 posto osobnog odbitka od dohotka, sada iznositi 50 kuna mjesečno, odnosno 600 kuna godišnje. Time se postiže rasterećenje od 312 kuna, koje ne može ostvariti znatan utjecaj na funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva, stoji u Vladinu dokumentu.

Pandemijska godina

No više od 85 tisuća poslovnih subjekata, odnosno obrta i samostalnih djelatnosti vijest o uštedi od 300 kuna godišnje će vjerojatno ipak obradovati. Toliko je naime krajem ožujka, barem prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo registriranih obrta i djelatnosti slobodnih profesija što je oko tisuću i pol više nego godinu dana ranije i isto toliko više nego što ih je bilo krajem 2019. godine. Bez obzira na to što u Hrvatskoj brojni obrti nestaju, a smanjivao se i broj registriranih obrta, pandemijska je godina donijela povećanje broja obrta i slobodnih profesija. Broj zaposlenih u tim poslovnim subjektima na kraju prvog tromjesečja ove godine bio je nešto veći od 184 tisuće i veći je za oko tisuću nego krajem prošle godine, ali je još uvijek manji za gotovo dvije tisuće nego krajem 2019. godine.
Iako će pojedinačno obrtnici godišnje uštedjeti »samo« 300 kuna, obrtničke će organizacije ostati ipak bez znatnog iznosa. Pod uvjetom da svi registrirani obrti, kojih je oko 76 tisuća u Hrvatskoj ispunjavaju obvezu plaćanja doprinosa, Komora i obrtnička udruženja ostat će bez više od 21 milijuna kuna godišnje.