Olimpijske igre u Tokiju održavaju se u doista specifičnim okolnostima. S jedne strane u svijet ide slika sportskih nadmetanja, ponosa oko osvojenih medalja, no s druge, jasno je da se igre održavaju uz velike poteškoće samih organizatora te velike gubitke.
​

Ovih dana The Wall Street Journal naveo je kako je proračun za OI u Tokiju prešao 20 milijardi dolara, iako je samo odgađanje s lanjske na ovu godinu organizatore stajalo čak 6 milijardi. Financijske probleme pojačava činjenica praznih stadiona i dvorana, odnosno izgubljenih prihoda od ulaznica, ali i drugih troškova koje bi posjetitelji u Japanu imali. ​Organizatori procjenjuju da bi potrošili otprilike dvije milijarde dolara na obroke, prijevoz, hotele i robu. Ali ih nema. Kao niti svih očekivanih sponzora, koji odustaju upravo zbog činjenice da posjetitelja nema. Tako je Takeshi Niinami, izvršni direktor Suntoryja, velikog proizvođača pića, rekao ovih dana za CNN Business da je njegova tvrtka odlučila odustati od sponzoriranja Igara u Tokiju jer je to »preskupo«.

Potpora sportašima

Izazovna su ovo vremena za Zemlju Izlazećeg Sunca. O tome kako Japanci »dišu« što se tiče Olimpijskih igara, kako se nose s pandemijom i koje su šanse da se nagodinu počinju vraćati na odmor i u Hrvatsku, razgovarali smo s Eduardom Tripkovićem Katayamom, nekadašnjim direktorom Predstavništva HTZ-a u Japanu, a sada vlasnikom mutitask tvrtke Good idea.

Eduard Tripković Katayama
Foto Privatni arhiv

Tripković Katayama je bio angažiran i oko Olimpijskih igara – pomogao je u organiziranju kampa za hrvatske atletičare u gradu Marugame u prefekturi Kagawa, ali i za austrijske triatlonce u Nasushiobari, te argentinske judašice, odbojkašice i hokejaše te hokejašice na travi u Sakai.

– Dana 15. srpnja dočekali smo Saru Kolak koja je bila prva atletičarka koja je doputovala u Marugame. Poslije su se pridružili bacač kugle Filip Mihaljević i trener Marko Mastelić, bacačica kugle Marija Tolj, skakačica u vis Ana Šimić i trener Zoran Tocilj, a posljednji su doputovali maratonka Matea Parlov Koštro i trener Slavko Petrović. Kamp hrvatskih atletičara trajat će do 1. kolovoza kada posljednji atletičari putuju prema Olimpijskom selu u Tokiju i Sapporu. Od početka kampa pomažem hrvatskim atletičarima kako bi u najboljim mogućim uvjetima mogli trenirati i aklimatirizati se japanskom ljetu, koje je vruće i sparno.

S obzirom na obim posla oko organizacije Igara, ali i okolnosti koje nameće pandemija, je li bilo naporno raditi u organizaciji? Koji su bili najveći izazovi?

– Osobno nisam sudjelovao u samoj logističkoj organizaciji Olimpijskih igara, već je moja uloga bila pomoći u razumijevanju kulturoloških i životnih razlika između spomenutih zemalja i japanskih domaćina, koja su rezultirala potpisivanjem sporazuma i organizaciji kampova u Japanu. Izazovi nisu bili samo usklađivanje prije dolaska, već je najbitnije bilo omogućiti olimpijskim spotrašima uvjete u kojima će se najbolje osjećati u COVID-okolnostima, koje znače restrikcije kretanja, svakodnevne PCR kontrole i drugo. Puno truda ulažemo i u aklimatizaciju zbog razlike vremenske zone i klimatskih uvjeta jer vjerujemo da uveliko utječe na psihološko i fizičko stanje, a cilj nam je da se svi sportaši osjećaju koliko je to moguće »kod kuće« što će rezultirati optimalnom spremnošću pri ulasku u Olimpijsko selo i početak natjecanja.

Kakav je stav Japanaca oko Igara? Možda se varam, ali čini mi se da je dosta podijeljen.

– Nažalost, ne varate se. Japanci su podijeljeni između onih koji odobravaju održavanje Igara i onih koji smatraju da opći uvjeti nisu dostatni kako bi se s veseljem mogli prepustiti ljepotama, strašću i nadi koja je srž sporta. Jučer, 28. srpnja, Tokio je zabilježio 3.177 novih slučajeva, dok je prije dva dana bilo 1.429. Japan u cjelini danas (četvrtak, 29. srpnja, op.a.) bilježi 9.580 novozaraženih. Uspoređujući s drugim zemljama koje su na vrhuncu broja zaraženih i imaju veće brojke na manji broj stanovnika, Japan se još uvijek može gledati kao »mlada« destinacija.

No, naglo povećanje broja zaraženih u posljednja dva tjedna dovelo je mnoge do toga da razmišljaju da nije primjeren trenutak za organiziranje Olimpijskih igara. Trenutno je u Tokiju četvrto izvanredno stanje i trajat će do 22. kolovoza. Osim činjenice da su ljudi umorni od stanja kada im se preporučuje ne izlaziti, družiti se s prijateljima, odlaziti na događaje i druge aktivnosti, postoji i averzija prema Vladi i organizatorima Igara, a razlog takvom negodovanju je činjenica da su svi školski događaji i ekskurzije otkazani, među kojima je »undokai«, središnje sportsko natjecanje svake škole. S druge strane, održavaju se Olimpijske igre, koje su isto tako središnje sportsko natjecanje na svjetskoj razini. Mnogi zbog toga osjećaju nepravednost »COVID-19 pravila« i osuđuju odluke Vlade.

Izvanredno stanje

Japance je lanjsko prolongiranje Igara stajalo 6 milijardi dolara. Očekuju li da će se uloženi novac vratiti?

– Rekao bih da nitko ne očekuje povrat uloženog. Od trenutka kada je najavljeno odgađanje Igara za godinu dana, nije bilo pitanje hoće li se uloženi novac vratiti, već na koji način smanjiti već velike gubitke. Kako je Japan zatvorio granice inozemnim turistima i samo rijetkima s neodgodivim razlogom – a jedan od razloga je sudjelovanje na Olimpijskim igrama – odobrava se ulazak u zemlju, dok se domaćem stanovništvu preporučuje ne izlaziti i ne skupljati se u grupama, teško je zamisliti kako bi Japan mogao vratiti uložena sredstva.

Kako izgleda svakodnevica u Tokiju i prefekturama u kojima se nalaze sportaši, jesu li na snazi neka dodatna pravila?

– Tokio je u ušao u četvrto izvanredno stanje 12. srpnja koje će trajati do 22. kolovoza, dva dana prije početka Paraolimpijskih igara. Tijekom tog razdoblja stanovnicima se preporučuje ne izlaziti iz domova, izbjegavati mjesta okupljanja i niz drugih pravila. Novo izvanredno stanje u godini i pol, nije bilo prihvaćeno, tj. ljudi su umorni od restrikcija i jednostavno više nisu motivirani slušati Vladine preporuke jer osjećaju da se njihovo mišljenje i glas ne uzima dovoljno u obzir. Reportaže nakon objave početka novog izvanrednog stanja, pokazale su da mnogi mladi restrikcije ne doživljavaju istom ozbiljnošću kao što je to bio slučaj u prethodnim slučajevima i dobivali su se odgovori poput »živjeti ću i ponašati se kao i obično«. Iako je pandemija pokazala da se mnogi poslovi mogu raditi iz svojih domova, jutarnji vlakovi puni su ljudi koji idu na posao.

Prefekture i gradovi koji su pristali ugostiti kampove za sportaše pružaju maksimum kako bi sačuvali »bubble« uvjete, štiteći sportaše od eventualne zaraze, ali i lokalno stanovništvo. Sportašima zasigurno nije lako živjeti u ograničenim uvjetima kretanja u kojima je jedino dopuštena relacija hotel-stadion, no to je cijena za neometano sudjelovanje na 32. Olimpijske igrama.

Reuters

Ima li u Japanu turista iz drugih zemalja? Koja su pravila za ulazak u zemlju, primjerice iz Europske unije, dakle, i Hrvatske?

– Japan je u posljednjih nekoliko godina bilježio ogroman rast dolazaka inozemnih turista i, s 10 milijuna u 2014., dosegnuo gotovo 32 milijuna u 2019. godini. Kao i u cijelom svijetu, COVID-19 pandemija zaustavila je turizam i trenutno gotovo da nema inozemnih turista. U svibnju ove godine, zabilježeno je 10.000 inozemnih turista, a razdoblje siječanj-svibanj 2021. broji 87.053 turista. Kako je japanska vlada zatvorila granice inozemnim turistima, spomenuti brojevi predstavljaju zapravo dolasci poslovnih putovanja i dolasci s specijalnim i/ili neodgodivim razlogom. Trenutno se još ne zna kada će vlada ukinuti zabranu dolaska inozemnim turistima, a s obzirom na jučerašnjih 3.177 novozaraženih u Tokiju i 9.579 za Japan, ne bi bilo realno očekivati promjene tijekom ove godine.

Sporo cijepljenje

Kada smo posljednji put razgovarali, spomenuli ste kako japanska karantena izgleda sasvim drugačije od, recimo, hrvatske ili većine europskih zemalja i bila bi bliža švedskom modelu. Je li situacija i dalje takva te kakva je situacija s cijepljenjem stanovništva u Japanu?

– Tako je, japanski Ustav ne dopušta lockdown i vlada može samo sugerirati građanima da poštuju preporuke restrikcije. Kao što sam naveo, mnogi su demotivirani poštovati preporuke jer je došlo do zasićenja. Kada je riječ o cijepljenosti, Japan je jako kasno krenuo s cijepljenjem, a kao razlog navodi se stroge regulacije prilikom odobrenja bilo kojeg medicinskog i farmaceutskog lijeka, cjepiva ili preparata. Dodatan razlog sporom procesu cijepljenja je japanska pedantnost i posvećenost detaljima i organizaciji. Cijepljenje je počelo 17. veljače i 5. travnja prvi put je bilo više od 100.000 cijepljenih, dok je prvi milijun zabilježen 7. lipnja. Posljednji podaci govore o 81 milijunu ubrizganih cijepiva, što je dovoljno za 32,1 posto stanovništva. Kada se dosegne 100 milijuna cijepljenja, 40 posto stanovništva biti će cijepljeno.

Postoji li dokument sličan europskom COVID-passu (COVID-potvrdi)? Ako da, koliko je široka njegova primjena? U Europi, naime, neke zemlje poput Francuske i Italije uvjetuju ulaz u restorane, kina, kazališta, takvom potvrdom. Vrijedi li uopće europski COVID-pass u Japanu?

– Japan je počeo s izdavanjem »Vaccination Certification of COVID-19« od 26. srpnja, stoga je broj ljudi koji ga posjeduju još mali. Trenutno se ne govori o mogućnosti uvjetovanja ulaska u restorane, kazališta i druga mjesta, već isključivo za inozemna putovanja. Japanska vlada potvrdila je da japanski državljani mogu putovati u sljedeće destinacije bez ikakvih restrikcija: Austrija, Bugarska, Italija, Poljska i Turska. Japansko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je informaciju da i Estonija prihvaća potvrdu o cijepljenju, iako i sada ne postoji samoizolacija za turiste. Južna Koreja neće uvjetovati 14 dnevnu samoizolaciju za sve koji posjeduju potvrdu o cijepljenju i imaju poslovni, akademski i humanitarni razlog dolaska u zemlju.

Zaustavljene kampanje

Koliko je ova pandemija ustvari pogodila japansko gospodarstvo?

– Mnogi gospodarski sektori imaju velike gubitke prouzročene pandemijom. Tu su naravno, turizam i ugostiteljstvo. Mnogi su bili prisiljeni zatvoriti restorane, kao i turističke agencije. Međunarodni monetarni fond objavio je predviđanja rasta gospodarstva od 2,8 posto za 2021. godinu, što je za 0,5 posto manje od prethodne objave u travnju ove godine, a smanjenje je posljedica rasta novozaraženih virusom. Japan je jedina zemlja u grupi sedam vodećih industrijaliziranih velesila čije je predviđanje MMF spustio. Predviđanja kažu da bi Japan mogao imati jači gospodarski razvoj u drugoj polovici godine i MMF je predvidio gospodarski rast od 3 posto u 2022.

Što je s turizmom? Postojala je nada kako bi japanska domaća putovanja mogla spasiti mnoga radna mjesta, te je japanska vlada pokrenula »Go To« kampanju kojom je subvencionirala velik dio prijevoza, smještaja i kupovina suvenira. Kampanja je donosila dobre rezultate i japanski su turisti nekim dijelom uspijevali nadomjestiti mnogobrojne inozemne posjetitelje. Taj projekt je bio zaustavljen kada je bio lockdown, no je li ponovo aktiviran i kakvi su mu efekti?

– »Go To« kampanja imala je odlične rezultate jer je dinamizirala domaća putovanja, ali istovremeno se povećao i broj zaraženih i kampanja je ukinuta. Osim samih putovanja, pojavio se i »Go To Eat«, kampanja koja je poslužila restoranima da nadoknade izgubljeni promet tijekom izvanrednih stanja.
Nažalost, trenutno nema kampanja koje bi mogle pomoći bržem gospodarskom oporavku jer peti val novozaraženih koji je trenutno u tijeku, nagovješćuje rekordne brojke i Vlada zasigurno neće lansirati kampanje dok se broj cijepljenih ne podigne, a broj novozaraženih smanji.

Kako uopće u Japanu spašavaju radna mjesta u turizmu i tu djelatnost uopće? Kako, primjerice, preživljavaju turističke agencije koje su organizirale putovanja s Dalekog istoka u Europu, Ameriku…?

– Vlada je lansirala niz potpora tvrtkama čije je poslovanje smanjeno na 50 posto i više. Većina turističkih agencija bila je usredotočena na inozemna putovanja, tim više je potreba za Vladinim potporama neophodna. Vlada je osigurala minimalna primanja svim zaposlenicima koji su prijavljeni, a postoje i potpore koje nude fiksni iznos ako se zaposlenika stavi »u mirovanje«, dok tvrtka ne počne ponovo djelovati. Turističke agencije koje imaju velik broj zaposlenika, šalju svoje osoblje u druge gospodarske grane, no tada postoji mogućnost da se ne vrate u turističku industriju.

Kakve su šanse da se ovo tržište opet otvori iduće godine?

– Šanse za otvaranje japanskog tržišta sljedeće godine su velike. Naravno, sam datum ponovnog otvaranja granica inozemnim turistima i ukidanja dvotjedne samoizolacije povratnicima u Japan, teško je predvidjeti. Već u ožujku i travnju travnju govorilo se o mogućosti da će se turističko tržište reaktivirati od travnja 2021. godine.
Rekao bih da sve ovisi hoće li Japan uspjeti kontrolirati trenutni peti val novozaraženih. Ako uspije, a cijepljenje se nastavi istom ili pojačanom dinamikom, može se očekivati početak oporavka japanskog turističkog tržišta već od siječnja 2022. godine.