ZAGREB – Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave tijekom lanjske 2020. godine domaći sudovi zaprimili su 639 kaznenih predmeta vezanih za nasilje u obitelji po čl.179.a Kaznenog zakona RH za koje je zapriječena sankcija od jedne do tri godine zatvora. Sudovi su u kaznenim predmetima donijeli 391 odluku među kojima je 268 pravomoćnih presuda. U 349 slučajeva bile su osuđujuće presude protiv obiteljskih nasilnika, stoji u Izvješću Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanju sankcija za zaštitu od nasilja u obitelji. Podsjećamo, riječ je o tijelu čiji su članovi suci, odvjetnici, državni odvjetnici, službenici Ministarstva pravosuđa, MUP-a te ministarstava resora socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, uz prisustvo predstavnika civilnih udruga.

Policija i Državno odvjetništvo RH, sudovi, centri za socijalnu skrb te zdravstvene i obrazovne ustanove dužne su povjerenstvu dostavljati godišnja izvješća o slučajevima nasilja. Tijekom lanjskog razdoblja policija je evidentirala 1.578 nedjela nasilja na štetu obitelji i bliskih osoba od kojih su 1.330 bile žene, a 248 muškarci. I dalje se najviše napada događa unutar klasične bračne zajednice. Po klasifikaciji odnosa nasilnika i žrtve u 628 slučajeva suprug je napao ženu, a u 215 napada izvanbračni partner svoju izvanbračnu suprugu. U 152 slučajeva sin je digao ruku na majku, a 91 bivši izvanbračni partner okomio se na nekadašnju partnericu. MUP je evidentirao napade i nakon razvrgnuća braka koji također ulaze u klasifikaciju nasilja u obitelji. Rastavljeni muževi napali su svoje bivše supruge u 75 slučajeva.

Prekršajna sfera

Prema analizama Povjerenstva bilježi se porast broja kaznenih djela nasilja u obitelji u odnosu na prekršajnu sferu prije svega zbog izmjene članka Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u koji je dodana odredba da je obiteljsko nasilje i primjena fizičke sile kojom nije nastupila tjelesna ozljeda.
U odnosu na kaznena djela policija je lani na razini prekršaja obiteljskog nasilja prijavila 8.539 osoba, osjetno manje nego 2019. (9.623) od kojih su 6.601 bili muškarci, a 1.938 žene.

U prekršajnim postupcima za 927 njih predložena je obaveza psihijatrijskog tretmana, za 1.144 zabrana približavanja žrtvi, dok je zatraženo 207 udaljenja iz zajedničkog doma te 507 mjera liječenja od ovisnosti. Od ukupnog broja prijavljenih njih 1.848 bili su recidivisti, ranije osuđeni na domaćim sudovima.

Kazne zatvora

Podaci Ministarstva pravosuđa otkrivaju da je lani za prekršajna nedjela nasilja u obitelji okrivljena 6.881 osoba, 5.411 muškaraca i 1.470 žena. U istoj usporedbi 2019. bilo je 7.809 okrivljenih, 6.090 muških i 1.719 ženskih osoba. Lani je izrečena uvjetna kazna zatvora za 1.884 osobe, pretežito muškarcima (1.538) te bezuvjetna kazna zatvora za 485 osoba od kojih za 25 žena. Novčana kazna izrečena je za 3.187 osoba. Ukupno je evidentirano 6.770 žrtava nasilja u obitelji od kojih 27 osoba s invaliditetom, 341 djece i maloljetnika te 314 osoba starije životne dobi od kojih 216 žena. Statistički podaci otkrivaju da kontinuirano raste upravo broj žrtava umirovljeničke dobi. U odnosu na lani s 314 slučajeva, evidentan je porast u usporedbi s 2019. godinom kada je prijavljeno 247 žrtava te 2018. s ukupno 150 napadnutih osoba starije životne dobi.

Prema evidenciji resornog ministarstva u prekršajnom postupku izrečena je mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja za 265 nasilnih osoba. U resoru Ministarstva rada i socijalne politike centri za socijalnu skrb u vezi saznanja o nasilju u obitelji policiji su podnijeli 4.191 prijavu (3.868 u 2019.) od kojih 1.982 podnesak o sumnji na nasilje te 2.209 prijava nasilja u obitelji, što je pak više nego godinu dana ranije (1.758).