ZAGREB – Sve su oči ovih dana uprte u Veliku Britaniju, gdje su unatoč rastu broja oboljelih od koronavirusa od ponedjeljka ukinute gotovo sve epidemiološke mjere. Dvorane i stadioni otvoreni su u punom kapacitetu, klubovi mogu ponovo raditi, u kafićima i restoranima nema nikakvih ograničenja u pogledu broja gostiju. Nošenje zaštitnih maski više nije obavezno, ali se preporučuje u javnom prijevozu i trgovinama. Zaposlene se više ne poziva na rad od kuće. Zvuči vrlo primamljivo, no znanstvenici upozoravaju da se radi o rizičnom eksperimentu s neizvjesnim posljedicama. Nitko, naime, ne zna kuda će Britaniju odvesti potpuno otvaranje u okolnostima širenja zaraze s dominantnim delta sojem koronavirusa, koji je pred koji mjesec poharao Indiju.

Britanske su vlasti procijenile da je, uz relativno visok broj cijepljenih u toj zemlji, došao čas za otvaranje. Osim na cijepljenost stanovništva, oslanjaju se i na procjenu da bi se manje ljudi moglo zaraziti i teško razboljeti usred ljeta i školskih praznika, kad su šanse za prijenos virusa ipak manje nego ujesen i zimi. Kako će taj eksperiment proći i hoće li se za njim povesti ostale europske zemlje, pa i Hrvatska, bit će nešto jasnije za nekoliko tjedana, kad će i sama Britanija imati bolju sliku o tome je li odabrala pravi trenutak za povratak normalnom životu.

Primjer drugima

Epidemiolog Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, kaže kako će britansko iskustvo u narednim tjednima, ako se otvaranje pokaže opravdanim, moći poslužiti kao primjer drugim državama, ali samo onima koje imaju visoku cijepljenost stanovništva. Hrvatska zasad nije u tom klubu. Velika Britanija je pak prvom dozom cijepila gotovo 70 posto stanovništva, a drugom 55 posto. Među starijima cijepljenost je visokih 85 posto.

– Ne znam što će se događati u Velikoj Britaniji, to će pokazati vrijeme. To ovisi o tome koliko su zaštićeni cijepljenjem oni koji su glavni kandidati za hospitalizaciju, prvenstveno starije osobe. Koliko sam shvatio, tamo su postigli velike cjepne obuhvate kod starijih ljudi i računaju da neće puniti bolnice jer su stari zaštićeni, a mladi obolijevaju od blažih oblika bolesti. Hoće li tako biti, pokazat će se nakon nekoliko tjedana, kaže Kaić.

U svakom će slučaju, veli jedan od naših vodećih epidemiologa, biti korisno vidjeti taj ishod. Jer ako se taj model pokaže uspješnim u Velikoj Britaniji, i neke druge zemlje mogu razmišljati o uvođenju sličnih modela. Ali uz uvjet da imaju jako dobru cijepljenost starijeg stanovništva, upozorava.

– Da bi se Hrvatska upustila u takvo otvaranje, trebala bi imati najmanje 80 posto cijepljene starije populacije. Kod nas je među starijima najbolja cijepljenost u onih od 70 do 74 godine, gdje je gotovo 80 posto ljudi primilo prvu dozu. U dobi od 80 do 84 godine cijepljeno ih je prvom dozom 60 posto, što je premalo, a u dobi od 85 do 89 godina samo 53 posto. Nije mi jasno zašto, veli Kaić.

Učinkovitost cjepiva

Hrvatska, dakle, u slučaju ukidanja većine mjera ne može računati s niskom stopom hospitalizacije jer je velik broj starijih osoba necijepljen.

– Taj je broj prevelik. Ako bi broj novooboljelih jako rastao, imali bismo puno hospitaliziranih, upozorava Kaić.

O tome koliko bi se hrvatskih građana moglo cijepiti do kraja ljeta, odnosno do boljeg uvida u britanski eksperiment, u HZJZ-u ne žele ni nagađati. »Nemamo nikakvih projekcija o tome, teorijski bi se mogli cijepiti skoro svi s obzirom na količinu cjepiva«, veli Kaić. Po njegovu je mišljenju odaziv na cijepljenje posljednjih nekoliko tjedana solidan jer se dnevno prvom dozom cijepi između 5.000 i 10.000 ljudi, a drugom između 10.000 i 15.000 građana.

Dok se u slučaju Velike Britanije spekulira o tome koliko su protiv dominantnog delta soja zaštićeni cjepivom AstraZenece, kojim su se najviše cijepili, u HZJZ-u kažu da zapravo nema znatnih razlika među cjepivima.

– Kakva god učinkovitost cjepiva bila, što viša cijepljenost, to bolje. Zasad se nije pokazalo da delta soj uspješno izbjegava imunosni odgovor ni na AstraZenecu, ni na Pfizer. Kod svih tih cjepiva za nekoliko je postotaka ta zaštita niža nego kod vuhanskih sojeva, ali ne u toj mjeri da bismo gledali tko je čime cijepljen, veli Kaić. Jedino se za cjepiva koja nisu registrirana u EU-u ne zna učinkovitost.
Britanski eksperiment mogao bi, dakle, dovesti do većeg broja oboljelih, no ako to ne bude značilo i mnogo hospitalizacija, bit će to dokaz da društvo može podnijeti slobodno kretanje virusa u populaciji sa 70-ak posto cijepljenih.

Očekuje se da će mladi, ako se zaraze, bolje podnijeti koronavirus, no činjenica je da i mlađi često imaju problema s post-covidom, a ponekad i po život opasnim komplikacijama.
– Od post-covida mogu oboljeti i mladi i stariji. Ne znamo kolika mu je učestalost, to sustavno ne pratimo. A drugi rizik, istina vrlo rijetko stanje, ali se događa, jest multisistemska upalna bolest, puno češća u djece nego u odraslih. To je akutna, teška bolest, a što je veći broj zaraženih, to je i više tog sindroma, upozorava Kaić.