I usred ljeta u povrtnjaku ima posla jer pravi vrtlar uvijek planira unaprijed. Sada već priprema tlo za gredice s jesenskim i zimskim povrćem, koje će tada biti jako na cijeni, jer drugoga u vrtu neće biti. Ako smo izvadili krumpir, češnjak, kapulu te ako na gredicama više nemamo povrće koje brzo dozrijeva, kao što je špinat, salata, rotkvice, grašak i slično, vidjet ćemo dosta slobodnog prostora na koji se može posijati i posaditi štošta.

Naravno, ako vremenske prilike to budu dopustile, a što znači ako padne dosta kiše, jer za vrijeme suše i vrućina nije uputno ništa sijati i presađivati u vrtu. Osim naravno, ako ne želimo redovito i obilno navodnjavati povrtnjak, no ipak zahlađenje nećemo moći postići.

Foto: iStock

Dakle, ako budemo imali sreće s vremenom koje će biti naklonjenije vrtlarima nego turistima, sada možemo sijati radič, repu, daikon rotkvu, mrkvu, crnu rotkvu, koja je i prirodni antibiotik, ciklu, blitvu, peršin, pastrnjak i salatu. Mahune i niski grah se sada mogu posijati drugi put, ali će im trebati više prostora. Ovo povrće dospijeva nakon 2 mjeseca, no razvoju mahunarki jako štete duža razdoblja vrućina i suše, što se ove sezone loše odrazilo i na grašak na primjer.

Grašak možete sada ponovo posijati, najbolje početkom kolovoza, pa će pristići za jesensku berbu, iako će znatno manje roditi, no ako je posijan u rano proljeće.

I tikvice još možemo posijati do kraja srpnja, kao i kornišone i krastavce, ali za ove povrtnice povremeno treba pripremiti zaštitna sredstva protiv pepelnice i dobro ih oprskati, pa će nam rađati do kraja jeseni. Širenju bolesti, a to je poslije pepelnice najčešće plamenjača, najbolje pogoduje kombinacija kiše i vrućine, pa će povrtnjak, naročito rajčice, trebati štititi i protiv gljivičnih bolesti.

Ne treba se brinuti da će nas zima preduhitriti, pa nećemo stići pobrati ono što sada posijemo, jer je tlo toplo i sve brzo niče i još brže raste. Ako bude kiše i grmljavine, rast će još bolje, jer kažu da grmljavina potiče rast povrća.

Foto: iStock

Što se tiče rasađivanja povrća, sada možemo presaditi preostale kupusnjače, koje su do sada čekale na svoj red i više mjesta u povrtnjaku. No trebat ćemo se poslužiti lukavstvom, pogotovu oko zalijevanja. Prilikom sadnje rasada sada naime, najprije moramo dobro zaliti samu rupu u koju ćemo biljku posaditi jer zalijevanje po površini neće dovoljno natopiti korijen. Osim toga, nakon površinskog zalijevanja na tlu se brzo napravi tvrda kora i ako ga ne malčirate odmah nakon sadnje, voda neće ni doći do korijenja.

Presađivanje zatim obavezno obavljamo prije kiše (neki okorjeli vrtlari čak i po kiši) ili rano ujutro ili kasno navečer, a što je malo nezgodno jer u mraku baš i ne vidimo što radimo. Ako biljke presađujemo usred dana one će jako patiti šokirane suncem i vrućinom i teže će se primiti.
Nakon presađivanja, biljku nekoliko dana treba redovito i obilno zalijevati. Kada vidite da se primila, zalijevanje možete prorijediti kako se na njega ne bi previše navikla pa razvijala samo plitko korijenje. Bolje rjeđe, a obilnije zalijevati jer ćemo tada smanjiti i rizik za pojavu gljivičnih bolesti.

Tijekom srpnja dozrijeva mnogo sjemenja povrća, na primjer prošlogodišnje kupusnjače, boba, grašak, jesenska salata, špinat, blitva, kopar, poriluk, pa će sjeme trebati prikupiti, osušiti i pohraniti za narednu, još uspješniju vrtlarsku sezonu.