Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen na svojoj je europskoj turneji posjetila i Hrvatsku, i to s dobrim vijestima, a to je prilika i da se s ministricom regionalnog razvoja i EU fondova Natašom Tramišak porazgovara o općoj iskorištenosti EU novca tijekom ovog, a i prethodnih mandata.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU uputilo je izjavu o izdacima za korištenje ESI fondova u Hrvatskoj u iznosu od 448 milijuna kuna. Ta je vijest objavljena prije nekoliko dana – što to zapravo znači, s obzirom na izvršenje cilja za ovu godinu?

– To znači da su s ovom izjavom koja uključuje sredstva iz financijskih instrumenata i ugovora ostvaruje 96 posto cilja koji za 2021. godinu iznosi 3,2 milijarde eura, a do sada je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija ovjereno 3 milijarde eura.

Za ostvarenje cilja do kraja godine, zajedno s ovom izjavom, potrebno je ovjeriti još 133 milijuna eura kako bismo na vrijeme iskoristili sredstva i ubrzali dinamiku apsorpcije sredstava. Prošle godine smo taj cilj ispunili u iznosu od 105 posto.

Proces učenja

Među ostalim, kaže se i kako je iz europskih i strukturnih fondova za razdoblje 2014. – 2020. na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, odnosno 81 milijarda kuna, a dosad je korisnicima isplaćeno šest milijardi eura, odnosno 45 milijardi kuna, to jest 55 posto sredstava. Možete li pojasniti zašto iskorištenost tih sredstava nije bila veća, tko su većinom korisnici koji su do novaca došli, koje su to djelatnosti ili sektori? Koliko je od toga stiglo na račun države, u najširem smislu, a koliko građanima, odnosno poduzetnicima i gospodarstvu?

– Upravo ste upotrijebili dobru riječ – dosad. Istina, kao nova članica imali smo proces učenja, ali pravi rezultati će se vidjeti tek krajem 2023. Provedba projekata je proces podložan određenim pravilima i metodama koje podrazumijevaju određeno vrijeme potrebno da se ugovorena sredstva transferiraju iz EU proračuna u državni proračun.

U najvećem broju primjera, projekt koji je ugovoren u jednoj godini provodi se kroz nekoliko godina, i tijekom cijelog tog razdoblja podnose se zahtjevi za nadoknadom sredstava te zahtjevi prema Europskoj komisiji za odobravanjem priljeva sredstava iz EU u hrvatski državni proračun.

S obzirom na dinamiku korištenja u posljednjih godinu dana, i rast oko 20 posto, možemo reći da ćemo se u naredne dvije godine približiti maksimalnoj iskorištenosti sredstava. Logika korištenja sredstava unutar financijske perspektive je uvijek takva da se sredstva puno više, ili brže, troše u godinama na kraju same perspektive nego na početku, odnosno u prvom dijelu.

Razlog je jednostavan – na početku perspektive vas uvijek čeka provedba poziva, nakon toga priprema projekata, javna nabava i tek nakon što se dodijele odluke o odabiru projekata i njegovom financiranju kreće se u provedbu i potom isplatu sredstava.

Razdoblje provedbe financijske perspektive za razdoblje 2014. – 2020. trajat će do 31. prosinca 2023. godine i vjerujem kako ćemo iskoristiti cijelu omotnicu koja nam je na raspolaganju.

Što se tiče ulaganja po djelatnostima i sektorima, gotovo petina ugovorenog iznosa je uložena u razvoj vodne infrastrukture, isto kao i u unapređenje prometne povezanosti dok je treći najzastupljeniji sektor ulaganja poduzetništvo u koje je uloženo 10,3 milijardi kuna EU sredstava. Značajna sredstva uložena su još u istraživanje i razvoj – 5,1 milijarde kuna, u sektor otpada – 3,8 milijardi kuna, unapređenje kulturne i prirodne baštine – 2,4 milijarde kuna, te zdravstvo – 2,1 milijardi kuna.

Za sljedeće programsko razdoblje iznos u dva operativna programa (OPKK i ITP) za izravnu potporu poduzetnicima iz ERDF ukupno iznosi 13,4 milijardi kuna, a zajedno s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost, EARDF (poljoprivreda) i ESF, taj će iznos biti veći od 35 milijardi kuna odnosno oko pet milijardi eura.

Jačanje administracije

U Hrvatskoj se stalno postavlja pitanje imamo li dovoljno administrativnog i ljudskog kapaciteta za korištenje svega što nam EU nudi. Ima li tu napretka u pripremi projekata, raste li ta svijest o tome kako dolaziti do europskog novca?

– Iza nas je jedna financijska perspektiva koja nas je naučila što znače projekti i kako se koriste sredstva fondova Europske unije. Sada imamo puno više iskustva i spremniji smo za razdoblje koje je pred nama, a koje sa sobom nosi duplo više sredstava.

Uzimajući u obzir višestruki porast iznosa sredstava iz ESI fondova dostupnih Republici Hrvatskoj, jasna je potreba za kontinuiranim jačanjem i ulaganjem u administrativne kapacitete tijela u sustavima upravljanja i kontrole korištenja tih sredstava.

Broj zaposlenika u sustavima upravljanja i korištenja ESI fondova pokazuje kontinuiran rast kroz godine, međutim i opterećenje vezano za upravljanje i provedbu fondova, a posljedično i potrebe za zaposlenicima koji obavljaju vezane poslove, isto tako kontinuirano raste.

Osim putem zapošljavanja, kapaciteti sustava kontinuirano se izgrađuju i osiguranjem relevantnih izobrazbi iz različitih područja upravljanja ESI fondovima – od pripreme poziva i odabira projekata, provjera izvršenja ugovora, do pitanja javne nabave, državnih potpora i nediskriminacije, kao i poticanjem pohađanja specijaliziranih programa i ishođenja certifikata koji će doprinijeti profesionalnom razvoju zaposlenika, a čije plaće su financirane iz fondova Europske unije.

Pokrenut je proces izrade nacionalnog Akcijskog plana – »Roadmapa« – za jačanje administrativnih kapaciteta za programiranje i provedbu fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao sveobuhvatnog i jedinstvenog okvira na nacionalnoj razini za razvoj mjera jačanja administrativnih kapaciteta svih sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova EU u financijskoj perspektivi 2021. – 2027. godine.

Također, vaše ministarstvo zapravo nije povezano s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) kojim rukovodi Ministarstvo financija, a putem kojeg će se također baratati znatnim dijelom europskog novca. Možete li objasniti zašto je tako i koji dio posla je pritom zapravo vaš?

– Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije upravlja Višegodišnjim financijskim okvirom 2021. – 2027., kao i u prošlom financijskom razdoblju, dok Nacionalnim planom za oporavak i otpornost upravlja Ministarstvo financija jer je NPOO izravno vezan za Europski semestar koji je i do sada vodilo Ministarstvo financija u smislu reformi i konvergencije.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dio je Upravljačkog odbora sa svim ostalim ministarstvima te će zajedno s Ministarstvom financija pratiti usklađenost svih izvora financiranja programa i projekata u novom programskom razdoblju.

Rezultat kvalitetnog rada na NPOO-u je potvrda Europske komisije koja je plan odobrila, a isti je uručila i predsjednica Europske komisije Ursula von den Leyen predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Pametna, zelena, povezana…

S druge strane, Ministarstvo je 30. lipnja u Europsku komisiju dostavilo prve nacrte Sporazuma o partnerstvu, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. ukupnog iznosa 6,7 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju. O čemu se sve tu radi?

– Operativni programi Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. i Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. utvrđeni su Odlukom Vlade o operativnim programima vezanim za Kohezijsku politiku za financijsko razdoblje Europske unije 2021. – 2027. u Republici Hrvatskoj i tijelima zaduženima za njihovu pripremu koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici 5. studenoga 2020. godine.

Predmetni nacrti programskih dokumenata izrađeni su sukladno direktivi Europske komisije i za cilj imaju provedbu 5 ciljeva politike: pametna, zelena, povezana, solidarna i na kraju Europa bliže građanima, od kojih je minimalni postotak alokacije sredstava za Pametnu Europu 25 posto te 30 posto za Zelenu Europu, sukladno uredbi Europske komisije. Kohezijski fond u iznosu od 1,182 milijardi eura u potpunosti je obuhvaćen kroz cilj Povezana Europa.

U Integriranom teritorijalnom programu 2021. – 2027. zastupljeni su alati integriranog teritorijalnog razvoja u okviru cilja politike 5 »Europa bliža građanima, poticanjem održivog i integriranog razvoja urbanih, ruralnih i obalnih područja te lokalnih inicijativa«. Glavna prednost ovog pristupa je da omogućava teritorijalnim strategijama primanje EU potpore korištenjem željenog policy mixa tako da kombinira sredstva iz različitih prioriteta drugih ciljeva politike, programa i fondova, dok istovremeno osigurava integrirani place-based pristup.

Nacrti programskih dokumenata izrađeni su tijekom četiri programska ciklusa, od strane radnih skupina osnovanih za potrebe izrade programskih dokumenata u financijskom razdoblju Europske unije 2021. – 2027. Radne skupine su osnovane poštujući načelo partnerstva, koje se temelji na pristupu višerazinskog upravljanja.

Slijedom navedenoga, u radu radnih skupina sudjelovali su dionici s nacionalne te regionalne i lokalne razine, a osim njih uključeni su bili i predstavnici gospodarskih i socijalnih partnera, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice. Čak 92 institucije s više od 800 članova u 5 tematskih radnih skupina dalo je svoj doprinos u izradi predmetnih dokumenata.

Nakon očitovanja od strane Europske komisije na dostavljene nacrte započet će formalni proces pregovora s Europskom komisijom i konačno utvrđivanje svih elemenata programskih dokumenata. U nadolazećem procesu usklađivanja i dorade sadržaja programskih elemenata i dalje će se nastaviti suradnja s nositeljima i članovima u okviru predmetnih radnih skupina i njihove sektorske nadležnosti.

​Jasna regulativa

Da budemo konkretni – koje biste projekte koji se trenutno financiraju putem vašeg Ministarstva izdvojili, ili najavili nove za naredno razdoblje kao najvažnije, ili najveće?

– Alokacije Operativnih programa raspoređene su po prioritetima, a sada slijede formalni razgovori oko nacrta s Europskom komisijom. U ovoj fazi se ne pregovara s EK o konkretnim projektima, no neki od primjera projekata koji se mogu realizirati su: energetska i sveobuhvatna obnova zgrada javnog sektora, ulaganje u geotermalnu energiju, promicanje ulaganja malih, srednjih i velikih poduzetnika u istraživanje, razvoj i inovacije s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji su usklađeni s načelima i doprinose prelasku na kružno gospodarstvo, obnova kulturne i prirodne baštine, razvoj turizma, razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama i stvaranje zelenih gradova, ulaganja u osiguravanje jednakih uvjeta sustavnog odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem cjelodnevne nastave za učenike osnovnih škola i slično.

U programskom razdoblju koje je u tijeku je bilo odličnih projekata i vjerujem da će ih biti i u novom razdoblju. Potreba je puno, a korisnici su spremni za javne pozive koje ćemo raspisivati početkom sljedeće godine.

​Nedavno su vas iz oporbe kritizirali da se u Hrvatskoj često sredstva povlače samo »reda radi«, pa se primjerice nađu novci za financiranje nekog turističkog ureda ili slične uslužne djelatnosti primjerice u Slavoniji, a da se onda nakon par godina to sve zatvori, i da taj novac često »ode u vjetar«.

– Na temelju operativnih programa raspisuju se konkretni natječaji, a potom se odabiru projekti i prati njihova realizacija. Prije tjedan dana obilježili smo osmu godinu od ulaska u Europsku uniju. U tih osam godina Hrvatska je iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija raspisala 330 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava te je potpisano 7.949 ugovora, a dodijeljeno je ukupno 8,84 milijardi eura bespovratnih sredstava ESI fondova.

Ove brojke govore da su fondovi Hrvatskoj potrebni i da ih jako dobro koristimo. Sustavi kontrola u Hrvatskoj su propisani i oni se obavljaju, kao i u svim ostalim državama članicama. Regulative su jasne u Europskoj uniji te ukoliko se neka djelatnost zatvori, a koristili su sredstva fondova, oni će ta sredstva morati vratiti u državni proračun jer nisu dokazali održivost djelatnosti za čija sredstva su dobili ta sredstva. Kod fondova Europske unije pravila su za sve jednaka, bez iznimaka, radilo se tu o Projektu Slavonija ili o korištenju sredstava od strane jedinica lokalne samouprave ili gospodarstvenika.

Projekt Slavonija​

Općenito, projekt Slavonija je pod velikim povećalom, tvrdi se da je to samo politički PR projekt kako bi se »odobrovoljilo« birače HDZ-a u toj regiji? Što bi se sve još trebalo dovršiti u tom velikom projektu?

– Slavonija je godinama bila nepravedno zapostavljana. Vlada Republike Hrvatske pokrenula je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem 2016. na inicijativu pet slavonskih župana. Problemi te regije su zahvaljujući tome stavljeni u politički fokus kao nikad do tada, taj prostor se počeo promatrati kao jedna cjelina te su maksimalno uključeni upravo lokalni načelnici, gradonačelnici i župani, saborski zastupnici, ali i gospodarstvenici s ciljem da se prioriteti definiraju principom odozdo prema gore i da se posluša glas slavonskih predstavnika vlasti s jasnom vizijom razvoja Slavonije.

Vidjeli smo i koliko dugo treba dok bi pojedine davno napravljene greške ispravili kao što su to bili nedostatci u planiranju europske financijske perspektive 2014. – 2020. Kao jedan od važnijih je ispravak NUTS2 regija radi povećanja potpora poduzetnicima te ravnopravniji položaj Slavonije i pripremu strateških projekata za revitalizaciju Slavonije. Navedenih pet županija 2012. godine pripalo je, na žalost, istoj statističkoj regiji kao i Grad Zagreb, čime su svrstane u isti stupanj razvoja iako je Zagreb dva puta razvijeniji, a samim time stavljene u izrazito nepovoljan položaj gdje su poduzetnici izgubili 25 posto bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Imajući u vidu izraženu heterogenost NUTS 2 regije Kontinentalne Hrvatske u gospodarskom, socijalnom i demografskom smislu, projektom se isto nastojalo ublažiti i staviti Slavoniju u ravnopravni položaj s ostalim dijelom Hrvatske. Osim Slavonije, istu sudbinu zbog ovakve podjele su doživjele i druge nerazvijene županije, poput Sisačko-moslavačke i Karlovačke. Aktualna

Vlada prepoznala je razvojne razlike te je u europskoj financijskoj perspektivi 2021. – 2027. Hrvatska podijeljena na četiri NUTS 2 regije, pri čemu su županije s istoka Hrvatske dio Panonske regije zbog čega će imati kvalitetniju razvojnu perspektivu.

Problemi lošeg programiranja financijske perspektive 2014. – 2020. su rezultirali upravo u velikom broju malih pojedinačnih projekata na području pet županija; govorimo o projektima vrijednosti 17,5 milijuna kuna koji su financirani iz javnih poziva, koji nisu bili usmjereni samo na Slavoniju, Baranju i Srijem već su bili dostupni svim korisnicima u Republici Hrvatskoj.

Posljedično, očit je bio nedostatak velikih strateških projekata od regionalnog značaja spremnih za realizaciju za područje cijelog istoka Hrvatske, i u tom pogledu napravljeni su najveći iskoraci. Dodatkom 2. Razvojnog sporazuma za područje Slavonije, Baranje i Srijema uvrstili smo 38 velikih strateških projekata koji imaju učinak izravne dobrobiti, primjerice, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture u pripremi su projekti kao što su rekonstrukcija i proširenje zračne luke Osijek, rekonstrukcija pruge Okučani-Vinkovci, kolodvor Osijek, ključno je za istaknuti i projekte koji su od neizmjerne važnosti za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodne kao što su regionalni distributivni centri za voće i povrće koji će biti otvoreni u svakoj od pet županija, a izravnu korist od njih će imati mali poljoprivrednici.

Daljnji koraci su određene zakonske izmjene i strategija pametne specijalizacije koje će Vlada RH donijeti u naredno razdoblje, a imat će povoljan utjecaj za prehrambenu, poljoprivrednu, drvnu, metaluršku i ICT industriju kao i kontinentalni turizam.

Osigurali smo obnovu 500 stambenih objekata stradalih u potresima

Što će točno od EU novca otići na obnovu od potresa, možete li plastično objasniti, koliko Zagrebu, koliko Petrinji i Sisku?

– Hrvatskoj je za saniranje posljedica potresa u Hrvatskoj tijekom prošle godine isplaćeno 683,7 milijuna eura, za Sisačko-moslavačku županiju poslali smo prijavu tijekom ove godine Fondu za solidarnost i odobreno je 319,19 milijuna eura od kojih je već isplaćen predujam u iznosu od 41 milijun eura.

Svakako valja spomenuti kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije unutar Prioritetne osi 12 »Sanacija šteta od potresa« OPKK osiguralo 111 milijuna eura bespovratnih sredstava za ulaganja u obnovi kuća i izgradnju novih kuća/stanova koje su u vlasništvu Republike Hrvatske na području pogođenom potresom u prosincu 2020., primarno Sisačko-moslavačke županije.

Dva ugovora za obnovu obiteljskih kuća potpisali smo u Petrinji 25. svibnja te smo osigurali obnovu minimalno 500 stambenih jedinica koje će se dodijeliti za stambeno zbrinjavanje obiteljima koje se zbog socijalnih, ekonomskih i drugih razloga ne mogu stambeno zbrinuti.

Obnova ovih 500 stambenih objekata će početi ovoga ljeta. Također, značajna sredstva planiraju se i u NPOO-u i u drugim izvorima financiranja koje vode resorna ministarstva.

Sa županom Ivanom Anušićem surađujem već jako dugo

Smatra vas se kadrom Ivana Anušića, s kojim ste ranije surađivali. On je međutim u posljednje vrijeme prilično kritičan prema premijeru i predsjedniku HDZ-a Plenkoviću. Osjećate li zbog toga problem u svom radu u Vladi? Kako sanirati te unutarstranačke sukobe?

– Poznato je da dolazim iz Osječko-baranjske županije, sa županom Ivanom Anušićem sam surađivala kontinuirano 12 godina i danas jednako dobro surađujemo kao i s ostalim županima. Hrvatska demokratska zajednica je stranka koja počiva na demokratskim načelima i gdje postoje različita mišljenja, ali postizanje zajedničkog konsenzusa je krajnji cilj.

Župan Anušić je potpredsjednik Hrvatske demokratske zajednice i župan Osječko-baranjske županije koji, kao i ja osobno, daje podršku predsjedniku HDZ-a i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću u kreiranju politika koje su važne za daljnji napredak Hrvatske.

Jednako tako ja imam punu podršku za svoj rad i to je vidljivo u svakodnevnom radu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao i rezultatima koje postižemo, u protivnom ne bih bila dio Vlade Republike Hrvatske.