ZAGREB – Inicijativa triju mora još je jedno pitanje oko kojeg se razilaze predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. To je postalo još jednom vidljivo nakon što je Milanović otklonio poziv Bugarske, aktualne zemlje predsjedateljice ove inicijative, da sudjeluje na njenom sastanku na vrhu koji će se održati danas u Sofiji.

Umjesto njega na taj će događaj, koji uglavnom okuplja predsjednike 12 zemalja članica inicijative, otići premijer Plenković s kojim će u glavnom bugarskom gradu boraviti i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Iz Milanovićevog ureda su poručili da je stajalište predsjednika o ovoj inicijativi poznato te da ga nije promijenio. Potvrdili su da je predsjednik dobio poziv, da se na njemu zahvalio te da je sudjelovanje prepustio Vladi i premijeru. Iz predsjednikovog Ureda ističu da cjelokupnu koordinaciju Inicijative triju mora vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Dodaju da je Hrvatska u ovu inicijativu unijela već oko 20 milijuna eura.

Pet samita

Milanović je krajem prošle godine izjavio da je ova inicijativa »za Hrvatsku nepotrebna, a potencijalno i štetna« te da je »protiv toga da Hrvatska da i lipe za tu inicijativu ako ne vidimo jasno kako, što i kada«. Tom je prilikom ustvrdio da je Inicijativa pokrenuta u vrijeme administracije Baracka Obame te da je njezina svrha natjerati države srednje i jugoistočne Europe da kupuju više američkih, a manje europskih energenata. Milanović smatra da to »nije utakmica u kojoj Hrvatska treba sudjelovati i zamjerati se i Berlinu i Moskvi«.

Inicijativa triju mora formalno je pokrenuta 2016. godine na prvom samitu održanom u Dubrovniku. Pokretači su bili tadašnja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i njen poljski kolega Andrzej Duda. Dosad je održano ukupno pet samita, na prva četiri Hrvatsku je predstavljala Grabar-Kitarović, a na petom održanom u Tallinu u Estoniji u listopadu prošle godine bio je premijer Plenković jer je Milanović i tada otklonio poziv za sudjelovanjem.

Poticaj za pokretanje dao je 2014. američki Think Thank Atlantic Council. Svrha je bolja suradnja 12 zemalja – Austrije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Litve, Letonije, Estonije i Hrvatske – na području energetike, infrastrukture i digitalizacije. Iz Rusije su došle zamjerke da je cijela inicijativa američka želja da se napravi sanitarni kordon prema Rusiji i smanji izvoz njenih energenata u srednju i jugoistočnu Europu. Jedan od projekata koji se vežu za ovu Inicijativu jest i LNG terminal na Krku. Zemlje članice nastoje prikupiti između tri i pet milijardi eura za razne projekte među kojima se spominju i razvoj Luke Rijeka te izgradnja nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice.

Investicijski fond

Krajem prošle godine na osnovu Vladine odluke, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je u ime Hrvatske uložila 20 milijuna eura u Investicijski Fond 3SI. Iz Vlade su tada poručili da je ovim iznosom Hrvatska dobila mjesto u upravljačkim tijelima Fonda te pravo glasa kada se odlučuje u koje projekte će ovaj Fond investirati sredstva. Fond je osnovan u svibnju 2019. u Luksemburgu. Poljska je u njega uložila 50, a većina ostalih članica po 20 milijuna eura. HBOR je na konferenciji za novinare ovog mjeseca objavio da je u Fondu dosad prikupljeno oko milijardu eura koji će se koristiti za ulaganja u infrastrukturne projekte koji pridonose sigurnosti i raznolikosti opskrbe energijom, gospodarskoj, prometnoj, socijalnoj i digitalnoj povezanosti zemalja članica Inicijative, kao i snažnijoj integraciji EU-a smanjenjem razlika u kvaliteti infrastrukture. Prva ulaganja Fonda već su zaključena, naveli su u HBOR-u.