ZAGREB Vlada Andreja Plenkovića kandidirala je u četvrtak svoju potpredsjednicu, ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Zvuči to kao najava njezinog odlaska iz Banskih dvora i to neovisno o ishodu glasovanja u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe u lipnju, a na natječaj za glavnog tajnika javili su se još belgijski ministar Didier Reynders, čija je vlada na odlasku te bivši litavski premijer Andrius Kubilius i nekadašnja grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakojanis.

U slučaju da Marija Pejčinović Burić dobije većinsko povjerenje zastupnika u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, ona će 1. listopada, tri mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, preuzeti dužnost glavne tajnice i, naravno, prethodno podnijeti ostavku na mjesto ministrice. Ali, ako ona i izgubi, upitan je njezin ostanak u Vladi. Jer, kakav bi bio kredibilitet ministrice Marije Pejčinović Burić nakon što joj se eventualno izjalovi prelazak na jednu međunarodnu dužnost?

Projekt Vlade 

– Njezin bi položaj u Vladi u tom slučaju bio puno slabiji, premda on ni danas nije bogzna kakav jer ministrica isključivo ovisi o premijeru Andreju Plenkoviću i njegovoj volji. Poznato je da je premijer taj koji vodi hrvatsku vanjsku politiku, ocjenjuje SDP-ovac Joško Klisović, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku.

U Banskim dvorima i HDZ-u neslužbeno ističu da ova kandidatura nije osobni projekt Marije Pejčinović Burić nego Vlade, koja ju je i formalno kandidirala. Teško je jučer bilo doznati je li ona mogla to i odbiti, ako je inicijativa da se natječe za glavnu tajnicu Vijeća Europe došla sa strane premijera Plenkovića. No, i dio naših sugovornika koji u prvi plan guraju to da se ministrica vanjskih poslova nije upustila u ovo kao pojedinac, priznaju da će nezgodno biti ako ispadne na kraju da je Mariji Pejčinović Burić njezina dužnost u Vladi samo rezervna opcija, »dok se ne vidi hoće li dobiti međunarodnu poziciju«. Ali, o tome zasad u Vladi, čini se, ne razmišljaju intenzivno i čekaju kako će se rasplesti ta kandidatura.

Neki visokopozicionirani članovi HDZ-a uspoređuju ovaj slučaj s onim Vesne Pusić, koja se kao ministrica vanjskih poslova kandidirala za glavnu tajnicu Ujedinjenih naroda. Bitna je, međutim, razlika da je ona početkom 2016., kad je tehnička Milanovićeva Vlada podržala njezinu kandidaturu, bila na odlasku.

Dio naših sugovornika naglašava da se već nekoliko mjeseci u političkim kuloarima spominje mogućnost da Marija Pejčinović Burić zamijeni hrvatskog veleposlanika u Ujedinjenim narodima Vladimira Drobnjaka. To bi joj onda, kad ne bi uspjela postati glavna tajnica Vijeća Europe, doista mogla biti sljedeća destinacija, ako bi u Vladi u tim okolnostima procijenili da Marija Pejčinović Burić, s takvim političkim teretom na leđima, više ne bi mogla obnašati ministarsku dužnost.

– Čuo sam i ja to za nju i UN. Meni se čini da Marija Pejčinović Burić zapravo niti ne želi biti ministrica, kao da teško podnosi izloženost medijima i pritisak. Nje nigdje nema, skroz je low profile, upozorava Klisović.

Jaki kandidati

Neki u HDZ-u već sada idu tako daleko da mogući odlazak Marije Pejčinović Burić, na ovaj ili onaj način, stavljaju u kontekst »rekonfiguracije Vlade«. Misle da bi Plenković mogao to iskoristiti kako bi promijenio još nekoliko ministara.

Ali, za te je spekulacije ipak još prerano, iako se kao potencijalna zamjena za Mariju Pejčinović Burić već spominje sadašnja državna tajnica Andreja Metelko Zgombić. Ministrici vanjskih poslova, pak, predstoji razdoblje u kojem će se vjerojatno najviše posvetiti povećavanju šansi da bude izabrana za glavnu tajnicu VE-a, a to znači lobiranju. U ožujku će sva četiri prijavljena biti saslušana pred Odborom ministarskih zastupnika Vijeća Europe, koji će zatim konačnu listu kandidata uputiti Parlamentarnoj skupštini. Odluku će, dakle, u lipnju donijeti tijelo koje čine izaslanstva 41 nacionalnog parlamenta. Kakvi su izgledi Marije Pejčinović Burić?

– Mislim da nisu loši. Belgijanac Reynders je liberal i on će imati podršku, primjerice, Emmanuela Macrona i Francuza. Ostala tri kandidata, uključujući i našu ministricu, iz redova su europskih pučana. No, ima tu još puno čimbenika koje će presuditi. Recimo, Litavac će teško proći jer, premda je Rusiji zbog aneksije Krima oduzeto pravo glasa u Vijeću Europe, on ne bi odgovarao Moskvi. Ima dosta zemalja koje ne podržavaju tvrdi stav prema Rusiji, analizirao je jučer jedan poznavatelj prilika unutar Vijeća Europe.

Dosad je izravno iz Vlade, nakon javnog natječaja, na poziciju u nekoj od međunarodnih asocijacija otišao jedino Ivan Šimonović, koji je u svibnju 2010. mjestu ministra pravosuđa pretpostavio dužnost pomoćnika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda zaduženog za ljudska prava.