Kupili smo vreću krumpira. Krumpir salata super se sljubila s ribom na gradele, društvo je bilo veliko i, kao što se kaže, tražio se tanjur više. A onda smo sutra na vijestima čuli da je inspekcija povukla baš taj krumpir jer ima preveliku dozu pesticida, štetnu po ljudsko zdravlje.
I što sad?

Inspekcija je obznanila vrlo korisnu vijest za one koji nisu kupili sporni krumpir i za one koji su ga kupili, ali ga još nisu konzumirali. Za ostale, koji su ga već konzumirali, to je prilično frustrirajuća vijest i stvara osjećaj nemoći. Zapravo frustrirajuća je za većinu koji su kupili i pojeli ikakav krumpir i bacili ambalažu jer teško da su proučavali deklaraciju. S gomilom pesticida u utrobi zastrašujuće je pročitati taksativnu obavijest gdje pod stavkom »rizik« piše »ozbiljan«.

Inspekcija je savjetovala građane koji su kupili taj krumpir da ga ne jedu. A većina ljudi koja ga je kupila, ga je i pojela. Bi li im vraćen novac bio satisfakcija za otrovan krumpir?

Tako je bilo nedavno i s krastavcima i mnogom drugom hranom i pitanje je zašto takve namirnice uopće stignu na police dućana i u želudac potrošača te zašto inspekcija ne pregleda proizvode prije no što dođu do trgovaca i kupaca.

Dopis ministarstvu

Predsjednica Udruge »Korana« Marina Novaković Matanić kaže nam da je reagirala kako bi zaštitila potrošače.

– Naša Udruga traži hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede zbog konstantnog povlačenja i opoziva proizvoda s tržišta. Smatramo da treba naći puno bolji sustav kontrole proizvoda, a pogotovo kad je riječ o hrani prije nego proizvodi uopće dođu na tržište.
Isto tako tražit ćemo sigurno izmjene i Zakona i pravilnika koje će štititi one potrošače koji su navedeni proizvod konzumirali, a on je naknadno povučen. Situacija gdje se potrošačima samo nadoknadi iznos proizvoda koji je kupio nije sigurno zadovoljavajuća jer je određeni proizvod povučen s tržišta zato što je prije svega štetan za zdravlje. Stoga tražimo svakako da se potrošače zaštiti u puno većoj mjeri, kazala nam je Novaković Matanić i upravo takav dopis poslala nadležnom ministarstvu.

Predsjednik Unije potrošača Hrvatske Igor Vujović podržava inicijativu kolegice Novaković Matanić i smatra da bi se sve to vrlo lako posložilo i ovakvi problemi riješili, kad bi bilo volje.

Preventivni nadzor

– Nažalost, moram priznati da postoje alati, zakoni, pravilnici i institucije, dakle Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska agencija za hranu, Državni inspektorat, koji bi trebali preventivno funkcionirati u području hrane, a svi su potrošači svjedoci da na tržištu baš i nije tako. Jedino se zadovoljava forma da hrana kao takva ne ugrožava zdravlje potrošača. Dokad? Najveća je odgovornost na samim potrošačima, koji moraju jako paziti što im trgovci prodaju, a upravo bi trebalo biti u interesu istih tih trgovaca da se potrošači osjećaju sigurno prilikom kupnje, a ne da moraju prebirati krumpire da vide koji je opasan po zdravlje, a koji nije. Kad bi se provodili preventivni inspekcijski nadzori nad trgovcima i izdavale prekršajne kazne, jer evidentno ima razloga za to, trgovci bi se doveli u red i ne bi prodavali svakojake proizvode pod opaskom »sve samo da se proda«, kaže Vujović i ističe da ne treba filozofirati i otkrivati toplu vodu, treba samo pitati potrošače, odnosno građane.

Dakle, imamo zakone, regulative, inspektorate, ministarstva… Sve imamo, samo… Institucije nažalost ne rade preventivno. Pravilnik o hrani propisuje da hrana mora biti zdravstveno ispravna, imamo zakon, regulative, sve imamo, imamo i institucije, ali pravovremenu kontrolu namirnica ni sigurnost u njihovu zdravstvenu ispravnost nemamo.