Promet na burzi u Hrvatskoj izjednačio se s prometom u kriptomjenjačnicama, vijest je koja je odjeknula s konferencije o fintechu i kriptovalutama, koja je nedavno održana u Opatiji, u organizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Iznio ju je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, pa sam iskoristila priliku da ga u razgovoru za naš list dodatno propitam o ovoj aktualnoj temi, koja, čini se, zanima sve više ljudi, jer »kripto« i kod nas ima sve više pobornika.

– Uslijed manjka zanimljivijih događanja na tržištu kapitala – nema novih dionica, IPO-a, niti neke dinamike, promet se ove godine na Zagrebačkoj burzi jako smanjio, odnosno sveo se ispod 200 milijuna kuna mjesečno. Kriptomjenjačnice su pak sve popularnije i promet im iz mjeseca u mjesec raste. U siječnju je npr. bio na oko 120 milijuna kuna, a u svibnju već na 200 milijuna kuna.

Zbrojeno, od siječnja do svibnja 2021. to je 900 milijuna kuna prometa u kriptomjenjačnicama u Hrvatskoj i otprilike isto toliko i na Zagrebačkoj burzi. Stvara se dakle jedan sasvim novi svijet: ljudi žele investirati u kriptoimovinu, koristiti je za plaćanje, mijenjati kune za bitcoin, ethereum ili neki treći »coin«. Znači, raste interes u odnosu na ono što se radi na Zagrebačkoj burzi, s tim da na ZSE-u nisu samo dionice, nego i obveznice, blok-trgovanja i ostalo. Kad bi gledali samo dionice, onda su prometi na kriptoimovini kod nas daleko nadjačali trgovinu dionicama.

Što je kriptomjenjačnica?

– Kriptomjenjačnica je mjesto gdje možete svoje kune zamijeniti za neku kriptoimovinu i obrnuto. Ako imate 1 bitcon, koji trenutno vrijedi oko 35.000 američkih dolara, možete to zamijeniti za dolare, odnosno kune u našim kriptomjenjačnicama. Kao kad idete mijenjati kune u eure ili eure u kune u »običnim« mjenjačnicama, tako oni mijenjaju kune u bitcoine i bitcoine u kune.

Zašto se ulaže? Radi zarade na tečaju?

– Postoje dva razloga. Jedan je što bitcoinu u zadnjih nekoliko godina vrijednost strelovito raste. Dakle, ona je od par dolara prije desetak godina došla do toga da danas vrijedi oko 35.000 dolara. Nedavno je vrijedila 60.000, pa su se onda dogodile one priče da se za to troši jako puno fosilnih goriva, da jako zagađuje i da se Tesla automobil više neće moći kupiti bitcoinima, i onda je bitcoin strelovito pao. To pokazuje da kod njega postoji ogromna volatilnost, ogromni rizik. Ta industrija nije regulirana i, kada se sve to uzme u obzir, može se reći da je interes investitora špekulativan. Oni se nadaju nekoj budućoj velikoj vrijednosti te imovine, da će ona jednog dana vrijediti milijune. I u tom kontekstu, oni su »navučeni«, žele špekulirati.

Nema nadzora

Spomenuli ste riječ »navlakuša« i u svom izlaganju.

– Ako netko u to ulazi, mora biti jako oprezan. Ako uđe s 1 posto svoje imovine ili 0,5 posto, u redu, ali ako dajete posljednju ušteđevinu da biste se kockali, onda je to zbilja na rubu velikog rizika da vrijednost padne na nulu i da izgubite sve.

I poruke raznih »celebrityja« utječu?

– Nama je izuzetno važna zaštita potrošača, a ulaganje u ‘kripto’ propagira se na razne načine, pri čemu, ne samo da se uzmu izjave »celebrityja« poput Elona Muska iz Tesle koji je ipak tehnološki »celebrity«, nego, primjerice, i naših nogometaša pa ih se stavlja u poziciju da su, kao, tu nešto meritorno rekli. Ili izjave nekih naših poduzetnika. Dakle, stvaraju se lažne reklame i prave »navlakuše« kojima se ljude uvlači u taj svijet, a kako bi netko zaradio. Vidim tu puno neetičnosti, i Hanfa puno i često upozorava da se vodi računa je li nešto lažno, objavljujemo upozorenja na svojim stranicama, a i u medijima se nađe pokoje upozorenje.

Ipak, čuli smo da se vaša regulacija trenutno svodi samo na aspekt sprečavanja pranja novca.

– Istina, no to nije pitanje samo hrvatske, nego europske regulative. Budući da regulacija u sferi kriptoimovine još nije zaživjela, gledalo se kako bi se taj svijet mogao bar donekle dovesti u red. Diskusija na razini EU-a dovela je do toga da ih se barem u tom dijelu krene kontrolirati, jer to možemo bez neke posebne regulative. U jednoj se direktivi to dodalo i onda su sve zemlje članice to implementirale. Mi smo implementirali na naše mjenjače.

U Hrvatskoj ih je trenutno 20-ak, s tim da moram reći da ne potpadaju svi čak ni pod regulaciju sprečavanja pranja novca. Mi ih naime gledamo samo ako »coine« mijenjaju u neku realnu valutu, kune, eure dolare, jene, švicarske franke itd., a ima nekih koji mijenjaju samo iz jedne kriptomovine u drugu, recimo iz bitcoina u ethereum. Tu nema baš nikakvog nadzora, jer je to jednostavno u svijetu kriptoimovine, ali kada to žele pretvoriti u realan novac, u gotovinu, onda se gleda. Inače, kao što obične mjenjačnice ističu cijenu eura, tako kriptomjenjačnice ističu cijenu bitcoina. Oni recimo imaju pristup da ga kupe za 39.000 dolara, a vama prodaju za 40.000. Naravno, ne prodaju 1 bitcon, nego 0.0000…1 bitcona, ovisno o tome koliko date kuna, i zato to i ne može biti valuta jer valuta ne može tako egzistirati. No, funkcioniraju i zarađuju na razlici cijene.

Blockchain tehnologija

Djeluje čak banalno.

– Da, u biti vrlo banalno: kupi jeftino – proda skupo. Samo što se iza nalazi nova vrsta imovine.

Foto Marko Gracin

Iza koje stoji – što?

– Iza koje ne stoji ništa drugo nego jedan blockchain, jedan zapis, kojih ima ograničen broj na svijetu, tzv. DLT tehnologija. Radi se na zapisu koji se ne nalazi na jednom uređaju, kao što je npr. vaš mobitel, nego na tisuće računala u svijetu, međusobno je povezan nekim posebnim ključem. Zato se on nažalost često i koristi u neetičnom poslovanju jer vrlo teško možete ući u trag onome tko je zbilja pravi vlasnik tog bitcoina. Svest ću to na jednostavan primjer. U novčaniku imate novčanicu od 20 kuna, vi ne znate gdje je ona sve bila, ona je trenutno vaša, platit ćete njome u kafiću…

Da, ali znam tko je izdavatelj. I znam na čemu se temelji – na hrvatskoj ekonomiji.

– Tako je, i zato je to valuta, i vi u nju vjerujete…

Suzdržat ću se od komentara.

-… a ovdje se radi o nečemu što ne možete kontrolirati i gdje ne vidite gdje se sve nalazi. Nalazi se u tom virtualnom svijetu, distribuirano širom svijeta, i na taj način se osigurava mogućnost njegovog nesmetanog prijenosa.

Zvuči pomalo »eterično«.

– Da, možda zvuči, kako vi kažete, eterično, ili teško uhvatljivo. Trenutno je ta tehnologija na jednoj imaginarnoj razini, i gotovo je, rekao bih, iracionalna, teško ju je racionalizirati.

Ali, ljudi je slijede?

– Slijede, jer kreira određene koristi. Morate uzeti u obzir da je sve proizašlo iz toga da su se realne vrijednosti počele pretvarati u virtualne.

Nove mogućnosti

U povijesti to obično nije dobro završavalo.

– Mi smo danas u tom svijetu, a u povijesti toga nije bilo. Niste imali situaciju da je jedan mobitel procesorski snažniji nego sva računala prije 30 godina u Hrvatskoj ili bivšoj Jugoslaviji. Dakle, došli smo u jednu sferu koja je potpuno neusporediva i daje nove mogućnosti. Danas, primjerice, imate tokenizaciju Picassovih slika…

Znači, ta inovacija je zapravo vrijednost sama po sebi?

– Da, ali i zato što je ljudi prihvaćaju. Pitanje je uvijek koliko će ljudi prihvatiti određenu tehnologiju, ali ovu naveliko prihvaćaju, kao što i vi prihvaćate to da sve rješavate mobitelom. Ne morate imati diktafon, nego mobitelom sve možete, snimiti, napisati članak, intervju…

Rekli ste i da je jako teško ljudima nešto braniti, ako vide da vrijednost raste i da su zarade velike. A rizici se trenutno ne vide.

– Tržište je trenutno u ogromnom usponu. Kad ga usporedite s tradicionalnim oblicima imovine, tipa obveznice, dionice, zlato, vidjet ćete da je, bez obzira i na pad koji je npr. bitcoin doživio prije mjesec dana, njegov performans, prinos, neusporedivo veći, a ljudi će i dalje kupovati ono što ima veći prinos. Ali, opet upozoravam, taj prinos može u trenu pasti na nulu.

Ispada da je već i sam bitcoin dinosaur među tim valutama jer ih je sad more?

– Složio bih se. Svako malo imate nove »coine«, novu kriptoimovinu na tržištu, i pokazatelji su takvi da bitcoin ima najmanji prinos. Kad pogledate listu, svi ostali imaju puno viši prinos nego bitcoin.

Reuters

Snaga centralnih bankara

Kripto-pokret povezuje se s tom navodnom decentralizacijom, demokratizacijom itd. Rekli smo da su to robe, nisu valute, ali ipak, kakav trenutno imaju monetarni »impact«, kakav utjecaj na središnje banke? U kojoj mjeri se tradicionalne, nacionalne ili nadnacionalne središnje banke pribojavaju kripto-svijeta, pa onda i dalje populariziraju tog famoznog centralnog bankara koji jedini ima mogućnost nešto tiskati »ex nihilo«? Zapravo, ispada da je sve »ex nihilo«, ali ovo su ipak verificirane monetarne institucije, a »kripto« se čini kao nešto neuhvatljivo. Ako padne kuna, gledat ćemo svi u Vujčića, a ovdje ne znaš u koga gledati.

– Tu ste u pravu: nema jasne podloge. No, kada govorimo o utjecaju bitcoina na realne monetarne vrijednosti, još uvijek bitcoin i ostala kriptoimovina čine mali dio ukupne svjetske imovine. Radi se o razini ispod 1 posto ukupne svjetske imovine. Da uzmete sve »coine«, svu kriptoimovinu, i stavite je na jedan kup, pa usporedite sa zlatom, Appleom, Googleom, Teslom itd., to je jako mali dio. Dakle, ne postoji još uvijek veliki sistemski rizik, kakav bi središnje bankare brinuo. Primijetili smo tijekom 2020., a posebno 2021., da i puno institucionalnih investitora ulazi u »kripto«. Kako oni ulaze, tako se i udio te imovine povećava. Ali, kažem, to su još uvijek vrlo male vrijednosti koje ne mogu značajnije utjecati na monetarna kretanja. S druge strane, javlja se fenomen inflacije uslijed kontinuiranih monetarnih i fiskalnih poticaja. Ljudi ne znaju što bi s novcem koji primaju, a ako ne idu van i zaključani su doma, otvore računalo i počnu kupovati, špekulirati.

A i kamate su na nuli.

– Da, prinosa nema ni u banci, ni na obveznicu, ni na dionicu, i ljudi onda traže prinose i idu prema ovakvim stvarima. U razdoblju koje nam predstoji desit će se neke monetarne promjene koje će sigurno – a tu će centralni bankari pokazati svoju snagu – utjecati i na bitcoin. Dakle, bitcoin će sada po prvi puta u svojoj relativnoj kratkoj povijesti popularnosti (postoji od 2008., ali je popularan u zadnje tri do četiri godine) morati pokazati kako će se ponašati kada države i središnje banke zaustave monetarne i fiskalne stimuluse. Vjerojatno će i njemu u tim uvjetima popularnost pasti.

Ili da zaključimo, ako problemi budu došli, doći će ipak iz tradicionalnih kanala. Nećemo sad na bitcoin svrnuti i ono što mu ne pripada.

– Odlično ste to zaključili, a ja bih još dodao da se trenutno samog bitcoina monetarne vlasti ne boje.

Oporavak izvjestan

Uglavnom novčana masa je narasla, a virtualne vrijednosti, kao što ste rekli, odlijepile su se od realnih. Ima li onda naznaka neke nove krize ili, bolje rečeno, produljene krize?

– Ne mislim da će doći do nove krize, niti da će se ova prolongirati. Trenutno je prisutan određeni rast inflacije koji je još uvijek na vrlo niskim razinama. Hrvatska i Slovenija su članice EU-a koje se sjećaju visokih stopa inflacije, dok većina europskih zemalja nema takvu memoriju. Bitno je da se ne stvaraju nova inflacijska očekivanja, odnosno da centralne banke na vrijeme reagiraju, što mislim da će napraviti. Fed je neki dan objavio da će već 2023. početi povećavati kamatne stope, što je puno ranije no što su ranije najavljivali. To će se onda naravno preliti na cijelo tržište, odnosno i na Europu, i vjerojatno će se stvoriti drukčija očekivanja.

U svakom slučaju, mislim da će stope inflacije, ako ih i bude, ostati na relativno niskim, odnosno »podnošljivim« razinama. S druge strane, mi sada ni nemamo onakvu krizu fundamenata kakvu smo imali 2008. Nakon te velike krize kreirano je još i jako puno regulative, zakona, pravilnika, što je često i na meti kritika tržišnih aktera, no uvelike je doprinijelo da smo kroz ovu korona-krizu prošli financijski praktički neokrznuti. Imamo vrlo stabilan financijski sustav, ništa se loše u biti nije dogodilo. Cijela Europa krenula je s fiskalnim stimulusima, je li ih bilo premalo ili previše može se raspravljati, ali je činjenica da je dosta toga prevenirano. Rekao bih upravo obrnuto, sada smo u sferi otvaranja ekonomije, relaksiranja mjera diljem Europe i ekonomskog rasta. Dakle, u jednoj smo sasvim drugoj priči. Realnoj ekonomiji problem je opet nedostatak radne snage, educirane radne snage, što je naš uobičajeni problem i boljka.

Oporavak je već gotovo postao mainstream, svi ga očekujemo, a možda bi baš to mogla biti neka zamkica?

– Jedina zamka koju vidim je inflacija, a mislim da ni ona neće biti problem.