Sljedeće akademske godine će studenti povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu moći slušati i predavanja o nekadašnjem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku i njegovoj Domoljubnoj koaliciji. Vijeće fakulteta je, naime, prošli tjedan dalo zeleno svjetlo izbornom kolegiju Hrvatska radikalna desnica (1989. – 2019.), čiji je nositelj Ivo Goldstein, a predavač će biti znanstveni suradnik Velimir Veselinović, koji se u svojoj karijeri ponajviše bavi hrvatskom desnicom, s naglaskom na HSP i ostale pravaške frakcije.

Kako nam je jučer rekao Goldstein, bilo je na Vijeću fakultetu disonantnih tonova, nije sve prošlo skroz glatko, ali novi izborni kolegij ipak je potvrđen velikom većinom glasova i od 1. listopada će studenti Odsjeka za povijest moći učiti o djelovanju hrvatske radikalne desnice kroz tridesetak godina.

– Prigovaralo nam se da na fakultetu ne tematiziramo novije razdoblje hrvatske povijesti, pa smo onda imali izborni kolegij Domoviski rat, a sada ćemo i jedan o hrvatskoj radikalnoj desnici.

Kolega Veselinović je politolog, ali koristi se historiografskim metodama, radi kvalitetno, napisao je o ovome već dvije knjige i niz članak, pa će on biti predavač. Ne treba tu ništa mistificirati, kazao nam je Goldstein.

Najviše ipak o HSP-u

Njega ne zabrinjavaju eventualne primjedbe s desnice zašto nema kolegija i o hrvatskoj radikalnoj ljevici.

– Besmisleno mi je o tome uopće raspravljati, zaključuje Goldstein, koji je i društveno vrlo aktivan u suprotstavljanju desničarskim političkim i povijesnim interpretacijama.

Tako se prije tjedan dana, na tribini koju je organizirao Savez antifašističkih boraca Hrvatske, verbalno sukobio s Antom Prkačinom, saborskim zastupnikom Domovinskog pokreta.

Inače, o stranci koju je osnovao Miroslav Škoro, a koju se također povremeno svrstava u radikalnu desnicu, to, primjerice, čini premijer Andrej Plenković, neće biti govora u okviru ovog kolegija jer će se on odnositi na vrijeme do 2019.

Iz silabusa, koji je napisao Veselinović, jasno je da će najviše prostora biti posvećeno HSP-u i pravaškim strankama koje su formirane nakon raskola između Dobroslava Parage i Ante Đapića 1993.

Ali, teme će biti i »Politika povijesti HDZ-a«, zatim »Ustašonostalgija: kultura sjećanja«, obilježavanje 10. travnja, Bleiburg, kao i »Od normalne patologije do patološke normale: Domoljubna koalicija HDZ-a, dokument dijaloga, revizionizam«.

Koliko su bili uspješni?

Domoljubna koalicija bila je plod Karamarkove ideje o okupljanju što više relevantnih desnih stranaka kako bi u tom dijelu političkog spektra propalo što manje glasova.

Već na izborima za Europski parlament 2014., HDZ je nastupio u savezu s većinom stranaka koje su kasnije činile Domoljubnu koaliciju, HSP Ante Starčević, HSS, Hrast, BUZ, HDS, a godinu dana kasnije im se, kada je službeno utemeljena Domoljubna koalicija, priključio i HSLS, koji nema veze s radikalnom desnicom.

Ni recimo HSS, kojem je tada na čelu bio Branko Hrg, nije ni po čemu bio radikalna stranka, ali svjetonazorski su Domoljubnu koaliciju oblikovali HDZ i HSP Ante Starčević.

Bila je to izborno uspješna koalicija.

Na parlamentarnim izborima 2015. dobila je najviše glasova i osvojila najveći broj zastupničkih mjesta, ali njihova suradnja s Mostom, koja je za premijera iznjedrila Tihomira Oreškovića, kratko je trajala.

Andrej Plenković je 2016. i 2020. vodio HDZ do izbornih pobjeda, ali oba puta s manjom biračkom podrškom nego što ju je uživala Karamarkova Domoljubna koalicija.

Lista HDZ-a je 2016. na izborima za Sabor dobila 64 tisuće glasova manje nego Domoljubna koalicija, a prošle godine su ostali kraći za 144 tisuće glasova.

Hasanbegović: Goldstein mi je bio mentor, ali…

Zlatko Hasanbegović je na listi Domoljubne koalicije ušao 2015. u Sabor i potom postao ministar kulture. Upoznat je s pripremama za izborni kolegij Hrvatska radikalna desnica (1989. – 2019.), ali kao povjesničar i političar smatra ga u potpunosti promašenim.

– Ne spadam među povjesničare koji misle da je potrebna vremenska distanca da bi se istraživalo povijesne fenomene. Ima za to dovoljno izvora, ne mora se čekati otvaranje arhiva.

No, ovaj je kolegij jedan ideološki konstrukt zato što radikalna desnica u Hrvatskoj ne postoji, niti je nje bilo od 1989. Kako bi naša Vlada, u kojoj sam ja bio ministar, s demokratskim legitimitetom, mogla biti radikalno desna?

Nema u Hrvatskoj niti radikalne ljevice, SDP je uvijek bio stranka oportunista, pa bi za kolegij na Filozofskom fakultetu primjerena tema bila – postkomunistički revizionizam i relativizacija zločinačkih aspekata jugoslavenskog komunizma u historiografiji i društvu.

Moj nekadašnji mentor Ivo Goldstein bi svakako bio predmet izučavanja u okviru takvog kolegija, rekao nam je Hasanbegović.