RIJEKA  Većina sektora, industrija, građevina, već su se vratili na prijekrizne razine. Čeka se još turizam, a očekivanja od sezone u tom su smislu sve veća. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić misli da će sezona 2021. biti na nekih 70 posto prihoda iz 2019., što je naravno puno bolje nego lani. Misli i da se krećemo putem oporavka, te da ćemo vrlo brzo početi raspravljati o starim boljkama, onim iz »starog normalnog«, poput nedostatka radne snage i slično. Spomenuo je i strukturne reforme, tu već izlizanu sintagmu, koja se u pandemiji potpuno izgubila. Stoga smo je se gotovo sa sjetom prisjetili, kada ju je, na nedavno održanom Susretu guvernera regije u Rovinju, evocirao Vujčić. Jer, ako ima vremena za priču o strukturnim reformama, najgore s ovom pandemijom možda je iza nas, a tako nešto je tvrdio i guverner. U Rovinju smo za mišljenje o post-COVID gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, s osvrtom na Kvarner, pitali i Christopha Schoefboecka, prvog čovjeka Erste&Steiermärkische banke, čije je sjedište u Rijeci. Imaju li problema s moratorijima, te kako »diše« gospodarstvo, pogotovo u Primorsko-goranskoj županiji, pitali smo.

– Mislim da je guverner dobro govorio. Puno je moratorija već isteklo, no nema većih problema s naplatom. Mi smo svaku tu firmu pitali, treba li dodatni reprogram i slično, i mogu reći da vrlo mali postotak tvrtki treba neku dodatnu potporu. Velika većina nastavlja dalje, putem normalnog poslovanja. Mi ih, naravno, pratimo. Ima još jedan dio moratorija koji istječe krajem lipnja, a tu naravno puno ovisi o tome kakva će biti sezona, šesti, sedmi i osmi mjesec. Međutim, zadnja dva do tri tjedna, s padom incidencija, a Kvarner je bio dosta pogođen u trećem i četvrtom mjesecu kao što znate, te relaksacijom mjera, došlo je do toga da se i broj rezervacija, provjerili smo to s našim klijentima, znatno povećava. Čujem sada od naših klijenata neku dobru dozu optimizma. No, hajde da još koji tjedan vidimo što će se događati. Mislim da smo i mi sve odradili, i sa strane banke, i sa strane naših klijenata, da se dobro pripremimo za ovu sezonu. Osobno mislim da će ljeto biti dobro, kaže Schoefboeck.

Značaj ICT-a

Dodaje da i dalje treba paziti da se ipak previše ne opustimo. Ako sačuvamo ovaj trend, takvim tempom kao do sada, sezonu ćemo vratiti. Na pitanje o strukturi kreditnog portfelja banke u Primorsko-goranskoj županiji, Schoefboeck kaže da je portfelj banke refleksija hrvatskog gospodarstva.

– Oko 20 posto našeg kreditnog portfelja je turizam. To onda znači da 80 posto nije turizam, odnosno većinski dio kreditnog portfelja ipak nije turizam. Što se tiče Kvarnera, značaj turizma je velik, a primjećuju se općenito dvije tendencije. Prvo, jača trend prema kvalitetnom, tzv. održivom turizmu, a slabi prema masovnom. Mislim da ova kriza to još može i pojačati, i to je dobro. I drugo, vidimo neki za sada mali, ali značajan po kvaliteti, priljev stranih investicija na područje Kvarnera, što je također dobar trend. Mislim da veliki strani investitori, koji su »otkrili« našu obalu, posebno i Kvarner kao atraktivno područje za investicije, dugoročno mogu pomoći svima nama koji radimo na ovom području, da se dodatno dignemo. Što se tiče ostalih segmenata, definitivno vidim ICT sektor kao jedan od onih koji mogu napraviti iskorak. Tih tvrtki ima i na Kvarneru, posebno u Rijeci, i njih možemo i moramo još potaknuti, komentirao je Schoefboeck za naš list.
Inače, u okviru posebnog bankarskog panela na skupu, koji se bavio inflacijom, kamatnim stopama i kreditima u post-COVID razdoblju, Schoefboeck je izjavio da je trend silaznih kamata i dalje na snazi.

Silazne kamate

– Već desetak godina bilježimo trend pada kamata. On se unatoč pandemiji nastavio i prošle godine, i to izrazito u »retail« segmentu (građani), a u segmentu »corporatea« malo manje. Taj se trend pada kamata i dalje nastavlja. Još nije naravno kraj pandemije, iako mislim da smo sada negdje pri izlasku, a udio nenaplativih kredita u ukupnom portfelju još je i manji nego prije pandemije, krajem 2019. godine. To je s jedne strane možda iznenađujuće, ali je s druge strane i pokazatelj da je hrvatsko gospodarstvo bilo dosta otporno, rekao je Schoefboeck, osvrnuvši se tu i na blagotvoran utjecaj mjera stabilizacije i potpora poslovanju od strane regulatora i Vlade, ali i samih banaka koje su dale svoj doprinos. Misli da se ono što sada vidimo u Americi, a to je rast prinosa, kamata, nama još neće dogoditi, ni ove godine, a možda ni sljedeće. Ipak, predviđa, negdje za 12 do 18 mjeseci očekuje se da se trend ipak stabilizira, odnosno da se ide ka nekoj normalizaciji kamatnih stopa. Kaže da su sada praktički na nuli što se kamata tiče, a dio zemalja u Europi čak i u minusu, no misli da će ECB tu imati oprezan pristup. Radi se naime o tome kako će se i kada prestati s monetarnim popuštanjima koje je ECB uveo radi pandemije, a koja će se, kako kriza bude jenjavala, vjerojatno povlačiti. Trend silaznih kamata bit će kad-tad zamijenjen suprotnim trendom rasta, no kako smo čuli, kod nas ipak ne u nekom kraćem roku.