Hrvatska je uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana inzisitiranja, izjavio je u u ponedjeljak hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Milanović je u nedjelju zaprijetio da neće dati suglasnost za završni dokument samita ako se u njemu ne spomene sporazum kojim se BiH definira kao država triju konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.

“Ne volim riječ ‘zaprijetio’, nisam zaprijetio ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu”, izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.

Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je “to riješeno u pola minute”.

“Ali da, trebalo je šest dana dok nismo uspjeli isposlovati da se u završnu deklaraciju u pasusu o BiH uopće spomene Daytonski mirovni sporazum. To je mala stvar za ovaj samit, vrlo marginalna, fusnota, ali za nas je to ‘big foot’ (velika stvar)”, izjavio je Milanović.

Hrvatskoj je prihvatljivo sve ostalo u u tekstu završne deklaracije koja ima pedesetak stranica. “Sve drugo uz neke nijanse Hrvatskoj je prihvatljivo, barem meni kao šefu delegacije”, rekao je.

Milanović ne vjeruje da će stići razgovarati s novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom. “Mislim da on ima važnije posla”, kaže hrvatski predsjednik.

Hrvatska je ustrajala da se u deklaraciji spomenu tri točke: Daytonski mirovni sporazum, konstitutivni narodi i izborna reforma u BiH.

Na kraju se nije uspjelo ubaciti konstitutivne narode, ali to je ionako pokriveno spominjanjem Daytonskog sporazuma koji BiH definira kao državu Bošnjaka, Srba i Hrvata i ostalih građana.

Ostalo je nejasno zašto se uporno odbijalo spomenuti Daytonski sporazum jer oni koji su se protivili nisu dali nikakvo objašnjenje, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Daytonski sporazum prestao se spominjati u NATO-ovim deklaracijama još od 2004. i to je sve dosad išlo po inerciji. Međutim, sada se na tome ponovno inzistira s obzirom na pokušaje bošnjačkih čelnika da se izbriše koncept konstitutivnih naroda.