ROVINJ – Prognoze HNB-a za rast BDP-a Hrvatske u 2021. i do sada su bile najoptimističnije, jer su očekivali rast BDP-a od 5,9 posto u 2021., što je više od nekih drugih institucija i analitičara, a guverner HNB-a Boris Vujčić jučer je te prognoze dodatno revidirao naviše, iskazujući nedvojbeni optimizam glede oporavka.

– Mislim da će rast BDP-a Hrvatske u ovoj godini biti i viši od spomenutog, i brojke i situacija upućuju na to. Osim toga, i lani su prognoze bile pesimističnije u odnosu na krajnji rezultat 2020. Imamo »čudan oporavak« jer je čudna i ova kriza. Industrija i građevina nam se vrlo brzo oporavljaju – sad su na razinama iznad 2019., trgovina se jednako lijepo oporavila, te je i ona iznad 2019. Sektor hotelijerstva i turizma tek se treba oporaviti, a tu će, naravno, biti ključna ova sezona. Naša su očekivanja da će biti dobra, odnosno i dalje ispod 2019., ali znatno iznad 2020. Točnije, prihodi od turizma mogli bi u 2021. biti negdje na 69 do 70 posto prihoda iz 2019. Uz tu pretpostavku, te s ovim boljim podacima u drugim sektorima, moglo bi sve to dovesti do stope rasta iznad 6 posto, poručio je Vujčić, i to iz Rovinja gdje se održavao 9. susret guvernera i bankara regije, u organizaciji tjednika Lider i Hrvatske udruge banaka, a sudjelovali su guverneri Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i Crne Gore. Vujčić je rekao da i iz razgovora s poslovnim bankarima ima informacije da su podaci iz moratorija ohrabrujući, odnosno vrlo mali postotak klijenata koji izlaze iz moratorija ima dodatnih problema i traži dodatne mjere. I u turizmu najveće kompanije stoje dobro po pitanju likvidnosti, opisao je. Kaže da smo u ovoj krizi izgubili vrlo mali broj radnih mjesta, oko 50.000, što je puno manje no u onoj krizi prije, a uskoro ćemo, kaže, opet biti zabavljeni raspravama o nedostatku radnika.

– Svi su zaboravili na strukturne reforme o kojima više nitko ne priča. Ja se opet vraćam na njih, kad mislim da je ova kriza gotova. Zeleno i digitalno je lijepo, ali neće ni to riješiti strukturne probleme. Hrvatska uspješno izlazi iz ove pandemijske krize, i mora se vratiti svojim starim problemima, odnosno njihovom rješavanju, misli Vujčić. Puno se raspravljalo o opasnosti od inflacije, pri čemu je Vujčić kazao da rastu cijene hrane, energije, ostalih dobara, a pitanje je hoće li to biti jednokratan učinak, ili će se raspiriti inflacijska očekivanja.

Poznati problem

– Taj problem mi u ovoj regiji dobro poznajemo i sjećamo ga se, rekao je Vujčić, a dio sudionika je to potvrdio. Vujčić veli da ne vidi problem s inflacijom od 1 do 3 posto, ako bude tolika, međutim, problem su inflacijska očekivanja – ako se ona probude, onda imaju svoju inerciju i teško je njima upravljati. Teško je, kaže, tu predviđati, jer se prognoze u zadnjih 15 godina u prosjeku nisu pokazale pouzdane, no ako uz svu monetarnu ekspanziju iz zadnjih godina inflacije nije bilo, moramo se pitati imamo li uopće mehanizme da djelujemo u suprotnom smjeru, ako do inflacije dođe. Mislim da je to ključno pitanje za monetarnu politiku sada, opisao je hrvatski guverner. Rasprava je otišla i u pravcu rasta cijena na tržištu nekretnina koji je bio prisutan, iako usporen, i u COVID-krizi.

– Ako deponenti u bankama dvije ili tri godine imaju kamatnu stopu na depozite nula, pa im se još nagovijesti i negativna stopa, onda počnu dizati depozite i kupovati nekretnine. Imamo rast cijena nekretnina, ali ako on ne ide preko kredita, nego iz »keša«, onda središnja banka tu nema što napraviti. HNB nikad nije »išao« na negativnu stopu, s njom osobno imam i konceptualni problem, rekao je Vujčić. Veli da rast cijena nekretnina ide iz tri pravca: niske kamate na kredite, poticano kreditiranje (APN), niske ili nikakve kamate na depozite, a evidentna je i inozemna potražnja, pogotovo uz more, pri čemu se dakle novčani viškovi slijevaju na domaće tržište nekretnina i rade pritisak na cijene. Inače, i dalje očekuje da ćemo u eurozonu ući početkom 2023., odnosno kriza nas nije omela na putu uvođenja eura, te sve ide svojim tijekom.

Cijene nekretnina

Inače, moderator, makroekonomist Velimir Šonje, odmah je na početku skupa rekao da je ove godine posebno šteta što nema nikoga iz Srbije jer je Srbija imala uvjerljivo najmanji pad BDP-a u regiji u COVID-krizi od samo minus 1 posto. Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić kazao je da je nakon višegodišnjeg rasta pandemija bila i uzrok i okidač duboke recesije kod njih, s tim da je udio turizma, koji je pandemijom općenito najviše pogođen, u BDP-u Crne Gore 25 posto. Kaže da je snažno porasla stopa nezaposlenosti, no uspjeli su očuvati stabilnost bankarskog sustava. Nakon snažnog pada u 2020., u ovoj godini očekuju rast BDP-a od 7,5 posto, vezano za očekivani oporavak turizma. Osvrnuo se na cjenovni balon na tamošnjem tržištu nekretnina, pri čemu se, kaže, ne očekuje njegovo pucanje, ali moguće je postepeno ispuhivanje.

Senad Softić, guverner centralne banke Bosne i Hercegovine, kazao je da je pad BDP-a u BiH lani bio 4,5 posto, dok ove godine očekuju rast od 3,4 posto. Kaže da bi stope rasta trebale biti veće, međutim, to se može samo strukturnim reformama. Očekuje međutim rast izvoza od čak 18 posto. Vezano za pouke koje možemo izvući iz pandemije kaže da su daleki lanci prekinuti, puno je brže, lakše i bolje da se okrenemo sebi, pri čemu misli i na neku regionalnu suradnju.

Šonje je pitao ima li BiH sada možda priliku, s obzirom na relativno nizak trošak rada, gdje bi lanci nabave koji se vraćaju prema Europi mogli stvoriti situaciju da postanu jedan industrijski ‘hub’, odnosno da se industrija dodatno oporavi. Softić je rekao da bi to bilo idealno, a svi, kaže, dijelimo sudbinu EU-a, pa je oporavak u Europi prilika za sve nas. Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije, veli da su očekivanja za slovensko gospodarstvo takva da se do kraja ove godine već vrati na razine prije krize.