Od 21. lipnja i Primorsko-goranska županija počinje s cijepljenjem građana bez prethodne najave. U idućem tjednu, manje će ispostave diljem županije testirati sustav kroz naručivanje, a u predzadnjem tjednu lipnja za sve građane koji se nisu prijavili na cijepljenje sve ispostave u PGŽ-u objavit će vrijeme i mjesto na koje građani mogu doći bez prethodne najave.

– Izuzetno nam je važno da svi koji su primili prvu dozu, dođu i po drugu dozu cjepiva. Studija koja se bavila zaštitom od sve prisutnijeg indijskog soja pokazala je da je zaštita prvom dozom kod triju platformi AstraZenece, Pfizera i Moderne 33 posto, dok drugom dozom ona raste na 88 posto, što je uistinu velika i upozoravajuća razlika, kazao je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Vladimir Mićović.

U Primorsko-goranskoj županiji jučer je zabilježeno 12 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva iznosio 178, a Primorje se sa svojom 14-dnevnom incidencijom od 77,1 zaraženih na 100 tisuća stanovnika sve više približava zelenoj boji na epidemiološkoj karti. U KBC-u Rijeka liječilo se 19 osoba među kojima su dvije osobe bile podvrgnute liječenju na respiratoru. Prvom dozom cjepiva cijepljeno je 45,19 posto odraslog stanovništva PGŽ-a, dok je cijepljenje završeno za 24,44 posto odraslih u PGŽ-u.

Sutra će u dvorani na Zametu biti cijepljenje djece koja boluju od kroničnih bolesti u dobi od 12 do 15 godina, a prema nacionalnim uputama cijepljenje cjepivom Pfizera uskoro bi trebalo krenuti i za svu zdravu djecu.

Prema riječima ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo prof. dr. Vladimira Mićovića, longitudinalna studija u SAD-u na populaciji adolescenata u dobi između 12 i 17 godina koja je zahvatila deset posto populacije adolescenata u 14 američkih država pokazala je kako je cijepljenje malodobne djece također bitno u prevenciji komplikacija COVID-19. Prema toj studiji, 376 djece koji su bili pozitivni na COVID-19 bilo je hospitalizirano u ispitivanom tromjesečnom razdoblju, a njih 204 bilo je primarno hospitalizirano upravo zbog COVID-19 bez nekih posebnih kroničnih bolesti, odnosno stanja. Od toga je njih 64, odnosno 31,4 posto, bilo smješteno u jedinicama intenzivne skrbi.

– Jasno je kako su brojke hospitalizirane djece te dobi relativno niske, međutim postotak djece koja su završila na intenzivnoj njezi je vrlo visok, a valja naglasiti da je od njih čak 4,9 posto završilo na respiratoru te srećom zbog izuzetno dobre zdravstvene skrbi nitko od te djece nije umro, kaže Mićović koji upozorava da u studiju nisu uvrštene komplikacije od COVID-19 kao što je multisistemski upalni sindrom koji je i u Hrvatskoj imao smrtnih ishoda. U konkretnoj studiji 70,6 posto hospitalizirane djece je imalo neku kroničnu bolest ili stanje poput debljine, kronične plućne bolesti uključujući i astmu te neurološki poremećaj. Međutim, čak 30 posto djece koja su završila u bolnici nije imalo nikakav zdravstveni rizik.