Od početka pandemije koronavirusa do 1. lipnja u Hrvatskoj je potvrđeno 354.656 oboljelih od COVID-19, a bolničko liječenje zbog teških simptoma u istom je razdoblju prošlo oko 40.000 ljudi. Dakle, u bolnici je u prosjeku završio svaki deseti hrvatski građanin zaražen koronavirusom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021. zabilježeno je ukupno 40.678 hospitalizacija COVID-19 bolesnika, što znači da je bolničko liječenje zbog ozbiljnih simptoma bolesti bilo neophodno za 11,5 posto svih zaraženih koronavirusom.

U istom razdoblju, podaci iz bolnica govore o 4.149 hospitaliziranih, čije je kliničko stanje zahtijevalo mehaničku potporu ventilacije, odnosno respiratora. U ukupnom broju oboljelih od koronavirusa najtežih je slučajeva, statistički gledano, bilo oko 1,2 posto, a u broju hospitaliziranih s COVID-19 nešto više od 10 posto.

Europski prosjek

O kolikom se broju pacijenata radi, i koliki je to bio udar na bolnički sustav, najbolje ilustrira podatak da se na svim infektivnim odjelima u Hrvatskoj u 2019. godini u dnevnoj bolnici liječilo ukupno 32,8 tisuća pacijenata, što je manje od broja hospitaliziranih zbog COVID-19, a broj bolnički liječenih od COVID-19 tijekom pandemije otprilike odgovara, na primjer, ukupnom godišnjem broju pacijenata hospitaliziranih u svim kliničkim bolnicama i klinikama na području Primorsko-goranske županije.

U ovoj se pandemiji u bolnicama »odradilo« dvostruko više pacijenata s koronavirusom od ukupnog godišnjeg broja hospitaliziranih u KB-u Dubrava.

Točne statistike o tome koliko su dana bolničkog liječenja trebali pacijenti oboljeli od COVID-19 još uvijek ne postoje, no u HZJZ-u kažu kako je prema ograničenom uzorku COVID-19 hospitaliziranih bolesnika za koje su u ovome trenutku dostupni podaci, prosječno trajanje hospitalizacije iznosilo 11,5 dana.

To znači da su oboljeli u bolnici bili gotovo dvostruko dulje od uobičajenog prosjeka: prosječna duljina hospitalizacije u vrijeme prije pandemije iznosila je osam dana, a u akutnim bolnicama šest dana.

Prema podacima HZJZ-a, stanje po županijama uglavnom je bilo slično, bez značajnijih odstupanja. Što se pak usporedbe s drugim državama EU-a tiče, hospitalizacija je bilo nešto više u odnosu na europski prosjek, no u HZJZ-u kažu kako ti podaci zasad nisu dovoljno pouzdani.

Neujednačene stope

– Podaci o stopi hospitalizacije COVID-19 bolesnika za EU zemlje u ovome su trenutku dostupni na tjednoj razini. Kako prikupljanje podataka, odnosno kategorije koje se prikupljaju, nisu ujednačene na razini EU-a, podaci o stopi hospitalizacija nisu dostupni za sve EU zemlje.

Ako se u obzir uzme prosjek zemalja EU-a za koje su podaci dostupni, u zadnja dva tjedna Hrvatska ima veću stopu u odnosu na prosjek EU-a, no taj se podatak ne može smatrati referentnim s obzirom na spomenuta ograničenja, objašnjava epidemiologinja Marija Bubaš.

Broj umrlih od koronavirusa od sredine travnja 2020. do 1. lipnja ove godine dosegnuo je 8.034 osobe. Velikim je dijelom riječ o najteže oboljelima koji su bili smješteni u jedinicama intenzivne skrbi, no podaci iz bolnica kojima raspolaže HZJZ govore da gotovo polovina ukupnog broja umrlih od koronavirusa nije bila na respiratoru.

Po smrtnosti od COVID-19, Hrvatska stoji dobro u odnosu na ostatak Europske unije: sa stopom od 2,2 posto negdje smo u sredini, dok najnižu smrtnost imaju Norveška (0,62 posto) i Danska (0,89 posto), najlošija je Slovačka (3,17 posto), zatim Grčka (3 posto) i Italija (2,99 posto). Velika Britanija, kao i Brazil, bilježi smrtnost od COVID-19 od 2,8 posto, lošija od nas je i Njemačka s 2,4 posto, a manju smrtnost od nas imaju, primjerice, Slovenija (1,72 posto) i Crna Gora (1,59 posto).

Udio umrlih među hospitaliziranima bitno je veći, oko 20 posto, ako računamo da se većina smrtnih ishoda dogodila u bolnici. Neka europska istraživanja govore o stopi bolničke smrtnosti od COVID-19 od čak 28 posto. Najviša stopa smrtnosti bilježila se u proljeće prošle godine, dok se tek tragalo za djelotvornom terapijom za COVID-19.

Duljina liječenja

Podaci po bolnicama ipak se donekle razlikuju – u Varaždinskoj je bolnici, na primjer, na odjelu intenzivne njege liječeno 11 posto hospitaliziranih, što odgovara državnom prosjeku, ali je smrtnost iznosila 25,7 posto.

Prosječna duljina ležanja COVID-19 bolesnika u OB-u Varaždin iznosila je čak 16 dana. U KBC-u Rijeka COVID-hospitalizacije trajale su bitno kraće – prosječnih 8,89 dana. Na odjelima intenzivne njege liječilo se 20 posto hospitaliziranih ili svaki peti od ukupno 2,5 tisuća pacijenata koji su se od COVID-19 liječili u riječkoj bolnici.

OB Pula na intenzivnoj je njezi liječila upola manje hospitaliziranih, 9,2 posto, no dio pacijenata prebačen je u KBC Rijeka. Hospitalizacija u toj bolnici trajala je u prosjeku devet dana, a smrtnost među hospitaliziranima zbog COVID-19 iznosila je 11 posto.

U Klinici za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević« od početka pandemije hospitalizirano je oko 2,7 tisuća bolesnika s COVID-19. Intenzivnu medicinsku skrb trebalo je oko 400 takvih bolesnika, ili oko 15 posto hospitaliziranih zbog koronavirusa. Prosječna duljina hospitalizacije u toj bolnici iznosila je 10-tak dana, a smrtnost oko 10 posto.

Od 15. travnja 2020. do 1. lipnja 2021.

8.034
umrlih

54.656
oboljelih

40.678
hospitalizacija

4.149
na respiratoru

1,2 %
najtežih slučajeva