Zoran Vakula Foto/Sanjin Strukić/PIXSELL
Djeluje mi najvjerojatnije da ćemo u većini Hrvatske od Badnjaka do blagdana svetoga Stjepana imati nadmetanje oblaka i sunca, uz povremene mjestimične oborine, u najvišem gorju možda čak i povremene pahulje. Ako je bude, »ozbiljnija« kiša vjerojatno će se ispadati na Jadranu i područjima uz njega do Badnjeg poslijepodneva pa bi polnoćka mogla proći uz uglavnom suho vrijeme
Prosinac, a evo nas u proljetnim jaknama šetamo!?! Da je samo to, bilo bi dovoljno da se cimne za pojašnjenje glavnog meteorologa HRT-a Zorana Vakulu. Ma, kad smo ga već cimnuli, šteta je ne pitati još ponešto i još štošta, o vremenu dakako.
Je li nam se skinuti u kratki rukav makar duboko zagazili u prosinac, ili nam se kuhati u kaputu jer ipak je prosinac!? Je li to s nama nešto nije u redu, ili s vremenom!?
– Ha, možda bi se u odgovoru na pitanje mogli primijeniti stihovi Marijana Bana i Daleke obale: Ovo nije moje vrijeme, ovo nisu moje zime… Premda kalendarski zima nije počela, prosinac se u klimatološkom smislu računa pod zimski mjesec, što je ove godine pokazao samo malo, djelomično, na početku mjeseca. No, ono što proživljavamo početkom druge polovine mjeseca daleko je od zime. Štoviše, imamo jedno od toplijih razdoblja ovog dijela godine u znanoj povijesti mjerenja. Srednja temperatura zraka – i najniža jutarnja, i najviša poslijepodnevna – u tjednu od 16. do 22. prosinca u većini je Hrvatske oko rekordno visoke za ovo doba godine. Ponegdje će vrlo vjerojatno biti i rekordna. Stoga i ne čudi da ljudi hodaju kojekako odjeveni.
Vremena se mijenjaju
Kada se to vrijeme promijenilo da je zima ovako blaga, a ljeta da su najblaže rečeno čudna? Što nam je po tom pitanju činiti?
– Tu smo, gdje smo. Vremena se mijenjaju, i ljudi u njima. Klima nam se klima. Dijelom sama od sebe, a dijelom i zbog, vrlo vjerojatno, ljudskog djelovanja. Jedino što možemo je pokušati što je moguće manje djelovati na svijet oko sebe.
Jeste li vi prognostičari zadovoljni kako vas puk sluša i razumije? Moj je nekad dojam da je interes u naroda za prognozu postao nikad veći, ali da je razumijevanje prognoze nikad manje.
Na svakom koraku
Muče li vas onda svekolike aplikacije, amaterski portali, oni koji od bolova u križima znaju kakvo će vrijeme?
– U današnjem svijetu komunikacije i demokracije sve je moguće, i svega ima. Stoga je jako važno ne čitati samo naslove i ono što je napisano ili rečeno, nego i tko je napisao, rekao. Ne vjerujem da su zabrane na ovom području moguće. Mislim da treba inzistirati da uvijek piše izvor informacije pa neka korisnik odluči kome će vjerovati.
Koliko god su meteorološke informacije dostupne na »svakom ćošku« i postoje mnogobrojne, posebice kompjutorske/računalne vremenske prognoze za svaku točku zemaljske kugle, vjerujem da potreba za »ljudskom«, subjektivnom prognozom i dalje postoji, i postojat će još dugo. Uostalom, zato smo na HRT-u još 2016. godine osmislili HRT METEO aplikaciju, i to na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, u kojoj su dostupni podaci mjerenja s meteoroloških i radarskih postaja, te subjektivne prognoze meteorologa Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku i okolicu i još 34 europska grada. Od velike pomoći korisnicima, ne samo iz Hrvatske, nego i drugih zemalja, posebice turistima, mogu biti i upozorenja na opasne vremenske pojave te prometne informacije Hrvatskog autokluba (HAK), uključujući i mnogobrojne kamere, a nautičarima i posebne prognoze vremena i stanja mora na Jadranu.
Za razliku od gotovo svih ostalih sličnih aplikacija, u kojima su prognoze rezultat računalnoga izračuna jednoga modela atmosfere, u aplikaciji HRT METEO školovani meteorolozi prognostičari s višegodišnjim iskustvom svakodnevno analiziraju podatke o trenutačnim vremenskim prilikama i prognoze stotinjak izračuna različitih modela atmosfere te daju svoje procjene budućega vremena za mjesta i područja, i to ne samo prognoze, uključujući i onu posebnu za nautičare, nego i upozorenja na opasne vremenske pojave. Vjerojatnost pogreške je smanjena jer se za više od dva dana unaprijed prognozira za područje, a ne za mjesto. Prognoze za danas i sutra postoje za 55 mjesta u Hrvatskoj, i još 44 europska grada, a za prekosutra i sljedeća dva dana za osam većih hrvatskih područja: središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, unutrašnjost Istre i Dalmacije te za sjeverni, srednji i južni Jadran. A za još dodatna dva dana, peti i šesti u odnosu na dan izrade prognoze, postoje najvjerojatniji izgledi vremena – prognoza znaka prevladavajućeg ili značajnog vremena, po potrebi i vjetra, te najniže i najviše dnevne temperature, posebno za cijelo kopneno i primorsko područje Hrvatske.
Meteorolog ste na javnom servisu kojem gledanost nije prioritet. No, važno je imati čim veći domet prognoze, a to znači i zaintrigirati puk i imati objavu koja će bit zamijećena ako ne i klikana. Kako naći mjeru između valjanog i zanimljivog i katastrofičnih naslova tipa: Za ne povjerovati! U Delnicama napadalo metra snijega pa još u sred zime!
– Ako se pozornije prate naslovi i tekstovi na internetskim stranicama HRT-a, na dijelu Vrijeme i promet, tu senzacionalizma i katastrofičnosti nema, kao ni u mnogobrojnim emisijama s vremenskom prognozom na medijskim platformama HRT-a. A ipak je i gledanost i klikanost na sasvim pristojnom nivou. Ne znam radi li tko takva ispitivanja, ali čini mi se da su posljednjih mjeseci, pa čak i godina, tekstovi s meteorološkim informacijama s www.hrt.hr prenošeni kao malo koji u hrvatskom medijskom prostoru. I povećavaju klikanost onih koji ih prenose. Na žalost, ne baš rijetko s nabrijanim naslovima. Ali tu HRT i moja malenkost ne možemo ništa. Ostaje na savjesti onoga tko prenosi originalan tekst i dopunjuje ga s naslovima, podnaslovima, sažetcima…
Obećano – ostvareno
Kako televizijsku prognozu učiniti još upečatljivijom?
– Može li upečatljivije? I treba li uopće? Može li se uopće bolje? Bitna je jasna i razumljiva informacija, što je moguće pouzdanija i detaljnija prognoza. I naravno, kvalitetan, umjeren nastup stručnjaka-meteorologa, s ponekom meteo-zanimljivosti dana na početku i jasnom porukom na kraju. Nisam za svakodnevne silne animacije, 3D prikaze i kojekakva naizgled atraktivna vizualna rješenja koja mogu odvratiti pozornost od najvažnijeg – kvalitetne prognoze.
Kakvo vrijeme očekuje sve nas skupa u idućih deset, dvadeset, trideset godina? Hoće li nas ove klimatske promjene uistinu doći glave?
– Ne znam što će biti od vremena sljedećih desetljeća, ali nisam optimist u skoro »normalizaciju« stanja. I globalno zatopljenje i klimatske promjene neprijeporno postoje. Vremenski ekstremi u odviše zagrijanoj atmosferi su puno žešći i češći nego u »normalnoj« atmosferi. U toplom se zraku događaju i česta kišna nevremena, ali i dulja razdoblja suhog i iznimno toplog vremena, nakon kojeg ponovno dolaze ekstremna nevremena. Kad se analiziraju dulji nizovi mjerenja dolazi se do zaključka kako, u prosjeku, raste učestalost, intenzitet i trajanje toplinskih valova, a i drugih ekstremnih vremenskih pojava. Zbog globalnog zatopljenja i klimatskih varijacija i promjena jaki visinski vjetrovi, tzv. mlazna struja, slabi – brzina joj je sve manja – jer se smanjuje temperaturna razlika između polarnih i suptropskih krajeva. Takva oslabljena mlazna struja lakše vijuga, meandrira, što pridonosi, odnosno olakšava stvaranje češćih dugotrajno stabilnih vremenskih stanja u meteorologiji znanim i kao blocking situacije – u nekom dijelu svijeta višetjedne anticiklone, u drugom ciklone, pri čemu se događaju kojekakvi ekstremi. Postoje mnogobrojna istraživanja i znanstveni radovi u kojima se mogu naći i zabrinjavajući rezultati, zaključci i prognoze, primjerice, prema novijim satelitskim podacima niži dijelovi atmosfere u posljednjih dvadeset godina zagrijavali su se znatno brže nego što su to pokazala ranija istraživanja; a neke znanstvene studije pokazuju i kako bi se trendovi zagrijavanja Zemlje uskoro mogli znatno ubrzati jer bi se južna hemisfera, većinom pokrivena Tihim oceanom i Južnim oceanom, koji su do sada relativno hladniji od ostatka svijeta, s vremenom mogla zagrijati, pa će se globalno zagrijavanje, koje je na sjevernoj atmosferi ionako zamjetno dodatno ubrzati. Situaciju s prognozama dodatno otežava i to što su modeli početno pripremljeni na temelju starijih klimatoloških podataka temperature zraka i oceana, koncentracije plinova u njima i mnogobrojnim drugima. Primjerice, novija istraživanja pokazuju da se zatopljenje u oceanima, koje su svojevrsna velika skladišta energije, nalazi ne samo do 200 metara, to se znalo prije 20 godina, nego i znatno dublje, na nekoliko stotina metara dubine. Stoga djeluje gotovo nemoguće da i ta pojava ne djeluje na cijeli sustav zrak-kopno-oceani, te dodatno otežava prognoze. Novi podaci ulaze u izračune i polako se sve mijenja, ali je sustav prilično trom i sporo reagira. Stoga se i ekstremi, ne samo oni većini najvidljiviji i najosjetljiviji – temperature, i oborine – rijetko kada mogu naći u izravnim rezultatima modela. Srećom, pomaže iskustvo te dodatne analize i prognoze meteorologa, koji upozoravaju na opasne i ekstremne vremenske pojave, katkad čak i na rekordne vrijednosti, prema se one ne vide u rezultatima modela, od kojih su mnogi i javno dostupni.
Nego, kada ste kod sebe otkrili zabavnjački, fini talent zaslužan da gledateljstvo osvajate na najrazličitije načine, recimo rimom, metaforom, anegdotom? Zapravo, što vam bi da kao mlad čovjek krenete putem prognoze?
– Hvala za ocjenu, ali svjestan sam da ima i onih drugih, kojima sam naporan, dosadan, nerazumljiv ili nedovoljno razumljiv, i još ih opterećujem s nepotrebnim detaljima. Kad se prisjetim mladosti razmišljanja su bila kojekakva, od učitelja, policajca, novinara, prodavača tiskovina, ugostitelja, čak i »prokletog tajnog agenta«, kao što pjevaju Prljavci, i još dosta toga. Nisam zamišljao ovakvu karijeru, posebice ne na HRT-u. Kao studentu s prebivalištem stotinjak kilometara od Zagreba cilj mi je bio što prije diplomirati i zaposliti se, bez posebnih planova gdje, te smanjiti roditeljski trošak mojeg studiranja i stanovanja. Za samu meteorologiju odlučio sam se tek tijekom treće godine, a početkom četvrte sam imao ponude za posao tehničara na zračnim lukama u Dubrovniku i Zagrebu. No, bojao sam se ako počnem raditi da ću kasniti s ispitima i diplomom, pa čak i sasvim ih zanemariti. Pravi plan za posao imao sam tek u proljeće četvrte godine, kada mi je Tomislav Vučetić, tadašnji ravnatelj DHMZ-a, sada pokojni, ponudio posao u DHMZ-u. Obećao sam položiti sve ispite do listopada, te početi raditi u DHMZ-u kao tehničar i paralelno pripremati diplomski. Obećano – ostvareno. Diplomirao sam u siječnju 1995. i počeo raditi kao meteorolog u Sektoru za vremenske prognoze i analize, čiji sam načelnik postao 10 godina kasnije. Znatno prije nego što sam maštao. Već 1996. godine postao sam suradnik HRT-a, u proljeće radija, na ljeto i televizije, i sve do 2013. godine radio paralelno i u DHMZ-u i u HRT-u. U međuvremenu su stizale ponude i s drugih televizija, čak i nekih izvan Hrvatske, ali sam do sada ostao vjeran HRT-u.
Čak je bilo, i još uvijek ima ideja o prestanku rada kao meteorolog. I o tome razmišljam. Svaki posao ima pozitivne i negativne strane. Do sada sam i jedne i druge uspješno podnosio, a nadam se da ću i u buduće. Kritike su uvijek dobro došle, ne samo pozitivne, ako su iskrene, od lažnih nema dugoročne koristi, nego i negativne, jer čovjeku daju spoznaju o raznolikosti mišljenja, pogleda, logike, mogućim promjenama i prilagođavanjima.
Roditelji su me odgajali da kad radim – radim, dajem cijelog sebe. Po reakcijama ljudi djeluje mi da prepoznaju da to i činim. Posao mi je i hobi. Ne pjevam, ne sviram, ne skupljam salvete, sličice, značke i drugo, a i »otplesao« sam svoje u prvoj HRT-ovoj sezoni »Plesa sa zvijezdama«, u kojoj sam, navodno, bio u svijetu prvi meteorolog – plesač. Sve je to populariziralo meteorologiju, a u posljednje vrijeme vjerujem da povećanom zanimanju pomažu i meteo-karikature, meteo-strip i meteo-rime. Inače, pisanje u rimi počeo sam davno, još kad sam se kao svojevrsni povremeni dopisnik javljao na Radio Đurđevac i Radio Viroviticu. Nastavio sam povremeno, a u posljednje vrijeme mi često nalete rime, bez da se trudim. Evo neki dan, tek sam kasnije spoznao kako je baš bila godišnjica smrti Dobriše Cesarića, kolega Stanković je došao u redakciju s komentarom: Topline, topline mi dajte…, što je mene asociralo na – u pokušaju parafraziranja Cesarića, ali bez vode, rakije i drugog pića – Južina je – znamo, o znamo, znamo i da se štedi na drvima, plinu. No, zime, zime, zime amo, jer utjehe nema uz ovu iznimnu toplinu. Svjestan sam da se meteo-rima ne sviđa svima, ali možda ipak nekima. A nadam se da se i meteo-informacija lakše zapamti ako je u rimi.
Frontalni poremećaji
Nikako da stignem do najbitnijeg: kakvo nas vrijeme očekuje za Božić, a kakvo za doček Nove godine?
– Sigurno neće biti ovako toplo kao u tjednu od 16. do 22. prosinca. Štoviše, na kopnu će mjestimice biti i jutarnjih »minusa«. Gotovo sigurno neće biti ni ovakvog jugozapadnjaka i juga kakvog imamo ovaj tjedan. No, u četvrtak, dok pripremam prognozu za Božić, još se ne može pouzdano prognozirati koliko će gdje biti sunčanog vremena. Djeluje mi najvjerojatnije da ćemo u većini Hrvatske od Badnjaka do blagdana svetoga Stjepana imati nadmetanje oblaka i sunca, uz povremene mjestimične oborine, u najvišem gorju možda čak i povremene pahulje. Ako je bude, »ozbiljnija« kiša vjerojatno će se ispadati na Jadranu i područjima uz njega do Badnjeg poslijepodneva pa bi polnoćka mogla proći uz uglavnom suho vrijeme. No, promjene su još moguće. Ipak je to prognoza za tjedan dana unaprijed. I valja pričekati razvoj situacije do nedjelje.
Evo nam teksta u novini na dan predsjedničkih izbora. Šutnja je zlato, ma mogli bi koju o utjecaju vremenskih prilika na odluke birača? Kakvo nas vrijeme čeka danas i kakvim će nas učiniti kad dođemo na birališta: razdražljivima, pomirljivima, odlučnima…?
– U četvrtak, kada pripremam ovu prognozu za nedjelju, djeluje mi da je vrlo velika vjerojatnost da će baš u nedjelju iznad Hrvatske i okolice prolaziti ciklona i frontalni poremećaji. Stoga će biti česte, u mnogim krajevima i obilne kiše, i to vjerojatno ponajviše u Dalmaciji. Mjestimice u višem gorju može biti i snijega. No, sigurno će ponegdje biti povremeno umjerenog i jakog vjetra, na Jadranu vjerojatno mjestimice i olujnog, koji će baš u nedjelju mijenjati smjer, od juga i jugozapadnjaka na buru i tramontanu. Naravno, pritom će i biometeorološke prilike biti iznimno nepovoljne jer će tlak do poslijepodneva padati, vjerojatno ponovo i na ispod 990 hPa. Stoga su kolegice biometeorologinje DHMZ-a upozorile na pogoršanje prilika te moguća pojačavanja tegoba od kojih pate kronični bolesnici. Preporučili su im izbjegavanje suvišnih napora i pojačanu skrb o zdravlju. Naravno, i prikladno odijevanje zbog relativno visoke temperature. Meteoropati bi mogli biti još lošije raspoloženi nego prošlih dana, i još nervozniji, umorniji, manje koncentrirani. Ukratko, izborni gubitnici moći će za rezultat izbora kriviti i vrijeme!
Još je rano
Nego, ona dilema kratki rukav ili zimska jakna. Ima li nade, recimo, da će svanuti doba kada će vremenske prilike biti taman takve da se cijelu godinu može naokolo hodati u jednoj jakni? I je li istina da ovako toplog prosinca nikada imali nismo, ili nas je to samo pamćenje izdalo!?
– U Hrvatskoj? Ne vjerujem da će doći takvo doba. Nekima bi ono bilo idealno, ali nekime vjerojatno i ne. Nikad svi zadovolj(e)ni. Prosinačke ekstreme sam već spominjao, ali oni se ne odnose na cijeli mjesec, nego samo na njegov dio. Ne smije se zaboraviti da početak prosinca nije bio tako izniman. Kako god, za konačnu ocjenu cijeloga mjeseca još je odviše rano. Ne vjerujem – ili preciznije – 19. dana u mjesecu dajem vrlo malu vjerojatnost, manju od 10 posto, da će srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjega prosinca biti rekordno visoka. Osim možda na jugu Hrvatske, posebice u Dubrovniku, gdje je i studeni bio rekordno topao, a i srednja temperatura zraka prvih 18 prosinačkih dana je 13,7 °C, dok je najviša srednja prosinačka 12,2 °C, iz 2013. godine.
