Zvjezdook je naziv dobio po karakterističnom zvjezdolikom urezu oko očiju. Za većinu je ribara nepoznata vrsta jer je stanovnik do 800 metara dubokog mora.
povezane vijesti
Nedavno je na splitskoj ribarnici Siniša Beroš snimio neobičnu ribu koja je zbunila mnoge ribare i znalce, ili barem one koji se tako nazivaju.
Tako se mogla čuti cijela hrpa nagađanja oko determinacije, od najvjerojatnijeg upada nove vrste preko balasnih voda, a sve potpomognuto globalnim zatopljenjem, do priča o tome kako je riječ o larvalnom stadiju kavale, a možda i kovača ili kirnje.
A ta neobična riba koja je mnoge zbunila, nije nikakav doseljenik, pa ni larva, već stalni stanovnik Jadrana sa službenim nazivom zvjezdook (Hoplostethus mediterraneus, Cuvier, 1829).
I premda je stalni stanovnik našeg mora, slabo je poznata vrsta jer spada u batipelagične vrste koje nastanjuju more od 100 do 800 metara dubine.
Zvjezdook može narasti do 26 centimetara dužine, a ime je dobio po karakterističnom zvjezdolikom urezu oko očiju. Specifične je građe s velikom srebrnkastom glavom punom koštanih uleknuća i grebena i ponekom bodljom.
S trbušne strane između trbušnih peraja i analnog otvora ima niz štitića s bodljom usmjerenom prema repu. Također su i ljuskice koje pokrivaju bočnu liniju veće od ostalih sa sitnom bodljom u sredini.
Ima velika koso postavljena usta sa sitnim zubima kojima je naoružano i nepce. Repna je peraja velika i dvokraka. Boje je ružičasto srebrnkasto sivkaste s prijelazom na ljubičastu s tim da je po leđima tamnije smeđe istočkana.
Zvjezdook najčešće kao prilov završi u koćama, a budući da nema nikakvu gospodarsku vrijednost, o njemu se kao vrsti zapravo jako malo zna.
Tako primjerice ne postoje nikakvi podaci o mriještenju ove vrste. No praćenjem ulova je konstatirano da je kozmopolitska vrsta čije je prisustvo zabilježeno u cijelom Mediteranu osim u Crnom moru, dok je u Jadranu prisutan samo u srednjem i južnom dijelu i to ponajviše u Jabučkoj kotlini, na dubinama od oko 400 metara.