Hrvatski lanac nautičkih marina ACI pred jednim je od najvećih projekata u novijoj povijesti tvrtke, izgradnjom marine u Porto Barošu u Rijeci, u koji kreće zajedno s tvrtkom Gitone koja je dio poslovne grupacije Lurssen, poznate po gradnji luksuznih megajahti za milijardere.
Vlada RH na nedavnoj je sjednici potvrdila odabir zajedničke tvrtke ACI-Gitone kao koncesionara buduće marine.

– Drago nam je da su Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem te resorno ministarstvo i ministar Oleg Butković prepoznali vrijednost naše ponude i prihvatili je te donijeli odluku o izdavanju koncesije tvrtki ACI Gitone. Marina u Porto Barošu je projekt koji će Rijeku snažno pozicionirati na nautičkoj karti Hrvatske, ali i mnogo šire, s obzirom na ideje koje imamo o razvoju Rijeke kao nautičke destinacije i na visinu sredstava koje kanimo uložiti, na dobrobit građana i naših gostiju, kaže Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja.

Optimistična varijanta

Marina u Rijeci bit će drugačija od većine ostalih ACI-jevih marina koje su uglavnom smještene u manjim sredinama i na rubnim dijelovima naselja. Ova će biti u samom centru trećeg po veličini grada u Hrvatskoj. Hoće li izgled, sadržaji i ponuda biti usmjereni na to da učine ovu marinu još posebnijom?

– Prije svega, ideja oko zajedničkog nastupa s Gitoneom, odnosno Lurssenom je pozicioniranje ACI-ja u segment velikih, odnosno mega jahti. Potencijal lučkog bazena i ono što je određeno prostornim planovima ide u tom smjeru, baš prema smještaju većih plovila. Tako će i prosječna duljina plovila u Rijeci biti veća nego u ostalim marinama, što se vidi i iz natječaja, gdje smo ponudili najmanje 260 vezova u bazenu Porto Baroša, jer je predviđena prosječna duljina plovila od 19 metara. U budućnosti se nadam kako ćemo marinu proširiti i na dio Putničke luke, na potezu od Rive Boduli do De Fraceschijevog gata, odnosno bunkera, gdje su već sada smještene brojne velike jahte, a u tom pravcu i dalje želimo ići.

Znači li to da, zajedno s Gitoneom, odnosno Lurssenom, definitivno namjeravate dati ponudu i za taj dio luke, što je opcija predviđena natječajem?

– Naravno. Kako i sam natječaj propisuje, osnovni uvjet za to je da Grad Rijeka izmijeni svoju prostorno plansku dokumentaciju, kako bi taj dio mogao i službeno biti luka nautičkog turizma. Vjerujem da ćemo u Gradu imati potporu i u tom dijelu. Nakon što završimo ovaj inicijalni dio, kojeg više ne bih nazivao Porto Baroš, već ACI marina Rijeka, aplicirat ćemo i za bazen Putničke luke, jer simbioza ta dva bazena nudi punu mogućnost razvoja nautičkog turizma i pozicioniranja Rijeke kao marine za super jahte.

Kad očekujete potpis ugovora za koncesiju? Kada možemo očekivati početak radova, a kad njihov završetak i otvaranje marine?

– U samoj odluci Vlade je naveden rok od dvije godine za ishodovanje lokacijske dozvole, a nakon toga ide potpis ugovora i počinju teći rokovi u kojima moramo odraditi investiciju. Nadam se da ćemo taj dio, ishođenje lokacijske dozvole, uspjeti riješiti znatno prije od Vladinom odlukom predviđenog roka. Nezahvalno je govoriti o datumima i rokovima kad bismo željeli da sve bude završeno, ali poučeni dosadašnjim iskustvom, vjerujem da ćemo u drugoj polovici iduće godine započeti s fizičkim radovima, a sama marina bi u tom slučaju trebala biti otvorena za turističku sezonu 2024. godine. Možda je to optimistična varijanta, ali nastojat ćemo da do tada marina bude otvorena.

Miraz za brak

Minimalno predviđeno ulaganje je 363 milijuna kuna. Raspolaže li ACI tim sredstvima, nakon lanjske krizne sezone uslijed pandemije i neizvjesne ovogodišnje?

– Apsolutno. S obzirom na to da je osnovana posebna tvrtka, zajedno s Gitoneom, riječ je o zajedničkom ulaganju. I mi i oni stojimo iza te zajedničke tvrtke u organizacijskom i financijskom smislu. Novac kojim raspolažemo i naš kreditni potencijal takvi su da bez problema možemo financirati ovu investiciju. Zadnjih godina su rezultati ACI-ja bili izuzetno dobri, raspolažemo vlastitim sredstvima, a kako sam već kazao, kreditna zaduženost je takva da neće biti nikakvih poteškoća u financiranju.

Zajednička tvrtka brak je iz interesa ACI-ja i Lurssena, što u miraz donosi jedna, a što druga grupacija i kako će biti podijeljeni poslovi u novoj tvrtki ACI-Gitone i marini Rijeka?

– Svaka tvrtka donosi ono po čemu su i danas prepoznate. ACI donosi već gotovo četiri desetljeća iskustva u nautičkom turizmu, gradnji marina, rekonstrukciji postojećih, upravljanju njima, pozicioniranju na tržištu i svime što je vezano uz rad marina. To je naš forte u ovoj investiciji. S druge strane, Gitone je vlasnik Liburnia Riviera Hotela i to će njihovo iskustvo dobro doći u ovom segmentu, a posebno je važno i iskustvo Lussena kao najvećeg svjetskog proizvođača megajahti. Svo to iskustvo ćemo iskoristiti da ACI marina Rijeka postane nautička marina, posebno za privez megajahti koje i sada vidimo u bazenu Putničke luke, ali da se razvije na jedan puno kvalitetniji način.

ACI je u svojoj povijesti, doduše sad već dosta dalekoj, ulazio u joint venture projekte. Kakva su iskustva iz tih vremena i jesu li primjenjiva na današnje vrijeme?

– Tu se već zaista vraćamo u daleku prošlost, kada su neke od marina, konkretno Korčula i Ičići, bile građene u partnerstvu s talijanskim Ligresti – Grassetom. Ali to su bila posve drugačija vremena i druge okolnosti, a samo partnerstvo je okončano na način da je ACI postao stopostotni vlasnik obiju marina. No tu govorimo o vremenima tranzicije iz jednog političkog sustava u drugi i brojnim drugim faktorima zbog kojih se današnji joint venture s Gitoneom teško može uspoređivati s tadašnjim okolnostima. Ipak, za nas ovo nije nova stvar, a pokazalo se u prošlosti da su takvi aranžmani doveli do razvoja novih destinacija.

Računate li da bi Lurssen preko svoje povezanosti s vlasnicima i operaterima velikih jahti mogao doprinijeti još značajnijem povećanju broja plovila u tom segmentu u budućoj marini?

– Svakako. Prednost ovakve investicije, kad pogledate, je taj što ne postoji preveliki broj kvalitetnih vezova za super i megajahte. Pozicija Rijeke, Porto Baroša i Putničke luke, takva je da omogućuje smještaj te vrste plovila. Planirano ulaganje te će kapacitete poboljšati i u smislu kvantitete i kvalitete, a kontakti Lurssen grupe sigurno će dobro doći da se marina popuni takvim brodovima.

Poticanje zapošljavanja

Osim brodova, marinu treba popuniti i kadrom. Koliko će radnih mjesta biti u samoj marini?

– Predviđeno je 132 zaposlenih. Ali tu su i druge popratne djelatnosti koje će sigurno generirati još radnih mjesta. Ovo su radna mjesta bez ostalih gospodarskih subjekata.

Što marina ovakve vrste, za nešto veća plovila, smještena u samom gradu znači za šire okruženje u poslovnom smislu? Hoće li ona generirati nova radna mjesta, i u kojim djelatnostima, osim u samoj marini? Hoće li biti posla za opskrbljivače, servisere, pa u konačnici možda i za domaća remontna brodogradilišta?

– Siguran sam da će se uz marinu razvijati i brojne druge djelatnosti. U marini će biti i vezovi za charter plovila, kao i za manja plovila, ne isključivo super i mega jahte. Iskustvo koje imamo prilikom izgradnje marina je da se njihovim radom generira cijeli niz poslova, osim onih u samoj marini. Od servisa i opskrbe, do trgovine i drugih usluga. Zapravo sve što je vezano uz brod, goste i posade. A Rijeka ima tradiciju i znanja i iskustva, ljude koje se takvim poslovima bave već jako dugo. Tako da očekujem da se uključe brojni gospodarski subjekti i da će riječko gospodarstvo naći svoje interese i uzeti svoj dio ovog kolača, kako bi se zajednički razvijali. Marina bez simbioze s gradom i gospodarstvom u okruženju sama po sebi nema budućnost.

Koje će sve sadržaje nuditi marina gostima i posjetiteljima? Možete li nam navesti što će sve sadržavati?

– Krenimo od morskog dijela. Uz vezove, predviđena je izgradnja benzinske postaje za kvalitetnu opskrbu plovila gorivom. Na Ružićevom gatu predviđena je dizalica za vađenje i spuštanje plovila, uz mogućnost manjih radova na održavanju. U samoj centralnoj zgradi koja će biti poprilično velikih dimenzija, bit će smješten šoping centar, s manjim, butik trgovačkim uslugama, zatim će tu biti čitav niz ugostiteljskih sadržaja, od restorana do lounge bara s bazenom na vrhu jedne od zgrada, s predivnim pogledom na marinu i Riječki zaljev. U jednoj od zgrada u prizemlju će biti prostor za charter agencije. Na lukobranu će, na gornjem platou, biti šetnica, širine pet metara, s liftom za pristup osobama s invaliditetom i teško pokretnim osobama, tako da će taj gornji plato biti znatno širih dimenzija nego do sad. U njegovu podnožju bit će prostori za sportski jedriličarski klub, što ovom gradu definitivno treba. Marina će imati i garažu, u nastavku centralne zgrade, koja će dijelom biti podzemna, a ukupni kapacitet parkirnih mjesta u marini bit će 540 parkirnih mjesta. U marini će biti i dio smještajnih kapaciteta za nautičare, a na krovu će biti već spomenuti lounge bar i preljevni bazen kao posebna atrakcija.

Građani dobrodošli

Planirate li i preseljenje ACI-jevih ureda kao i ureda novoosnovane tvrtke ACI-Gitone u nove prostore u marini?

– Da, namjera je da se svi uredski prostori u budućnosti presele u centralnu zgradu marine.

Je li takvo idejno rješenje usuglašeno s konzervatorima, budući da se dobrim dijelom radi o zaštićenim lučkim objektima? Hoće li oni biti sačuvani?

– Naravno. Cijeli prostor je praktički zaštićen pa je i cijelo idejno rješenje rađeno u skladu s konzervatorskim uputstvima i smjernicama. Za idejno rješenje dobivena je suglasnost resornog ministarstva u kojoj je navedeno da je ono u skladu i s prostornim planovima i konzervatorskim zahtjevima. Od početka do kraja projekt će biti izveden u skladu s Prostornim planom Grada Rijeke i svim kozervatorskim smjernicama koje vrijede za ovo područje. To ćemo bez iznimke poštivati, jer želimo očuvati ambijent i kulturno nasljeđe ovog prostora.

Pitanje svih pitanja, ako je suditi po društvenim mrežama, koje muči stanovnike Rijeke i okolice je – hoće li ona biti otvorena za javnost ili ograđena žicom i nedostupna građanima ili će Riječani i posjetitelji grada moći doći prošetati, popiti kavu i koristiti druge sadržaje marine?

– Dapače, više su nego dobrodošli. Trenutno je prostor Porto Baroša nedostupan širem građanstvu, ACI marina Rijeka bit će otvorena za sve građane. Želimo integrirati marinu u tkivo grada i siguran sam da će brojni građani uživati šetajući po lukobranu, s pogledom na marinu i zaljev te da će koristiti brojne usluge koje će biti ponuđene, poput šopinga, ugostiteljskih sadržaja, parkinga i tako dalje. Dakle, da ponovim, marina će biti otvorena za sve. Uostalom, niti jedna ACI marina nije, niti će ikad biti, zatvorena za građanstvo.

Građane zanima i što će biti s barkama privezanima u Mrtrvom kanalu, posebno hoće li im biti omogućen nesmetani prolaz kroz buduću marinu, a još jedno pitanje je hoće li u sklopu izgradnje marine biti obnovljen pokretni most na izlazu iz Mrtvog kanala u Porto Baroš?

– U Prostornom planu Grada Rijeke, ali i u odluci Vlade je jasno naglašeno da prolazak svih plovila iz Mrtvog kanala mora biti omogućen. Predviđenim rasporedom vezova izlaz plovila iz Mrtvog kanala ni na koji način neće biti ometan ili onemogućen, a to nam nije ni namjera, da ometamo prolaz plovila. Dapače, simbioza malih i tradicionalnih plovila, s jahtama u marini dat će prostoru posebnu draž i više je nego dobrodošla. Za vlasnike plovila u Mrtvom kanalu, štoviše, predvidjeli smo i posebnu takozvanu drop-off zonu kraj mosta, koju će korisnici komunalne luke moći koristiti za lakši ukrcaj stvari ili putnika na svoja plovila. Moći će, primjerice, parkirati vozilo u marini, otići po barku, a obitelj ili prijatelji mogu ih tu pričekati, na poziciji na kojoj će im ulaz na barku biti lakši i sigurniji. Što se mosta tiče, dužni smo ga obnoviti, ali bez obaveze vraćanja funkcije pokretnog mosta. Ne vjerujem da ćemo ići u smjeru vraćanja funkcije pokretnog mosta jer bi bila riječ o vrlo zahtjevnoj investiciji.

Pričamo vjerojatno o nešto daljoj budućnosti, ali da se vratimo na moguće širenje marine na Putničku luku. U kojem roku planirate dati ponudu za taj dio marine i hoće li ponuda pokrivati cijeli bazen Putničke luke?

– Nakon ishođenja uporabne dozvole za marinu u bazenu Porto Baroš. Tako je predviđeno natječajnom dokumentacijom. Bitno je ponoviti da će to biti moguće samo i jedino u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Grada Rijeke koji za to treba usvojiti potrebne izmjene. Ako prostornim planovima to ne bude omogućeno, nećemo ni moći aplicirati za taj dio luke. Iz onoga što čujemo, vjerujemo da ćemo u Gradu imati potporu za proširenje, pogotovo u svjetlu činjenice da taj dio luke i danas funkcionira kao luka nautičkog turizma. Uglavnom, ako mogućnost širenja marine na Putničku luku bude postojala, mi ćemo je iskoristiti. Naravno, i taj će dio marine, da odmah razjasnimo, uvijek biti otvoren za javnost, kao što su i sve naše ostale marine na Jadranu. Zatvaranja i ograda neće biti.

Zadovoljni rezultatima

Da malo s riječke marine pređemo na poslovanje ACI-ja, kako je završila prošla godina, obilježena pandemijom, a kakve su prognoze za ovu godinu i ima li ih uopće u ovako neizvjesnim okolnostima?

– Nakon objavljenih rezultata za 2020. godine, s obzirom na okolnosti, mogu reći da sam vrlo zadovoljan ostvarenim rezultatima. EBITDA, kao jedan od osnovnih pokazatelja poslovanja je bila na većoj razini nego, primjerice 2016. godine. Što se ove godine tiče, nisu nam pretjerano bile sklone ni epidemiološke ni vremenske prilike, ali smo se na vrijeme prilagodili. Novo normalno postalo je normalno, prilagodili smo naše poslovanje, a i nautičari su prilagodili svoje dolaske. Rezultat je takav da smo po fizičkim pokazateljima u tranzitu za ovih prvih gotovo pet mjeseci, na razini iz 2018. godine, tako da to budi nadu u dobru nautičku sezonu. Što se tiče stalnih vezova, iako je dio chartera napustio marine još prošle godine, nemamo nekih značajnijih odstupanja u odnosu na uobičajene oscilacije tijekom godine, tako da smo i u tom segmentu zadovoljni kako je godina počela. Tranzit je taj koji određuje dinamiku sezone, a on je za sad obećavajući. Naravno, rezultati će ovisiti i o epidemiološkoj situaciji kao i broju cijepljenih u Hrvatskoj i Europi.

Je li COVID-kriza pokazala da je nautički turizam otporniji od ostalih vidova turizma, s obzirom da je upravo u nautičkom sektoru pad bio manji nego u gotovo svim ostalima?

– Rekao bih da jest. Nautika ipak ima jednu komparativnu prednost pred drugim segmentima turizma, a to je da su ljudi na plovilu izolirani i mogu na njemu provesti odmor bez pretjerane interakcije s ostalima. Sama činjenica da lani nismo imali zaraženih u marinama, osim pojedinačnih slučajeva koji su stigli već zaraženi, prepoznata je od strane nautičara, a već i početak ove sezone govori da gosti percipiraju nautiku kao sigurniji vid turizma od većine ostalih.

Prošle godine je ACI svojim gostima, ali i poslovnim partnerima koji pružaju razne usluge u marinama, ponudio čitav niz pogodnosti i olakšica. Hoćete li to učiniti i ove godine?

– Već jesmo. Svim nautičarima koji imaju godišnje vezove u našim marinama omogućili smo besplatne vezove u tranzitu, kada plove izvan svoje matične marine, tijekom travnja, svibnja i lipnja. Pokazalo se to kao dobar potez, ljudi koriste tu mogućnost, a time im želimo zahvaliti što su i u pandemijskim vremenima ostali vjerni ACI-ju. S druge strane želimo generirati nautička kretanja, jer ona donose i potrošnju te pokazati da je Hrvatska sigurna destinacija. Što se tiče zakupaca, odnosno ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji koje imamo s našim partnerima, poput čarteraša ili ugostitelja, omogućili smo im određene pogodnosti, odnosno smanjenje cijena u prošloj i ovoj godini. Bitno nam je zadržati kvalitetne partnere, da zajedno prebrodimo ovu krizu te spremni uđemo u novu sezonu. Posebno sam zadovoljan što nismo imali otkaza zakupa i raskida ugovora u velikom broju, odnosno nije ih bilo ništa više nego u prethodnim godinama, kada nije bilo pandemije. Dinamika sklapanja i otkazivanja ugovora ostala je ista, što nam govori da su, vjerujem dijelom i zahvaljujući našim mjerama, naši zakupci i partneri uspjeli opstati i pripremiti se za ovogodišnju turističku sezonu.