RIJEKA – Radovan Tadej i Vjekoslava Jurdana autori su knjige »Putovima Pavla Vidasa (O životu, putovanju i pisanju jednog iseljenika)«, koju su objavili Institut za migracije i narodnosti te Katedra Čakavskog sabora »Bakarskoga kraja«. Urednica je dr. sc. Marina Perić Kaselj, a recenzenti prof. dr. sc. Estela Banov, doc. dr. sc. Sanja Grakalić Plenković i dr. sc. Tin Lemac.

Ovom monografijom kao kritičkim izdanjem djela prema izvorniku te s dokumentarnim prilozima i znanstvenom raspravom objavljuje se »Životopis« Pavla Vidasa (1858. – 1928.), koji je tijekom svojega života, kao siromašan emigrant iz Hreljina u Hrvatskom primorju, putovao cijelim svijetom. Vrativši se u zavičaj, napisao je opsežan »Životopis« u kojem je detaljno i autentično opisao svoja putovanja. Upravo činjenica da je pisao o svojem životu i putovanjima, čini ga iznimnom pojavom među hrvatskim iseljenicima koji su odlazili u daleki svijet u potragu za poslom i zaradom.

Opsežna memoaristička građa

Istraživši izvornu i opsežnu memoarističku građu koju je Pavao Vidas zapisao u velikoj bilježnici s naslovom »Faktum Sve«, Radovan Tadej priredio je cjelovit tekst Vidasova »Životopisa«. U popratnim prilozima prikazao je i dulju epsku pjesmu koju je napisao Pavao Vidas, kao i njegov kraći prozni dodatak. Nadalje, (re)konstruirao je rodoslovni slijed Vidasove obitelji, popisao je hrvatske iseljenike koje je Vidas susretao i spomenuo u svojem rukopisu, te prikazao odabrane fotografije iz arhive obitelji Vidas.

Sa stanovišta književne teorije, književne povijesti, kao i u okviru sociologijskih istraživanja o fenomenu hrvatske odselidbe tekst Pavla Vidasa analizirala je u opsežnoj studiji Vjekoslava Jurdana. Ponajprije, ukazala je u kojoj mjeri Pavao Vidas izravno svjedoči o načinima, putevima i ciljevima hrvatske odselidbe. Zatim je u Vidasovu svjedočenju uočila snažnu i višeslojnu prisutnost elemenata književnoumjetničkog oblikovanja. Pristupila je dubinskoj interpretativnoj analizi kojom je potvrdila da ne samo što Pavao Vidas dokumentira svoju životnu (is)povijest, već on i pripovijeda u obliku književnoumjetnički strukturirane naracije.

Složeni fenomen iseljeništva

Budući da Vidasov tekst predstavlja jedinstveno i autentično svjedočanstvo o hrvatskom iseljeništvu, a kojih je vrlo malo, to se svjedočanstvo u ovoj monografiji promatra unutar složenog fenomena iseljeništva i pisanja u/o emigraciji. Na temelju Vidasove sudbine, ova monografija, u cjelini, prikazuje opću problematiku hrvatskoga iseljeništva kao jedinstven izvor o toj tematici.

Štoviše, Pavao Vidas u svojem rukopisnom tekstu opisuje povijesne, političke, društvene, ekonomske, kulturne prilike, okolnosti i događaje u onodobnom hrvatskom društvu, kao i u Europi, Australiji, Južnoj Americi, Sjevernoj Americi te Južnoj Africi, u razdoblju s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Zanimljiva je to i višeslojna slika, odnosno dokument jednoga vremena i prilika na razini svjetskih razmjera. Također, opširno se i slojevito Vidas bavi i situacijom u onodobnoj Hrvatskoj. Tako imamo i jedinstven dokument o društvenoj, političkoj, ekonomskoj i kulturnoj situaciji u Hrvatskoj. Vidasov stil pisanja je vrlo izravan, plastičan, zanimljiv pa snažno djeluje na čitatelja, izazivajući njegovu punu pozornost i zanimanje. Svakako, vrlo snažno djeluje i na današnjega recipijenta, jer piše na način feljtona, filmske naracije, odnosno serijskih filmičnih sekvenci.

Kako se navodi u opisu knjige, nije riječ (samo) o jednom individualnom svjedočanstvu vlastite životne (iseljeničke) sudbine, nego i o autoru koji prikazuje vrijeme i različite prostore u kojima živi. Stoga nadrasta lokalne okvire, a svojim kozmopolitskim životom i duhom otkriva u svojem rukopisu one silnice i pojave koje će se, tijekom vremena – sve do današnjih dana, razviti kao aktualne sastavnice života modernoga čovjeka. U ovom izdanju autori su nastojali pokazati kojim načinima Pavao Vidas opisuje tu zanimljivu i složenu sliku svojega vremena i (ne)prilika koje je proživio diljem svijeta. Htjeli su ukazati na širinu Vidasove perspektive koja otkriva povijesne temelje (post)modernističke pokretljivosti i aktualne globalističke civilizacije.

O autorima

Radovan Tadej rođen je 1956. godine u Zlobinu, pravnik je po naobrazbi, a književnik i publicist po vokaciji. Njegov rodni kraj, njegova povijest, ljudi i običaji, jezik kojim govore ili jezik kojim su govorili, izvorište je i nadahnuće njegova umjetničkog senzibiliteta i znanstvenog interesa. Objavljuje članke, zapise, studije i pjesme u periodici, tiskao je do sada sedam zasebnih pjesničkih zbirki.
Vjekoslava Jurdana rođena je 1967. godine u Rijeci, gdje je završila studij južnoslavenskih jezika i književnosti. Ondje je i doktorirala s tezom o ulozi povijesti i prostora u opusu Drage Gervaisa. Permanentno objavljuje znanstvene i stručne tekstove s područja teorije i povijesti književnosti te eseje i prikaze raznolike tematike. Sveučilišna je profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.