ZAGREB – HDZ je u ovom stoljeću dva puta poražen na parlamentarnim izborima, izgubili su sve osim jednih izbora za predsjednika Republike, ali kad su posrijedi lokalni izbori, na njima ova stranka nikad ne prolazi loše. Hrvatska lokalna samouprava tako je ustrojena da se jednostavno ne može dogoditi da HDZ ne pobijedi u najvećem broju županija, gradova i općina.

Čak i kad im na nacionalnoj razini ne ide, HDZ je unaprijed pobjednik svakih lokalnih izbora i neizvjesno je samo hoće li zadržati vlast u baš svim mjestima koja su im tradicionalne biračke utvrde, hoće li svojim političkim protivnicima preoteti neko uporište i kakve će rezultate zabilježiti konkurencija. Uostalom, premijer Andrej Plenković još se prije desetak dana pohvalio da je HDZ već pobijedio u 48, znači više od osam posto, jedinica lokalne samouprave i to zato što u njima nije bilo drugih kandidata.

Čim su, dakle, jučer ujutro otvorena birališta, ukupan pobjednik i ovih lokalnih izbora bio je poznat. S tim su u skladu bile i prve sinoćnje izjave visokih HDZ-ovih dužnosnika. »Mi smo pobjednici«, poručivali su redom.

– Izuzetno smo zadovoljni, od 20 županija u njih 15 HDZ-ovi kandidati su na prvome mjestu, u pet čak neće biti ni drugog kruga, a u njih deset će naši kandidati ući u drugi krug kao pobjednici. Radi se o sjajnim rezultatima, navješćuju da bi čak mogli biti bolji nego 2017., tim više što u svim važnim velikim gradovima u kojima smo pobijedili 2017. uvjerljivo vodimo. Karta Hrvatske će se zaplaviti. Kao i uvijek, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Trijumf u Osijeku

Od četiri najveća hrvatska grada, rejting HDZ-a je u odnosu na lokalne izbore 2017. značajno porastao u Osijeku, dok su u Zagrebu, Splitu i Rijeci nešto slabiji ili otprilike jednako snažni ili slabi kao prije četiri godine. Ti podaci, međutim, vodećim HDZ-ovcima nisu bili prepreka da govore kako su sada svugdje puno jači. Ali, pobjedniku je sve dopušteno, nije im za zamjeriti ni ako pokušavaju rezultate prikazati još boljima za njih nego što to doista jesu. Za HDZ je važno da će, ako u drugom krugu ne dođe do ogromnog preokreta, prvi put u samostalnoj Hrvatskoj preuzeti dužnost osječkog gradonačelnika. Ta će činjenica još malo ojačati položaj u stranci potpredsjednika Ivana Anušića, koji je već u prvom krugu zadržao mjesto župana Osječko-baranjske županije. Osim toga, trijumfom u Osijeku HDZ bi mogao kompenzirati eventualni prelazak u oporbu u Splitu, u kojem Ivica Puljak ulazi u drugi krug kao favorit. Predizborne ankete prognozirale su Puljku pobjedu u play offu s HDZ-ovim kandidatom za gradonačelnika Vicom Mihanovićem. HDZ gotovo sigurno gubi Vukovar, u kojem je Ivan Penava dominantan, a vrlo tijesno će za dva tjedna biti u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Kad se podvuče crta, HDZ je na lokalnoj razini uglavnom tamo gdje je bio i 2017.

Euforija u Možemo!

Isto će sljedećih dana i tjedana SDP-ovi čelnici tvrditi za njihovu stranku. Ilustrirat će to brojkama koje, barem zasad, ne pokazuju da su sišli s vlasti u nekoj bitnoj županiji i gradu. U drugom krugu će za SDP ključno biti ponovo pobijediti u Rijeci i Sisku. Ali, za SDP su poražavajući rezultati u Zagrebu i Splitu, gdje su im kandidati i liste ostale ispod deset posto. U Splitu još to možda nije toliki podbačaj, jer su prije četiri godine bili na deset posto, ali 2013. je njihov Ivo Baldasar bio gradonačelnik. Što se Zagreba tiče, SDP je neosporno doživio debakl. No, igrom slučaja, vjerojatno će participirati u vlasti, budući da Možemo!, po svemu sudeći, neće moći samostalno formirati većinu u Gradskoj skupštini. Ta bi koalicija mogla i učvrstiti suradnju dviju stranaka u državi. SDP-ovci su već sinoć govorili u tom pravcu.

– Lijeva i građanska opcija pobjeđuje u tri najveća grada, to je za Hrvatsku dobro. SDP se mijenja, mijenjamo i partnere. Ne bacamo koplje u trnje, imamo sada tri godine bez izbora i dovoljno vremena da opet steknemo povjerenje građana i zatim s Možemo!, strankom Centra i drugima koji sanjaju građansku Hrvatsku preuzmemo odgovornost, komentirao je potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Naravno, u Možemo! trenutačno vlada euforija i oni sebe smatraju predvodnicima alternative HDZ-u.

– Dobili smo u Zagrebu plebiscitarnu podršku za rušenje klijentelističke hobotnice. Ovo je početak promjena ne samo za Zagrebu nego za cijelu Hrvatsku. Krećemo iz Zagreba, ali oslobodit ćemo od korupcije čitavu Hrvatsku, izjavila je Sandra Benčić iz Možemo!. Oni su još uvijek samo zagrebačka stranka, a pokojni Milan Bandić nije uspio politički izaći izvan glavnog grada. Ako će u sljedećem mandatu Možemo« dobro upravljati Zagrebom, možda će njihova politička ponuda postati atraktivna i drugdje u Hrvatskoj. U suprotnom će Tomislav Tomašević i Možemo! brzo izgubiti i političke pozicije u Zagrebu. Domovinski pokret je nova stranka, osnovani su u proljeće 2020., a puno snažnije su se etablirali po Hrvatskoj nego Možemo!. U niz županija i gradova su parlamentarna stranka, a Miroslav Škoro se možda u Zagrebu plasira i u drugi krug. I Most će moći istaknuti neke svoje solidne rezultati i objaviti da su zadovoljni nastupom na lokalnim izborima. Tako to obično biva kad su u pitanju ovi izbori.

HDZ će teže dogovarati koalicije nego lijevo-liberalna opcija

Već danas započet će širom Hrvatske pregovori o vladajućim koalicijama u predstavničkim tijelima. Ideologija nema na lokalnoj niti približno toliku važnost kao na državnoj razini, zato je lakše dogovoriti suradnju, ali u desnom spektru to će ipak biti dosta teže nego na suprotnom političkom polu. Naime, između SDP-a, Možemo!, stranke Centar i drugih opcija lijevo-liberalne orijentacije uglavnom nema zle krvi.

No, HDZ će se trebati ozbiljno pomučiti u predstavničkim tijelima u kojima će biti vodeća snaga, ali neće imati većinu. Nekako se podrazumijeva da im u pomoć neće priskočiti SDP i stranke sličnog političkog profila, pa im zato potencijalno preostaju Domovinski pokret, Most i nezavisne desne liste, jasno tamo gdje su ovi uspjeli ući u skupštine, odnosno vijeća županija, gradova i općina.

Ali, HDZ je u iznimno slabim odnosima s Domovinskim pokretom i Mostom, pa više nade polažu u dogovor s, primjerice, listom Nikole Kajkića u skupštini Vukovarsko-srijemske županije.