UniCredit banka u Italiji na svojim web stranicama i dalje nudi mogućnost ugovaranja moratorija na kredite za tamošnje korporativne klijente, odnosno poduzeća, a vezano uz situaciju s bolesti COVID-19. Za novi moratorij moguće je prijaviti se do kraja kolovoza ove godine, a može trajati sve do kraja lipnja 2022.

Zagrebačku banku, koja je članica UniCredit grupe, odnosno talijanski Unicredit joj je većinski vlasnik, pitali smo, planira li i ona u Hrvatskoj, za hrvatske tvrtke – a s obzirom na praksu banke-majke – također produljiti COVID-moratorije ovako dugo, sve do polovice iduće godine.

Omogućava li dakle i Zaba, kao članica iste Grupe, u Hrvatskoj poduzećima i svojim klijentima isto što i njena vlasnica u Italiji, pitali smo najveću banku u Hrvatskoj. Naime, obje zemlje, tržišta, trebale bi biti u istom režimu što se moratorija tiče, odnosno potpadaju pod odluke Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), unutar EU-a.

Kod nas su brojne banke, i pojedinačno i putem Hrvatske udruge banaka (HUB), kao i Hrvatska narodna banka (HNB), a pozivajući se upravo na odluku EBA-e, već komunicirale da novih COVID-moratorija više nema.

Ako ih kod nas nema, a negdje unutar EU-a ima, ispada da jedno tržište unutar EU-a podržava jednu, a drugo drugu praksu, što i banke, a onda i tvrtke i cijelo gospodarstvo pojedinih članica stavlja u nejednak položaj.

Mogu li dakle pojasniti praksu banke-majke, te eventualnu razliku, ako postoji, u odnosu na politiku u RH, pitali smo. Iz Zagrebačke banke kažu da »i dalje podržavaju klijente koji još uvijek osjećaju poteškoće u poslovanju uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19, bez obzira na to jesu li već koristili neku od mjera pomoći«.

Linije financiranja

– U svom redovnom poslovanju, pristupajući svakom klijentu individualno, nudimo mjere pomoći te različite linije financiranja likvidnosti u suradnji s nadležnim državnim agencijama i razvojnim bankama praćene garantnim shemama i drugim pokrićima rizika.

Ono što je ključno, Zagrebačka banka je i prije i tijekom COVID-19 epidemije podržavala klijente koji se suočavaju s poslovnim izazovima u okvirima utvrđenim regulatornim zahtjevima i kreditnom politikom, a to ćemo nastaviti i dalje, napominju u Zabi.

Konkretno, međutim, mogućnost moratorija do sredine 2022. ne spominju. O svemu se odmah očitovala i Hrvatska narodna banka, koju smo obavijestili o ovoj zanimljivosti i zatražili pojašnjenje eventualne različite prakse.

Iz HNB-a su poslali malo dulji odgovor koji se svodi na to da je dakle moguće i dalje odobravati COVID-moratorije, ali onda je to pojedinačna praksa pojedine banke: nitko bankama naravno ne brani da i dalje odobravaju moratorije, zvali se oni COVID ili kako već, ali ako sežu dulje od EBA-ine preporuke, onda više nema regulatorne olakšice da se takvi krediti, kao do sada, tretiraju kao naplativi, odnosno onako kako su se tretirali u vrijeme najveće pandemije. S time se polako prestaje.

Banka koja ubuduće dogovori moratorij, i to na ovako dugi rok, morat će, uvjetno rečeno, sama snositi i »trošak«: regulator joj više ne bi trebao gledati kroz prste.

Nejednak položaj

Potez UniCredita u Italiji tim je zanimljiviji, jer ispada da se na neki način »žrtvuje« za uspjeh svoje privrede. UniCredit je talijanska bankarska grupacija, pa se ovdje vlasnički, kao i aspekt sjedišta grupacije, možda mogu tumačiti i u kontekstu snažnijeg podupiranja domaće privrede.

Hrvatske tvrtke, nažalost, čini se ne mogu više računati na povlašteni tretman jer nemaju banku koja će konkretno baš na ovaj način iza njih stati.

Ako neka banka u RH odobrava ili pak odluči i dalje odobravati COVID moratorije i do sredine iduće godine, a ne samo restrukturiranja i ove standardne post-COVID -olakšice, onda je to praksa vrijedna pažnje, koju ćemo rado zabilježiti, ako o tome dostavi informaciju. Ali, evo što točno kaže HNB:

– Smjernicom EBA-e i okružnicama HNB-a omogućen je fleksibilni regulatorni tretman za sve moratorije koje banke zaključe s klijentima do 31. ožujka 2021. godine. Pritom valja istaknuti da je i nakon toga moguće odobravati moratorije sukladno uvjetima koje je interno odredila svaka pojedina banka, te se isti tretiraju sukladno regulatornom okviru koji je na snazi.

U Republici Hrvatskoj kao odgovor na pandemiju COVID-19 nije uveden zakonodavni, već je omogućen nezakonodavni moratorij s fleksibilnim regulatornim tretmanom pod određenim propisanim uvjetima. Rokovi isteka tako odobrenih moratorija su različiti, ali fleksibilni regulatorni tretman moguće je primijeniti samo na moratorije koji su odobreni na najduže devet mjeseci, tumače u HNB-u te podsjećaju da su »prema dostupnim informacijama, banke nakon isteka moratorija, a sukladno zahtjevima klijenata i vlastitim procjenama, klijentima odobravale (ili će tek odobravati) i druge mjere, primjerice restrukturiranje kredita, u cilju usklađivanja otplate dugovanja s procijenjenim novčanim tokovima klijenata«.

Preporuke EBA-e

– Kada je riječ o tome da UniCredit banka u Italiji reklamira na svojim web stranicama mogućnost ugovaranja COVID-moratorija za tamošnje korporativne klijente i poduzeća koji mogu trajati do 30. lipnja 2022., napominjemo da, sukladno informacijama kojima HNB raspolaže, niti za talijanske banke nisu uvedene dodatne regulatorne olakšice te slijedom navedenog ti moratoriji nisu usklađeni s preporukama EBA-e i ne mogu biti predmet regulatornih olakšica, potvrdili su u HNB-u.

Inače, preporuka EBA-e, koju slijedi i HNB je da su se moratoriji na kredite, a bez da se ti krediti klasificiraju u loše ili nenaplative, mogli ugovoriti do kraja ožujka ove godine, te mogu trajati još maksimalno devet mjeseci, odnosno do kraja ove godine.

Sve izvan toga podliježe uobičajenoj regulatornoj praksi, koja podrazumijeva »realnu« klasifikaciju, a onda i umanjenje dobiti za pripadajuće potrebne rezervacije.