foto: Fraktura
Knjigu bi trebali pročitati svi koje se žele baviti kreativnom diplomacijom, jer Srđan ne pokušava na mirni način dovesti sugovornike do zajedničke platforme, već on provocira i izaziva ljude, uvlači ih u donošenje novih odluka i strategija, što se najviše vidjelo u njegovoj glavnoj ulozi kao predsjednika zasjedanja generalne skupštine Ujedinjenih naroda, rekao je Grubiša.
Razgovori makedonskog diplomata Srđana Kerima te publicista i novinara Danka Plevnika ukoričeni su u knjigu “Svijet bez granica”, koja je nakon Zagreba, predstavljena i u Opatiji gdje Kerim živi već sedam godina. Srđan Kerim bio je ministar u Vladi SR Makedonije, glasnogovornik jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova, makedonski veleposlanik u SR Njemačkoj te Ujedinjenim narodima, poslovni čovjek u svijetu medija, a vrhuncem njegove karijere smatra se predsjedanje 62. zasjedanjem Opće skupštine Ujedinjenih naroda, od 2007. do 2008. godine. Odgovarajući na pitanja Danka Plevnika, koja su, kako je rečeno na predstavljanju, “provokativna na samozatajan način” Kerim je donio presjek svoje diplomatske karijere te pružio uvid u međunarodne odnose i svjetsku politiku. No, osim opisivanja prošlosti i postojeće situacije, knjiga na 448 stranica nudi i razmatranje što bi trebalo biti – kako graditi geopolitičke odnose u budućnosti te brojne anegdote, podatke i analize.
Na opatijskom predstavljanju govorili su bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, diplomat i sveučilišni profesor Damir Grubiša, urednik knjige Vuk Perišić i autori, dok je predstavljanje moderirao Seid Serdarević, glavni urednik Frakture, koja je izdala knjigu.
Mesić je rekao da se radi o dijalogu dvaju vrhunskih intelektualaca.
– Autori su odmjereni, precizni i faktični te je cijela knjiga napisana u poznatu Plevnikovu stilu. Donosi razumijevanje svijeta i scene koja se tek postavlja u međunarodnim odnosima. Čestitam autorima na iskrenosti i hrabrosti, rekao je Stjepan Mesić.
Damir Grubiša, koji je s Kerimom bio u kolegiju Budimira Lončara, ministra vanjskih poslova Jugoslavije, opisao je Kerima kao proaktivnog diplomata.
– Knjigu bi trebali pročitati svi koje se žele baviti kreativnom diplomacijom, jer Srđan ne pokušava na mirni način dovesti sugovornike do zajedničke platforme, već on provocira i izaziva ljude, uvlači ih u donošenje novih odluka i strategija, što se najviše vidjelo u njegovoj glavnoj ulozi kao predsjednika zasjedanja generalne skupštine Ujedinjenih naroda, rekao je Grubiša.
Urednik knjige Vuk Perišić kaže da ona opisuje ono što u svijetu jest i što bi trebalo biti.
– Što je današnja stvarnost? Pandemija, klimatske promjene, rast demagoškog populizma, nepravedna raspodjela bogatstva, kriza liberalne demokracije, terorizam. Zato se ova knjiga pojavljuje u pravom trenutku jer u njoj gospodin Kerim pomoću Plevnikovih pitanja, koja su provokativna na samozatajan način, govori o svijetu kakav bi trebao biti. Tomu je Kerim dao i osobni doprinos, jer je prvi u povijesti kao predsjednik zasjedanja UN-ove skupštine na dnevni red stavio pitanje klimatskih promjena. Taj njegov potez suština je diplomacije – strpljiv rad uz male korake. Pravi napredak ne dolazi revolucijom nego polaganom evolucijom, rekao je Perišić i zaključio da je središnja tema knjige kako uskladiti kozmopolitsku viziju svijeta s realnošću.
Knjiga je nastala na temelju razgovora kroz godinu dana, koji su se zbog epidemije u početku vodili preko WhatsAppa, a Plevnik je naglasio da se Kerim u svom radu nikad nije ponašao kao stereotipni diplomat.
– Sir Henry Wotton okarakterizirao je diplomata kao poštenog čovjeka koji je poslan u inozemstvo da spletkari u korist svoje zemlje. No, Kerim je već kao omladinac shvatio da se do jedinstva može doći samo sustavnom diplomatskom aktivnosti koja pretpostavlja dijalog i mirenje suprotstavljenih stavova izvan premisa ideologije. Takav svoj rad nastavio je u Pokretu nesvrstanih, a kasnije i u Ujedinjenim nacijama. Zvali su ga predsjednik svijeta, “President of the World”, i mirne duše može se konstatirati da je kao iskusni diplomat zapadnog Balkana ostvario osobni, ali i širi regionalni povijesni značaj, kazao je Plevnik.
Na kraju se okupljenima obratio Srđan Kerim koji je prepričao svoje iskustvo iz 1991. godine kada se glasalo da Stjepan Mesić postane predsjednik Predsjedništva SFRJ.
– Kako su glasovi bili 4 za i 4 protiv, pozvali smo predstavnike Europske zajednice, Nizozemske, Italije i Luksemburga koji su došli na zaista burne sjednice kolegija. No, Milošević se nije pojavljivao pa sam u 23:15, jer su predstavnici EZ rekli da odlaze u ponoć, otišao do srpskog izaslanika Jovića i rekao mu: “Da si za deset minuta našao Miloševića, dosta je već bilo.” Milošević se na kraju pojavio uz komentar Joviću da je nesposoban jer nije to mogao sam riješiti. Svi su sjeli potpisati izjavu kojom potvrđuju kako će glasati da Mesić bude predsjednik, a Milošević mi je papir vratio uz opasku da nema čime potpisati. Dao sam mu svoje nalivpero. To iz današnje perspektive izgleda groteskno i kao zanimljiva priča, ali to su bili teški trenuci povijesti. Vojska je pripremala puč kako bi se instalirao Milošević, a uhapsili Tuđman i Kučan, prepričao je Kerim. Uz još dva primjera iz diplomacije naglasio je važnost čuvanja mira i stabilnosti bez kojih nema napretka.