Screenshot
Kon je, kako kaže, najprije tri mjeseca proveo "u Kninu i Krajini", kao referent saniteta u zapovjedništvu čiji je čelnik bio Ratko Mladić, kojeg je viđao "svakodnevno", ali su kontakte imali "po potrebi" i "bili su profesionalni i krajnje korektni"
povezane vijesti
Član srbijanskog Kriznog stožera za borbu protiv korone epidemiolog dr. Predrag Kon otkrio je u srijedu beogradskim tabloidima da je tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, kao referent vojnog saniteta, ratovao s osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem na području Kina i tzv. Krajine.
“Vjerovao sam u bratstvo i jedinstvo i teško mi je pao raspad SFRJ. U zimu 1991/1992. šest mejseci sam bio na bojišnici ili, kako se to službeno zvalo, ‘teritoriju zahvaćenom borbenim djelovanjima'”, rekao je Kon tabliodu Kurir.
Kon je, kako kaže, najprije tri mjeseca proveo “u Kninu i Krajini”, kao referent saniteta u zapovjedništvu čiji je čelnik bio Ratko Mladić, kojeg je viđao “svakodnevno”, ali su kontakte imali “po potrebi” i “bili su profesionalni i krajnje korektni”.
“Pamtim ga kao izvanrednog časnika. Ne vidim da je tu bilo šta pogrešno radio”, ustvrdio je Kon, navodeći kako s Mladićem nije bio u Bosni, te da ne može govoriti o tom razdoblju, ali da njegovo sjećanje na Mladića “nije negativno”.
“Kao časnik, svoj posao u Krajini, bar koliko ja znam, radio je onako kako je moglo u tim okolnostima. Dok sam bio tamo, osjećao sam da je narod jako ugrožen i da mu je potrebna zaštita”, rekao je Kon.
On tvrdi kako bi Mladić, pri posjetu ranjenicima u vojnoj bolnici, obično govorio “do toga ne bi ni došlo da se postupalo po pravilima”.
Kon kaže kako je na ratištu kao epidemiolog imao zadaću spriječiti ili suzbijati pojavu zaraznih bolesti, a da je poslije krajiškog ratišta bio raspoređen u zapadni Srijem, na područje Šida, da bi potom prešao u Zavod za preventivnu medicinsku zaštitu Prve armije u Zemunu.
Predrag Kon specijalizirao je epidemiologiju u Vojino-medicinskoj akademiji u Beogradu, u karijeri je, među ostalim, bio načelnik odjela za medicinsku informatiku pri Prvoj armiji, a 1995. na vlastiti zahtjev napustio je aktivnu vojnu službu.
Rezervni je sanitetski potpukovnik Vojske Srbije i od početka pandemije član Kriznog stožera srbijanske vlade za borbu protiv korona virusa.
U jeku pandemije nekoliko puta je, nezadovoljan predloženim mjerama, najavljivao svoju ostavku i povlačenje iz tog tijela, ali nije odstupio, a mnoge njegove kontrovezne izjave često su kritizirane u stručnoj javnosti.
Ratko Mladić na početku rata bio je zapovjednik jugoslavenske vojske u Hrvatskoj, a potom srpskih snaga u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Mladića 2017. na kaznu doživotnoga zatvora za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u ratu u BiH, koje je počinio kao vojni zapovjednik vojske bosanskih Srba.
Kako je najavljeno ovih dana, suci međunarodnog suda u Den Haagu donijet će 8. lipnja odluku o Mladićevoj žalbi na osuđujuću presudu.