Vlada u Nacionalnom planu najavljuje milijune za pravosuđe: 'Za deset godina ćemo biti među najboljima u EU'

Photo: Robert Anic/PIXSELL

Ispunjenje identificiranih reformskih mjera pridonijet će dostizanju cilja Hrvatske da u području učinkovitosti pravosuđa kroz idućih 10 godina bude među 15 najboljih pravosudnih sustava EU-a, optimistični su iz Ministarstva pravosuđa

povezane vijesti

Beroš podnio Vladi zahtjev za povlasticu “6+6”. Ne želi natrag u bolnicu
Krešimir Rotim iz afere Beroš-Petrač dao otkaz u KBC-u. Vlasnik je i radi u nekoliko privatnih klinika
Na dva raskrižja prošao kroz crveno na semaforu, a vozio pod utjecajem alkohola od 1,81 promila

ZAGREB – U prijedlogu petogodišnjeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dokumentu kao uvjetu za povlačenje bespovratnih sredstava EU-a u iznosu od oko 6,3 milijardi eura, procijenjeno je da će 9 posto sredstava izdvojiti za reformske i investicijske zahvate na području pravosuđa, uprave i državne imovine, odnosno oko 567 milijuna eura. Na području pravosuđa predviđena je modernizacija pravosudnog sustava, jačanje okvira za sprečavanje i suzbijanje korupcije te pranja novca, navodi se u Planu koji ide na završno usuglašavanje pred Europsku komisiju, a temelj je za povlačenje bespovratnih sredstava i zajmova u okviru europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RFF).

Podsjećamo, na temelju NPOO-a Ministarstvo pravosuđa ugradilo je antikorupcijski set mjera koji predviđa 13 reformskih zahvata poput mogućnosti provjere vjerodostojnosti imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika koju će svaki građanin moći zatražiti preko Državno-sudbenog vijeća (DSV) i Državnog odvjetničkog vijeća (DOV). U drugoj polovini godine planira se donošenje Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava za razdoblje 2021. – 2027. U cilju smanjenja trajanja sudskih procesa i broja neriješenih predmeta sucima će se postrožiti i radne norme.

Pogoršanje trenda

Prema navedenim podacima iz NPOO-a broj neriješenih sudskih predmeta na dan 31. prosinca 2020. iznosio je 464.770, što je za 3,4% manje u odnosu na kraj 2019., a primjerice čak 73% manje u odnosu na 2004. godinu kada je evidentirano nevjerojatnih 1,6 milijuna nedovršenih slučajeva. U lanjskoj 2020. sudovi su, unatoč posebnim okolnostima zbog pandemije i potresa koji je utjecao na rad zagrebačkih sudova uspjeli smanjiti broj neriješenih predmeta na broj približan onome iz 2017. S obzirom na postignuto smanjenje broja predmeta starijih od deset godina, fokus resornog Ministarstva pravosuđa i uprave u predstojećem razdoblju bit će na sudskim slučajevima starijim od sedam godina. Prosječno trajanje upravnih sporova u 2010. bilo je 825 dana, a 2020. približno 235 dana.

Priljev parnica najviši u EU-u, 66 posto radni sporovi

Nažalost, priljev predmeta na sudove Hrvatske jedan je od najvećih u Europi – 2,9 zaprimljenih parničnih i trgovačkih dokumenata na 100 stanovnika, dok je europski prosjek 2,2. U prvom tromjesečju 2021. godine zabilježen je gotovo tri puta veći priljev parničnih predmeta nego u istom razdoblju prošle godine. Radi se o velikom broju pristiglih tužbi za isplatu u radnim sporovima (66% u ukupno pristiglim parničnim predmetima). Ministarstvo će u skladu s ovom činjenicom korigirati ciljeve utvrđene u akcijskim planovima za 2021., a za rad na ovim predmetima dodatno će se na određeno vrijeme angažirati sudski savjetnici, prvenstveno Općinski radni sud u Zagrebu.

Za parnične i trgovačke predmete u 2010. bilo je potrebno 462 dana, dok se 2016. sudilo 364 dana. Podaci za naredne godine (2017. – 2020.) ukazuju na pogoršanje ovog trenda zbog čega se upravo na ovom području moraju poduzeti ozbiljniji reformski zahvati, navodi se u Planu. Još od 2017. radilo se na smanjenju broja starijih predmeta. Ministarstvu pravosuđu sudovi su dostavljali mjesečna izvješća kako bi se osiguralo brže rješavanje predmeta koji se vode pred općinskim, županijskim i trgovačkim sudovima te na Visokom trgovačkom sudu RH. Od 2016. do kraja 2018. smanjen je broj dugotrajnih predmeta za 24%, odnosno sa 15.373 na 9.131, a u razdoblju od kraja 2018. do konca 2020. za dodatnih 8% (8.426). U pravosudnom sustavu danas radi približno 15.000 zaposlenih, od čega približno 10.000 otpada na pravosudna tijela (približno 1.670 sudaca, 600 državnoodvjetničkih dužnosnika te oko 7.800 službenika i namještenika). Cjelokupni proračun pravosudnog sustava iznosi oko 442 milijuna eura, od čega oko 186.000.000 eura otpada na sudove, a oko 58.000.000 eura na državna odvjetništva.

Mreža sudova

Mrežu sudova čine čak 34 općinska suda, devet trgovačkih, četiri upravna, 15 županijskih sudova, Visoki trgovački sud, Visoki upravni sud, Visoki prekršajni sud i Visoki kazneni sud te Vrhovni sud kao najviša sudska instanca. U mreži državnih odvjetništava ustanovljeno je: 25 općinskih državnih odvjetništava, 15 županijskih državnih odvjetništava, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) te Državno odvjetništvo RH.

– Ispunjenje identificiranih reformskih mjera, uz aktivno sudjelovanje i koordinaciju sa svim relevantnim dionicima pravosudnog sustava, značajno će pridonijeti dostizanju cilja Hrvatske, da u području učinkovitosti pravosuđa kroz idućih 10 godina bude među 15 najboljih pravosudnih sustava EU-a, prilično su optimistični iz Ministarstva pravosuđa.

Pad neriješenih slučajeva, osim na nižim sudovima

Nakon intenzivnog praćenja rada sudova na kraju prvog kvartala tekuće 2021. utvrđeno je smanjenje broja neriješenih predmeta na svim sudovima, osim na općinskima, pa će se u predstojećem razdoblju posebna pažnja posvetiti praćenju rada općinskih sudova te komunikaciji s predsjednicima ovih sudova. Na kraju 2021., pod uvjetom da na općinske i županijske sudove pristiže približno jednak broj predmeta kao i u 2020., prema hodogramu akcijskih planova broj neriješenih predmeta bit će u padu.
Broj neriješenih predmeta na općinskim sudovima, ističu u Planu, smanjit će se za 10% (s 324.906 na 292.415 predmeta), stopa rješavanja će se povećati s 98% na 110%, a vrijeme trajanja postupka skratit će se s 326 na 290 dana. Broj neriješenih predmeta na županijskim sudovima past će s 31.462 (2020.) na 25.170 (20%), a stopa rješavanja, iako pozitivna i u 2020. povećat će se na 113%, dok će županijski sudovi predmete rješavati u roku od prosječno 85 dana. Županijski sudovi u žalbenom postupku u kaznenim i građanskim predmetima bilježe znatno poboljšanje efikasnosti i skraćenje trajanja postupka u posljednjih pet godina (od uvođenja univerzalne nadležnosti županijskih sudova koji rješavaju predmete po žalbi bez obzira na kojem općinskom sudu je donesena prvostupanjska odluka, s izuzetkom određenih specijaliziranih sudova za obiteljske, radne i zemljišnoknjižne predmete). Županijski sudovi danas rješavaju predmete u drugostupanjskom kaznenom postupku u roku od 96 dana, a u drugostupanjskom građanskom postupku u roku od 153 dana.
– Posebna pažnja usmjerit će se na prvostupanjske parnične i kaznene predmete (u nadležnosti općinskih i županijskih sudova). Uz pretpostavku približno jednakog priljeva parničnih vrsta predmeta, te povećanjem broja riješenih predmeta sukladno ciljevima utvrđenim u akcijskim planovima, na kraju 2021., doći će do smanjenja parničnih predmeta na općinskim sudovima i to za 7% (sa 149.397 na 138.939), povećanja stope rješavanja s 80% na 110%, te skraćivanja trajanja postupaka koji u 2020. bilježe 739 dana na 500 dana na kraju 2021., a 300 dana na kraju 2026. godine – navodi se u Planu.

– Cilj je do 2026. smanjiti ukupan broj neriješenih predmeta za minimalno 5% u odnosu na 2020. pod uvjetom da priljev novih predmeta ostane na razini 2020. godine ili se poveća za najviše 5%, kao i skratiti trajanje parničnih i trgovačkih predmeta za 100 dana u odnosu na 2020. godinu, ističe se u poglavlju o pravosuđu NPOO-a.