Long March 5B, inačica najveće kineske rakete, uspješno je lansirala 22,5 metričke tone modula Tianhe za prvu kinesku svemirsku stanicu prije tjedan dana u orbitu na visinu od oko 370 kilometara od Zemlje .

Međutim, problem je što je Long March 5B sada je također u orbiti, da je izvan kontrole sa Zemlje i vjerojatno će ponovno ući u Zemljinu atmosferu tijekom sljedećih dana ili tjedna, jer je sve veća interakcija s atmosferom odvlači na Zemlju. Drugim riječima, veliki komad svemirskog otpada, možda težak nekoliko tona, past će na Zemlju. S jednom sličnom kineskom letjelicom to se dogodilo prošle godine, no problem je bio manji jer se znalo da će njeni dijelovi pasti u Atlantsko more.

Ovaj put opasnost po ljude je potencijalno veća jer ono što neće izgorjeti u probijanju kroz atmosferu, sudeći prema orbiti letjelice mogla bi pasti bilo gdje u pojasu geografskih širina malo sjevernije od New Yorka, Madrida i Pekinga te južnije od južnog Čilea i Wellingtona na Novom Zelandu.

Prema objašnjenju Space Newsa, većina potrošnih raketa u prvoj fazi ne dosežu orbitalnu brzinu i ponovno ulaze u atmosferu i spuštaju se u unaprijed definiranu zonu ulaska. Bilo je nagađanja da će jezgra Long March 5B rakete izvesti manevar kako bi se otrgla od orbite, ali čini se da se to nije dogodilo.

Stručnjaci kažu da je riječ o jednom od najvećih komada umjetnog svemirskog otpada koji je ikad pao na Zemlju. Naime jezgra rakete Long March 5B teška je 186 tona, od čega će većina ipak izgorjeti u proboju u Zemljinu atmosferu.

Od kasnih 1970-ih komadi svemirskog otpada redovito padaju na Zemlju i na njih se gleda sa sve većom zabrinutošću. Sreća je što 70 posto površine  Zemlje pokrivaju oceani, pa je mogućnost da ostaci svemirskih brodova padnu na naseljena područja ipak relativno mala. Tome u korist govori i činjenica da nikad nije zabilježen slučaj da je netko imao toliku nesreću da ga pogodi dio raspadnute svemirske letjelice. Nitko nikad nije poginuo u takvom incidentu, nema ni zabilježenih slučajeva ranjavanja.