Vremenska prognoza je nešto bez čega je suvremeni i ribolov upravo nezamisliv. Nije tajna da je riblje ponašanje vrlo često uvjetovano upravo promjenama u atmosferi zbog čega nikako nije svejedno namjeravano li loviti po burnom ili južnom vremenu. No predvidjeti vrijeme nije nimalo jednostavan posao, naravno, ako ste meteorolog. Ali ako ste ribolovac, tada je dovoljno posjetiti omiljeni meteorološki portal…
povezane vijesti
Predviđanje vremena staro je skoro koliko i inteligentan život na zemlji, no prvi pisani tragovi vezani uz atmosferske pojave vode u nas Staru Grčku gdje Aristotel u svom djelu Meteorologica (340. g. p.n.e.) obrađuje doslovno sve pojave iznad tla.
Inače, riječ meteorologija korijen ima u grčkoj riječi meteoron koja jednostavno označava sve pojave na nebu. Tek gotovo tisuću godina kasnije meteorologija doživljava ozbiljniji pomak i to kroz rad i djela Decartesa i Galileja koji nagađanja zamjenjuju znanstvenim pristupima uz mjerenja i instrumentalna promatranja pomoću tada novih instrumenata – barometra, higrometra i termometra. Slijedi izum gromobrana Benjamina Franklina, osnove mjerenja isparavanja i vlažnosti Joha Daltona i klasifikacije oblaka Luke Howarda, da bi se zapravo tek nakon 1800. godine počele sustavno pratiti vremenske prilike i sakupljati podaci dobiveni tim praćenjima.
Oko 1920. godine Vilhelm Bjerkness i njegov sin Jacob plasiraju teoriju polarne fronte koja u potpunosti istiskuje dotadašnje metode temeljene na iskustvu i meteorologiju prebacuje u polje znanosti.
Može li se isploviti? Hoće li bura pasti?
No suvremena dinamička meteorologija svoj pravi procvat doživljava 1948. godine kad Jule Charney reducira dinamičke jednadžbe svodeći ih na jednostavniji i puno korisniji oblik. U isto vrijeme svoj razvoj doživljava i radarska tehnologija, tako da se već 1950. godine uz pomoć radara po količini sadržane vode uspješno razlikuje sastav oblaka, čime se uspijeva detektirati oluje, posebno grmljavinske. 1960. godine satelitska era pojednostavljuje pristup podacima, čime se dobijaju detaljne slike cijele Zemljine površine.
I premda se danas na vrlo jednostavan način, preko svih medija ili jednostavnim odlaskom na internetske stranice, mogu dobiti manje-više poprilično pouzdani podaci vezani uz prognozu vremena, kako kratkoročnu tako i onu dugoročnu, mnogi se ribari pored tih podataka više uzdaju u vlastitu prognozu. Takav stav zapravo nije ni toliko čudan ni toliko neobičan, jer se većina prognoza zapravo odnosi na šira područja, pri čemu su podaci koji se nude, u pravilu poprilično uopćeni. Takvi su podaci, premda vrlo korisni, zapravo tek djelomična slika potrebna ribaru koji živi na nekom području gdje je specifičnost mikrolokacije često važnija od opće, globalne situacije.
Iako se situacija na nebu neprestano mijenja, čak i kad nam se čini da sve miruje, neki osnovni pokazatelji, koje svatko od nas, pa čak i potpuno neupućen, može primijetiti i primijeniti na svoje ribolovne aktivnosti, ipak postoje i s njima ćemo se uskoro pozabaviti u jednom od sljedećih priloga.
