RIJEKA – Pacijent u dobi od 60 godina, prvi je pacijent kojem je jučer u Kliničkom bolničkom centru Rijeka ugrađen uređaj za dubinsku mozgovnu stimulaciju (DBS) koji stimulira bazalne ganglije putem implantiranih elektroda. Dosad se ovaj uređaj koji se najčešće koristi kod pacijenata s uznapredovalom Parkinsonovom bolesti, distonijom i esencijalnim tremorom, ugrađivao samo u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava.

– S obzirom na to da je KB Dubrava nacionalna COVID bolnica, a naš zajednički pacijent s Parkinsonovom bolesti iz susjedne zemlje trebao je pod hitno ugradnju neurostimulatora, organizirali smo zahvaljujući prof. dr. Darku Chudyju iz KB-a Dubrava, ravnatelju KBC-a Rijeka prof. dr. Alenu Ružiću te prof. dr. Darku Lediću i njegovom timu s Klinike za neurokirurgiju KBC-a Rijeka, vrlo brzu zamjenu neurostimulatora. Dosad smo u KBC-u Rijeka indicirali tu metodu za različite neurološke probleme kod mnogobrojnih pacijenata i iza implantacije ih pratili, podešavali parametre stimulacije, titrirali terapiju i rehabilitirali mnogobrojne pacijente na Klinici za neurologiju. No, s ovim pokazujemo da imamo potencijala za rast i nadgradnju, a zna se da ugradnja DBS-a u pravo vrijeme smanjuje dugotrajno onesposobljenost, mortalitet i prijeme u bolnice kao i druge institucije za skrb i njegu, ističe predstojnica Klinike za neurologiju i zamjenica ravnatelja riječkog KBC-a doc. dr. Vladimira Vuletić.

Striktni kriteriji

DBS je medicinski uređaj, sličan pacemakeru, kod kojeg su elektrode postavljene u precizna ciljna mjesta u mozgu. Spojene su s pulsnim generatorom u prsištu koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju, što smanjuje simptome bolesti. Signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome.

Kao rezultat, bolesnik može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, zbog čega postaje lakše obavljati svakodnevne zadatke zbog čega je ovo vodeća operacijska metoda u bolestima pokreta i koristi se najčešće kod bolesnika s uznapredovanom Parkinsonovom bolesti, distonijom i esencijalnim tremorom kod kojih medikamentozna terapija više ne daje zadovoljavajuće rezultate. DBS nije pogodan za sve pacijente te se kandidati za ugradnju ovog uređaja biraju na osnovi striktnih kriterija kojima se ocjenjuje moguća korist. DBS ugrađuje neurokirurg kirurškim zahvatom u educiranom DBS centru. S druge strane, neurolozi odabiru pacijente koji su kandidati za ugradnju ovog uređaja postavljanjem indikacije za primjenu ove metode, praćenjem i obradom prije zahvata i praćenjem poslije zahvata. Nadalje, neurolozi prilagođavaju dozu lijekova koja se kod ove metode može smanjiti za polovicu, podešavaju parametre mozgovne stimulacije i rješavaju sve eventualne komplikacije, izuzev neurokirurških koje se rješavaju kod neurokiruga.

Robotski sustav

Jučerašnju operaciju ugradnje DBS-a predvodio je prof. dr. Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju u Kliničkoj bolnici Dubrava.

– Ovaj zahvat samo je jedan od oblika suradnje između Zavoda za neurokirurgiju KB-a Dubrava s Klinikom za neurologiju KBC-a Rijeka i doc. dr. Vladimirom Vuletić, od početka ugradnje DBS-a s kojom smo započeli u KB-u Dubrava, a sada smo po prvi put zahvat izveli i u Rijeci. U COVID-pandemiji su ugroženi i pacijenti kojima treba hitna zamjena neurostimulatora i stoga mogu samo zahvaliti svima u KBC-u Rijeka koji su sudjelovali u organizaciji ovog zahvata i iskreno se nadam da je to samo začetak suradnje KB-a Dubrava i Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka. Naime, velika nam je želja da pomognemo u uspostavi robotskog sustava RONNA u KBC-u Rijeka što će dodatno podići standard liječenja bolesnika, istaknuo je Chudy.

Od 2013. godine zahvat na teret HZZO-a

Pored otkrića učinkovitih lijekova, uvođenje DBS-a je drugi najvažniji događaj koji je otvorio nove horizonte liječenja neuroloških bolesnika i znatno poboljšao kvalitetu života oboljelih.

Uspjehu ovog načina liječenja svakako doprinosi i nova timska suradnja neurologa i neurokirurga u izvođenju cijele procedure i dijeljenju odgovornosti. Stručnjaci koji primjenjuju ovu metodu trebaju dobro poznavati indikacije i kontraindikacije za DBS kako bi pažljivo izabrali pacijente koji bi mogli imali korist od ugradnje ovog uređaja. Inače, DBS se od svih zemalja u regiji najprije počeo ugrađivati u Hrvatskoj 2000. godine, i to upravo zahvaljujući prof. dr. Darku Chudyju. U prvih desetak godina vrlo je malo pacijenata liječeno na ovaj način, dijelom i zbog činjenice da se tek 2013. godine ovaj zahvat počeo izvoditi na teret HZZO-a. U Hrvatskoj se ovom metodom, uz pacijente iz Hrvatske, liječe i pacijenti iz cijele regije, a nakon Zagreba, Rijeka je jučer postala drugi hrvatski bolnički centar koji obavlja ovaj zahvat.

Ružić: Velik iskorak za našu neurologiju i neurokirurgiju

Uvođenje nove metode liječenja neuroloških bolesnika u KBC-u Rijeka komentirao je i ravnatelj bolnice prof. dr. Alen Ružić.

– Kao ravnatelj KBC-a Rijeka iznimno sam ponosan na ovaj stručni uspjeh. Iza njega stoji vrhunsko znanje naših kolega neurologa i veliko iskustvo unutar područja poremećaja pokreta. Malo je poznato kako je dosad tim neurologa KBC Rijeka na čelu s doc. dr. Vladimirom Vuletić jedan od vodećih u Hrvatskoj i široj regiji unutar područja poremećaja pokreta s posebnim naglaskom na dijagnostici, selekciji, pripremi i praćenju bolesnika za ovakve zahvate, a na koje su do sada bolesnici upućivani u druge ustanove. Upravo stoga posebno veseli uvođenje ove nove metode koja osim za Neurologiju znači veliki iskorak i za našu Kliniku za neurokirurgiju. Suradnja s kolegama iz KB-a Dubrava na čelu s prof. dr. Darkom Chudyjem je i dosad bila izvrsna. Provođenje ovakvih i sličnih zahvata, te planovi daljnjeg razvoja u području neurologije i neurokirurgije jamče napredak struke i osiguravaju našim bolesnicima dostupnost najsuvremenijih medicinskih metoda, izjavio je Ružić.