Foto M. Angelini
U Dežulovićevoj knjizi, na 600 stranica, objedinjeni su ironični i satirični tekstovi koje je autor objavio zadnjih 20 godina, i koji se većinom odnose na stanje u Katoličkoj crkvi
»Nisam ateistički misionar. Nemam ambiciju svijetom širiti nevjeru. Meni je stalo da Hrvatima suzim vjeru, i to na veličinu tuš-kabine. Dovoljno da budu čisti sami sa sobom, i da nema mjesta za Boga«, kazao je novinar, pisac, feralovac Boris Dežulović predstavljajući svoju novu knjigu »Summa atheologiae: nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg«, u izdanju riječkog Ex librisa.
Autor pogovora fra Drago Bojić kazao je da mu je za prvog pulskog tuširanja upravo to palo na pamet.
– Shvatio sam da je to sjajna teološka misao i da je to tako dobro za vjeru. Jer, ovdje je vjera preko institucija, fundamentalizma, nacionalizma, dogmatizma stvarno zaprljana i dobro je da je se vrati u tuš-kabinu, da se opere, istušira i onda ponovo izađe u javnost kako bi opet zamirisala, kazao je fra Bojić.
Katolik jedan kroz jedan
U Dežulovićevoj knjizi, na 600 stranica, objedinjeni su ironični i satirični tekstovi koje je autor objavio zadnjih 20 godina, i koji se većinom odnose na stanje u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj nakon njezina osamostaljenja.
– Kad se probijete kroz sve te slojeve fenomenalne ironije, sarkazma i satire, dođete do merituma, a taj je meritum najprodornija, najpronicljivija, najotrovnija, vjerojatno i najbolje napisana i najzabavnija kritika Katoličke crkve koja je objavljena u Hrvatskoj – istaknuo je Ivančić.
Urednik i izdavač knjige, protestantski teolog Zoran Grozdanov, našalio se da u Hrvatskoj postoji savez protestanata i ateista »zato što smo manjina naspram dominacije i hegemonije ovih katolika ovdje«.
– Boris piše jednu žestoku ateističku knjigu u teološkoj izdavačkoj kući; predgovor mu piše ugledni teolog, profesor s vatikanske Gregoriane prof. dr. Claudio Battistelli, pogovor mu piše fratar, a bilješku o piscu kardinal Josip Bozanić. A treba reći i da je zatražio imprimatur, dozvolu za objavljivanje od biskupskih vlasti – rekao je Grozdanov.
Via Pula
Na Sajmu je predstavljen i roman Dragana Velikića »Via Pula« (1988), te njegov noviji roman »Adresa«, a koji su odlično odgovorili na glavnu temu Sajma »Gradovi u tijeku«. Dosta se razgovaralo o adaptaciji Velikićevog jezika u romanu »Via Pula«, za što je zaslužna Paola Orlić. Razlog za takav potez je, objasnio je Branko Čegec u ime izdavača MeandarMedije, autorova odluka da knjiga bude na jeziku grada u kojem je živio i odrastao i koji mu je bio službeni, materinji.
Andrea Matošević konstatirao je da je jedan roman predtranzicijski, a drugi posttranzicijski. Ovaj drugi je »Adresa« za koji autor kaže da u njemu ima previše politike, no očekuje da će se kroz 20, 30 godina iz percepcije romana otresti sve političko, te će on ostati kao svjedočanstvo.