ZAGREB – Ključne zemlje u Europskoj uniji, kao što su Francuska, Njemačka, Italija i Španjolska, završile su svoje nacionalne planove za povlačenje novca iz europskog paketa za oporavak od pandemije, vrijednog 750 milijardi eura. Rok za predaju planova Europskoj komisiji istječe do kraja travnja, a očekuje se da će četiri najveće zemlje podnijeti planove tijekom ovog tjedna. Desetak zemalja još nije predalo planove, a neke će to vjerojatno učiniti tek u svibnju, procjenjuju vodeći europski mediji.

U tom sklopu, Francuska i Njemačka zatražile su da Europska komisija i članice EU-a ubrzaju posao, kako bi se nacionalni planovi oporavka odobrili na sastanku predstavnika zemalja EU-a tijekom srpnja. Tada će proći godina dana otkako su čelnici EU-a prihvatili povijesni europski plan za oporavak od korone.

– Izgubili smo previše vremena, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na videokonferenciji zajedno s njemačkim kolegom Olafom Scholzom. Bili smo jako učinkoviti prošle godine kada smo prihvatili europski plan oporavka te odlučili da se zbog toga zajednički zadužimo, primijetio je francuski ministar, napominjući da stvari treba ubrzati jer Europa u gospodarskom oporavku primjetno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Kinom.

Složena procedura

Problem je što je složena procedura u Uniji (a to nije nikakva novost) zaprijetila da će novac iz europskog plana za oporavak kasniti, pa bi mogao poteći tek potkraj ove godine ili početkom iduće.
– Mislim da novac treba doći što je prije moguće, najkasnije u rujnu, poručio je Le Maire. Jednom kada Europsko vijeće (u srpnju) prihvati plan, trebali bismo dobiti prvu uplatu u visini od 13 posto sredstava, naglasio je Le Maire, misleći ne samo na Francusku, nego i na ostale članice EU-a.

U nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kako se službeno nazivaju, članice Unije trebaju najmanje 37 posto europskog novca usmjeriti za projekte koji osiguravaju postizanje klimatske neutralnosti Europe do 2050., a barem 20 posto na digitalizaciju gospodarstva i ostalih djelatnosti. Pariz i Berlin zadovoljni su svojim planovima.

Primjerice, Njemačka treba iz europskog fonda dobiti razmjerno malo novca, oko 26 milijardi eura, ali 90 posto tih sredstava usmjerit će na klimatsku zaštitu i digitalizaciju, jer su to područja u kojima ta zemlja zaostaje, prema Financial Timesu.

– Europski plan oporavka omogućuje i ostalim zemljama EU-a da usvoje mjere kako bi iz krize izašle snažnije, poručio je njemački ministar financija. Sada možemo poduzeti zajedničku akciju za snažnu Europsku uniju, utemeljenu na solidarnosti i opremljenu za budućnost. Njemački plan oporavka šalje jasnu poruku u prilog klimatske akcije, digitalizacije, rasta i radnih mjesta, dodao je Olaf Scholz.

S druge strane, Francuska će iz europskog fonda dobiti oko 40 milijardi eura, dok cijeli njezin nacionalni plan teži oko 100 milijardi. Oko 50 posto ukupnog iznosa Pariz će usmjeriti u »klimatsku tranziciju«, uključujući izolaciju zgrada radi energetske učinkovitosti, a još 25 posto potrošit će na digitalizaciju. Naša će zemlja iz istog fonda povući 9,3 milijarde eura, od čega nepovratno 6 milijardi, a ostatak putem povoljnih kredita.

Postupak ratifikacije

Da bi članice EU-a mogle dobiti nepovratan novac i povoljne kredite iz europskog plana za oporavak, svi nacionalni parlamenti najprije moraju Europskoj komisiji odobriti da se zaduži. Preciznije, moraju ratificirati odluku kojom se Komisiji omogućuju »vlastiti izvori« sredstava, jer je postojeći proračun EU-a premalen za financiranje povijesnog plana.

Taj postupak ratifikacije neočekivano je tijekom proljeća zapeo u Njemačkoj i Poljskoj. U Njemačkoj je parlament odobrio Komisiji zaduživanje, odnosno »vlastite izvore«, ali je nekoliko tjedana trebalo čekati da ustavni sud ocijeni je li takva odluka u skladu sa zakonodavstvom države. Njemački je sud dao odluci zeleno svjetlo, ali istodobno u Poljskoj je ratifikacija zapela zbog protivljenja jedne manje stanke iz vladajuće koalicije. Poljski premijer Mateusz Morawiecki ovih je dana potporu osigurao u strankama oporbe, inače bi Poljska ostala bez 169 milijardi eura pomoći iz plana EU-a.
Brojne vlade iz istočnih članica Unije, od Bugarske do baltičkih zemalja, na udaru su kritičara koji tvrde da nacionalni planovi za oporavak tih zemalja nisu transparentni i da javnost nije bila dovoljno uključena u njihovo oblikovanje. Dodatni je problem u tome što nacionalni planovi često nisu usklađeni s kriterijima Europske komisije.

Rumunjska, koja iz fonda Unije treba dobiti 29 milijardi eura, nije planirala usmjeriti puno novca u zeleno gospodarstvo i digitalizaciju, već ponajprije u gradnju autocesta, plinovoda i ostale infrastrukture, kojom ta zemlja oskudijeva. Zbog toga je dobila prigovor iz Europske komisije. Istodobno, prigovara se i planovima Poljske, koja je odlučila brojne peći na ugljen zamijeniti pećima na zemni plin. Ta je namjera sporna, jer je plin fosilno gorivo koje također pridonosi zagrijavanju atmosfere.